Questions and answers
On this page, SKGO publishes answers from the SKGO Expert Service to questions received from local administrations about the functioning of local self-government and the responsibilities of cities and municipalities.
Kada se sprovodi javni konkurs, da li član komisije može biti jedan službenik koji je rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto ali je ujedno i službenik koji obavlja poslove ljudskih resursa?
Pre raspisivanja javnog konkursa za popunu izvršilačkih radnih mesta i za prijem pripravnika, službenik na položaju koji rukovodi organom autonomne pokrajine, odnosno načelnik uprave, rukovodilac službe ili organizacije svojim rešenjem obrazuje konkursnu komisiju od tri člana.
Konkursnu komisiju obavezno čine neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, odnosno prima pripravnik i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima.
U svakom pojedinačnom slučaju konkursna komisija utvrđuje koje će se stručne osposobljenosti, znanja i veštine proveravati u izbornom postupku i način njihove provere.
Vlada uredbom bliže uređuje postupak sprovođenja internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta, kao i kakve se stručne osposobljenosti, znanja i veštine vrednuju u izbornom postupku, način njihove provere i merila za izbor na radna mesta.
Uredbom iz stava 4. ovog člana utvrđuju se merila za izbor na radna mesta kojim će se predvideti davanje prvenstva jednako kvalifikovanim kandidatima pripadnicima nacionalnih manjina, u cilju postizanja odgovarajuće zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i pune ravnopravnosti između pripadnika nacionalne manjine i građana koji pripadaju većini.”
Navedeni član koji se odnosi na sastav komisije koja sprovodi izborni postupak za javni konkurs se razlikuje od člana 85. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave kojim se reguliše pitanje sastava komisije za interni konkursa, a koji glasi:
“Interni konkurs sprovodi konkursna komisija od tri člana.
Konkursnu komisiju za sprovođenje internog konkursa imenuje službenik na položaju koji rukovodi organom autonomne pokrajine, odnosno načelnik uprave, rukovodilac službe ili organizacije tako da konkursnu komisiju obavezno čine neposredni rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, službenik koji je stručan u oblasti za koju se popunjava radno mesto i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima”.
Dakle, u slučaju sprovođenja javnog konkursa, a shodno zakonskim odredbama, u sastav komisije ne ulazi rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se popunjava radno mesto, pa stoga u konkretnom slučaju nema nikakvih prepreka da član komisije bude službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima, što je i zakonska obaveza.
Da li službeniku koji je raspoređen po članu 197. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, kada stekne uslove (stepen obrazovanja) i ostane da radi na istom radnom mestu, treba raditi novo rešenje, gde se ne treba pozivati na član 197. ili ostaje na snazi staro rešenje do premeštaja ili novog raspoređivanja?
Članom 197. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano sledeće:
“Raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donetim u skladu sa ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima, izvršiće se do početka primene ovog zakona.
Ugovori o radu sa nameštenicima, kojima se nastavlja njihov radni odnos, biće zaključeni do početka primene ovog zakona.
Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine, sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i položen državni stručni ispit.
Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i položen državni stručni ispit”.
Sama činjenica da je zaposleni u međuvremenu stekao viši stepen obrazovanja, a da je ostao da radi na istom radnom mestu, u istom zvanju, ne iziskuje izradu novog rešenja. S druge strane, svaka promena u smislu raspoređivanja, promene zvanja, radnog mesta i slično podrazumeva sačinjavanje novog rešenja.
Da li zaposleni u JLS imaju pravo, u skladu sa clanom 51. stav 1. tačka 11) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS, na drugu solidarnu pomoc za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja?
Pravo na solidarnu pomoć za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja u skladu sa članom 51. stav 1. tačka 11) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS ostvaruje se ukoliko su sredstva obezbeđena u budžetu lokalne samouprave, kao i ako lokalna samouprava ima propisane kriterijume i merila za dodelu ove pomoći.
Kriterijumi i merila uređuju se opštim aktom. Istim aktom trebalo bi propisati, između ostalog, i način podnošenja zahteva za solidarnu pomoć za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja, kao i dokaze koji se podnose kao potpora zahtevu.
Potrebno mišljenje u vezi sa tumačenjem čl. 49. Posebnog kolektivnog ugovora za zapeslene u JLS, gde je predviđeno: „Poslodavac je dužan da obezbedi deci zaposlenog do 15 godina života poklon za Novu godinu – novčanu čestitku u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predviđen zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana, u visini utvrđenoj opštim aktom.“ S tim u vezi, ako u JLS rade supružnici (zaposleni na neodređeno vreme), da li oba supružnika (odnosno roditelja) imaju pravo na poklon za Novu godinu-novčanu čestitku?
S obzirom na to da svaki od roditelja kao zaposleni kod poslodavca, pojedinačno ostvaruje sva prava iz radnog odnosa, mišljenja smo da je svakom detetu (ili deci zaposlenih), u tom slučaju, neophodno obezbediti po dva poklona. Jedino na ovaj način će se staviti u ravnopravan položaj deca bračnih partnera zaposlenih kod istog poslodavca, u odnosu na decu roditelja koji rade kod različitih poslodavaca.
Da li rukovodilac Odeljenja, sa zvanjem samostalni savetnik, ukoliko bude pomeren sa tog mesta, mora zadržati zvanje ili može biti raspoređen u zvanje savetnika?
Po pitanju premeštaja službenika, članom 112. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da službenik može, zbog potrebe rada, da bude trajno ili privremeno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto. Za premeštaj službenika zbog potrebe rada nije potrebna saglasnost službenika. Službenik na položaju ne može biti premešten. Dalje je članom 113. definisan pojam odgovarajućeg radnog mesta gde se kaže da je odgovarajuće radno mesto ono radno mesto čiji se poslovi rade u istom zvanju kao poslovi radnog mesta sa koga se službenik premešta i za koje službenik ispunjava sve uslove.
Premeštaj može biti trajni i privremeni. Službenik može da bude trajno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto, ako to nalažu organizacija ili racionalizacija poslova ili drugi opravdani razlozi. Službenik može da bude privremeno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto zbog zamene odsutnog službenika ili povećanog obima posla, pri čemu zadržava sva prava na svom radnom mestu. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja. Privremeni premeštaj traje najduže jednu godinu, posle čega službenik ima pravo da se vrati na radno mesto na kome je radio pre premeštaja. Pre premeštaja ili preuzimanja službenika, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Sa druge strane, članom 168. zakona predviđeno je da se u slučaju donošenja novog pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mesta, svi službenici raspoređuju na odgovarajuća radna mesta u istom zvanju. Ako novim pravilnikom neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici raspoređuju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
U slučaju promene pravilnika, ako neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja. Ako odgovarajuće radno mesto ne postoji, u slučaju donošenja novog, odnosno promene pravilnika, prekobrojni službenik može, uz svoju saglasnost, biti raspoređen, odnosno premešten na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja, a ako takvo radno mesto ne postoji, postaje neraspoređen. Ako se službenik ne saglasi sa raspoređivanjem na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanju, odnosno premeštajem na to mesto, rukovodilac donosi rešenje o prestanku radnog odnosa. Službeniku prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja o raspoređivanju, odnosno premeštaju i rešenja kojim se utvrđuje da je službenik neraspoređen.
U slučaju donošenja novog, odnosno izmene pravilnika, službenik može biti raspoređen, odnosno premešten na radno mesto u neposredno višem zvanju ako ispunjava uslove za napredovanje iz člana 133e ovog zakona i druge uslove za rad na tom radnom mestu. U postupku pripreme pravilnika, poslodavac pribavlja mišljenje reprezentativnog sindikata. U slučaju donošenja novog pravilnika ili njegove izmene, a pre raspoređivanja ili premeštaja službenika na odgovarajuća radna mesta, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Da zaključimo, službenik može biti raspoređen u niže zvanje u slučaju donošenja novog pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mesta ili promene istog i to kada radno mesto bude ukinuto ili broj službenika smanjen a drugog odgovarajućeg radnog mesta nema te se on raspoređuje na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno stepenu obrazovanja. Za ovaj korak neophodna je saglasnost tog službenika. Ukoliko službenik ne da saglasnost prestaje mu radni odnos danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa.
Prilikom računanja mogućeg broja samostalnih savetnika, da li se uzima u obzir 20% od ukupnog broja sistematizovanih radnih mesta službenika i nameštenika ili 20 % od sistematizovanih radnih mesta službenika?
Članom 34. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 88/2016) propisano je da pravilnikom o sistematizaciji radnih mesta može biti određeno da na radnim mestima u zvanju višeg savetnika radi najviše do 10% službenika, a u zvanju samostalnog savetnika radi najviše do 20% službenika. Iz ove odredbe Uredbe, a imajući u vidu jedinstvo Pravilnika iz člana 58. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, proizilazi da ukupan broj službenika na radnim mestima u zvanjima u Pravilniku jedinice lokalne samouprave, predstavlja osnov za utvrđivanje odgovarajućeg % najviših zvanja. Pri tome, Uredba nije dalje razradila odnos ovih zvanja u pojedinim organima, službama ili organizacijama, odnosno nije navela da navedeni % zvanja mora biti podjednako zastupljen u svakom organu, službi, organizaciji. Stoga smatramo da i ovo pitanje može biti uređeno internim procedurama, odnosno aktima jedinice lokalne samouprave u postupku pripreme predloga Pravilnika. Time se stvara prostor da se jedinicama lokalne samouprave ostavi mogućnost da organi, službe i organizacije koje imaju manje od 10 zaposlenih, ipak sistematizuju jedno radno mesto višeg savetnika ili dva radna mesta samostalnog savetnika ako potrebe tog radnog mesta to zahtevaju, koju mogućnost ne bi imale da je Uredba drugačije definisala ograničenje.
U vezi sa navedenom odredbom Uredbe, mišljenja smo da se % najviših zvanja utvrđuje u odnosu na ukupan broj službenika koji rade na radnim mestima razvrstanim u zvanjima, tako da u ovaj broj ne bi trebali da ulaze nameštenici, službenici na položaju ili funkcioneri, kao i da se broj službenika posmatra u odnosu na ukupan broj izvršilaca na radnim mestima razvrstanim u zvanjima koji je utvrđen u Pravilniku, a ne u odnosu na popunjen broj radnih mesta.
Da li se radnicima koji su prešli da rade iz ustanove čija je delatnost sportska u ustanovu čija je delatnost iz oblasti kulture (osnivač obe ustanove je isti, a to je opština), imaju pravo na računanje ukupnog minulog rada kod oba poslodavca, ili samo kod trenutnog poslodavca sa kojim imaju zaključen ugovor o radu? Takođe, potrebno je i tumačenje člana 5. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama i to, a koji predviđa pod kojoim uslovima zaposlenom pripada dodatak na platu.
Kao što je navedeno u članu 2. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama plate izabranih, imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih iz člana 1. ovog zakona utvrđuju se na osnovu: osnovice za obračun plata, koeficijenta, dodatka na platu i obaveza koje zaposleni plaća po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz plate, u skladu sa zakonom.
Članom 5. istog zakona predviđeno je, između ostalog, da dodatak na platu pripada zaposlenom za vreme provedeno u radnom odnosu (minuli rad) - u visini od 0,4 % od osnovice, za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca, u smislu člana 1. ovog zakona.
Član 1. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama predviđa da se plate po ovom zakonu utvrđuju, između ostalih, i za zaposlene u javnim službama koje se finansiraju iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave.
S obzirom da i ustanova za sport i ustanova za kulturu čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave jesu javne službe u smislu člana 1. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, minuli rad će se računati za ukupan radni staž u ove dve ustanove.
Radi se o zaposlenom koji je imaradni odnos na neodređeno vreme i raspoređen je u zvanje savetnika i ima više od 5 godina radnog iskustva sa visokom stručnom spremom (240 ESPB) na istom radnom mestu, ali je broj samostalnih savetnika u lokalnoj samoupravi ograničen na 20% od ukupnog broja zaposlenih. Da li je, u konkretnom slučaju, moguća promena koeficijenta u istom zvanju?
Što se tiče utvrđivanja plate zaposlenih u JLS, do početka primene Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, nastavljaju da se primenjuju postojeći propisi, odnosno Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima. Visina koeficijenta i dodatnih koeficijenata, kao i uvećanja koeficijenata, koji su utvrđeni navedenom Uredbom, korespondira sa složenošću i odgovornošću poslova koji se obavljaju u odgovarajućim zvanjima.
S tim u vezi, do izmene u visini osnovnog koeficijenta koji se vezuju za zvanje službenika, kao i dodatnog koeficijenta koji se vezuje takođe za zvanje, može doći ukoliko službenik bude raspoređen, odnosno premešten na radno mesto na kome se poslovi obavljaju u drugom zvanju koje podrazumeva drugačiju složenost i odgovornost poslova.
Na koji način zaposleni/službenici mogu da ostvare svoja prava i kome mogu da se obrate kada imaju određeno zvanje, ali niži koeficijent od predviđenog? Naime, službenici koji su ostvarili uslov za napredovanje i dobili veće zvanje, ne mogu da ostvare svoje pravo da dobiju i veći koeficijent za platu iz razloga što se i dalje odlaže primena Zakona o platama koji bi to omogućio.
Što se tiče utvrđivanja plate zaposlenih u JLS, do početka primene Zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, nastavljaju da se primenjuju postojeći propisi, odnosno Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima. Visina koeficijenta i dodatnih koeficijenata, kao i uvećanja koeficijenata, koji su utvrđeni navedenom uredbom, korespondira sa složenošću i odgovornošću poslova koji se obavljaju u odgovarajućim zvanjima.
S tim u vezi, do izmene u visini osnovnog koeficijenta koji se vezuju za zvanje službenika, kao i dodatnog koeficijenta koji se vezuje takođe za zvanje, može doći ukoliko službenik bude raspoređen, odnosno premešten na radno mesto na kome se poslovi obavljaju u drugom zvanju koje podrazumeva drugačiju složenost i odgovornost poslova.
Da li lice koje je izabrano na osnovu raspisanog javnog konkursa i ima položen državni stručni ispit, a nije radilo u državnom organu, već u domu zdravlja čiji je osnivač JLS, mora da bude upućeno na probni rad?
U skladu sa članom 72. Zakona o zaposlenima u AP i JLS probni rad je obavezan za sva lica koja nisu zasnivala radni odnos u organu autonomne pokrajine, jedinici lokalne samouprave, ili državnom organu. Probni rad za radni odnos zasnovan na neodređeno vreme traje šest meseci. Za radni odnos na određeno vreme, probni rad je obavezan samo ako je radni odnos zasnovan na duže od šest meseci, i traje dva meseca.
S obzirom da dom zdravlja nije organ jedinice lokalne samouprave, probni rad je obavezan za lice koje prvi put zasniva radni odnos u organu JLS bez obzira da li to lice ima položen državni stručni ispit ili ne.
Ukoliko je zaposleni radio u Republičkom zavodu za statistiku i Veću za prekršaje, a zatim zasnovao radni odnos u organu JLS, da li se pri utvrđivanju prava na isplatu jubilarne nagrade od strane poslodavca JLS računaju i godine rada u Republičkom zavodu za statistiku i Veću za prekršaje? Zaposleni je u Republičkom zavodu za statistiku i u Veću za prekršaje radio manje od 10 godina i nije isplaćena jubilarna nagrada.
Članom 50. stav 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS ("Sl. glasnik RS", br. 38/19), zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu naknadu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostavruje, s tim što se visina novčane naknade uvećava za 30% i to:
- za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
- za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
- za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
- za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
- za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Prema stavi 2. istog člana zaposleni ostavruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostavrivao prava iz radnog odnosa.
Stavom 3. propisano je u slučaju da poslodavac preuzme poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostavrivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnomodnosu kod prethodnog poslodavca.
Kod zaposlenog koji je proveo godine u radnom odnosu u JLS i Republičkom zavodu za statistiku, period proveden u radnom odnosu u Republičkom zavodu za statistiku računa se u period potreban za ostvarivanje prava na jubilarnu novčanu nagradu, imajući u vidu da Republički zavod za statistiku ima status organa državne uprave (posebne organizacije) u skladu sa Zakonom o ministarstvima ("Sl.glasnik RS", br. 44/14, 45/15, 54/15 i 96/15 - dr.zakon, 62/17) i Zakonom o državnoj upravi ("Sl. glasnik RS", br. 79/05, 101/07, 95/10, 99/14, 30/18 - dr.zakon, 47/18).
Prema tome, ukoliko zaposleni ima ukupno navrđenih 35 godina rada u radnom odnosu u organima JLS i u državnom organu, kao što je to u konkretnom slučaju Republički zavod za statistiku, on ima pravo na jublarnu novčanu u skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS.
Takođe, ukoliko je zaposleni bio u radnom odnosu u Veću za prekršaje i u organu JLS, sabiraju se godine rada za utvrđivanje prava na jublarnu nagradu, imajući u vidu da zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za godine rada provedene u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
Ukoliko je zaposlenom mirovao radni odnos, zbog postavljenja na funkciju u drugoj JLS, u tom slučaju se zaposlenom koji je odrđen broj godina proveo na stalnom radu kao funkcioner u organu u bilo kojojn JLS, u godine rada, potrebne za sticanje prava na jubilarnu novčanu nagradu uračunava i ovaj period.
Ko određuje platu pomoćnika predsednika opštine? Da li pomoćniku predsednika opštine u Pravilniku o sistematizacije odrediti zvanje?
Članom 58. Zakona o lokalnoj samoupravi uređeno je da se statutom opštine može predvideti da se za pojedine oblasti (ekonomski razvoj, urbanizam, primarna zdravstvena zaštita, zaštita životne sredine, poljoprivreda i dr.) postavljaju pomoćnici predsednika opštine. Pomoćnike predsednika opštine postavlja i razrešava predsednik opštine. Pomoćnici predsednika opštine pokreću inicijative, predlažu projekte i sačinjavaju mišljenja u vezi sa pitanjima koja su od značaja za razvoj u oblastima za koje su postavljeni i vrše druge poslove po nalogu predsednika opštine. Pomoćnici predsednika opštine se postavljaju u kabinetu predsednika opštine najduže na period dok traje dužnost predsednika opštine. U opštini do 15.000 stanovnika može biti postavljen jedan pomoćnik predsednika opštine, u opštini do 50.000 stanovnika najviše dva pomoćnika, a u opštini do 100.000 stanovnika najviše tri pomoćnika, u skladu sa podacima poslednjeg popisa stanovništva.
Članom 3. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da se zaposlenima, u smislu ovog zakona, smatraju funkcioneri koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu (u daljem tekstu: zasnivaju radni odnos) radi vršenja dužnosti, službenici i nameštenici. Funkcioner je izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu. Članom 4. istog Zakona je dalje predviđeno da je poslodavac funkcionera, službenika i nameštenika jedinica lokalne samouprave. Za funkcionere u autonomnim pokrajinama, prava i dužnosti u ime poslodavca, vrši skupština autonomne pokrajine, odnosno radno telo skupštine utvrđeno statutom ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine ili izvršni organ autonomne pokrajine, odnosno stručna služba izvršnog organa utvrđena pokrajinskim propisom.
Iz navedenih odredbi se zaključuje da akt o određivanju plate pomoćniku predsednika donosi radno telo skupštine utvrđeno statutom ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine. Što se tiče utvrđivanja plate postavljenih lica u JLS i dalje se primenjuje Zakon o platama u državnim organima i javnim službama i Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima. U skladu sa tim, koeficijenti za obračun i isplatu plata postavljenih lica u organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave utvrđuju se najviše do koeficijenata utvrđenih aktom Vlade iz člana 8. ovog zakona, i to: 1) za postavljena lica u organima teritorijalne autonomije i gradu Beogradu - najviše do koeficijenta za obračun i isplatu plate funkcionera koji rukovodi posebnom organizacijom; 2) za postavljena lica u gradovima najviše do koeficijenta za obračun i isplatu plate sekretara ministarstva; 3) za postavljena lica u opštinama sa preko 60.000 stanovnika - najviše do koeficijenta za obračun i isplatu plate načelnika okruga; 4) za postavljena lica u ostalim opštinama - najviše do 90% koeficijenta za obračun i isplatu plate načelnika okruga. Dalje je Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima propisana visina osnovnog, odnosno dodatnog koeficijenta, kao i uvećanja po osnovu složenosti i odgovornosti poslova.
Što se određivanja zvanja tiče, članom 58. Zakona o lokalnoj samoupravi je predviđeno da se pomoćnici predsednika postavljaju u kabinetu predsednika opštine najduže na period dok traje dužnost predsednika opštine i ne utvrđuje im se zvanje, jer se u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS u zvanja razvrstavaju isključivo izvršilačka radna mesta i radna mesta rukovodioca organizacionih jedinica.