Questions and answers
On this page, SKGO publishes answers from the SKGO Expert Service to questions received from local administrations about the functioning of local self-government and the responsibilities of cities and municipalities.
Pošto nemamo saglasnost da zaposlimo novo lice, a imamo nameštenika koji ispunjava uslove da bude premešten u službenika, po Zakonu mora da sprovedemo javni konkurs što smo i uradili. Da li je potrebno da Ministarstvo obavestimo da je nameštenik bio u stalnom radnom odnosu i da nije došlo do uvećanja broja zaposlenih?
U ovoj situaciji odgovornost je rukovodioca organa za raspisivanje takvog konkursa ukoliko ne raspolaže prostorom od 70% ili saglasnošću za novo zapošljavanje, s obzirom na to da je u trenutku njegovog raspisivanja neizvestan njegov ishod – u smislu statusa izabranog kandidata. Ukoliko je po raspisanom javnom konkursu za popunjavanje izvršilačkog radnog mesta izabrani kandidat lice zaposleno na neodređeno vreme u organu – u tom slučaju nije potrebna suglasnost za novo zapošljavanje (s obzirom da se ova situacija može tretirati kao raspoređivanje službenika na drugo radno mesto unutar organa). U obrnutom slučaju, ukoliko izabrani kandidat nije već zaposlen u organu JLS u kom se popunjava radno mesto, konkurs treba prekinuti i pokrenuti postupak pribavljanja saglasnosti za novo zapošljavanje, te nastaviti sa prijemom u radni odnos ukoliko se ta saglasnost dobije.
Što se obaveštenja tiče, analizirajući odredbe člana 27k Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 – ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 – dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019 i 149/2020) i odredbe Uredbe o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava („Sl. glasnik RS“, br. 159/2020) utvrđeno je da nije predviđeno obaveštavanje Ministarstva finansija o promenama u broju zaposlenih u ovom konkretnom slučaju. Međutim, Uredba o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava u članu 8., između ostalog, predviđa da je korisnik javnih sredstava u obavezi da podatke o broju zaposlenih i radno angažovanih lica učini javno dostupnim, isticanjem na svojoj Internet prezentaciji ili na drugi odgovarajući način. Ovi podaci treba da sadrže: broj sistematizovanih radnih mesta prema nivou kvalifikacija, ukupan broj zaposlenih na određeno i neodređeno vreme prema nivou kvalifikacija, broj radno angažovanih lica prema osnovu angažovanja (rad van radnog odnosa), ukupan broj zaposlenih na neodređeno vreme kojima je radni odnos prestao po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini, ukupan broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u prethodnoj kalendarskoj godini, ukupan broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u okviru dozvoljenog procenta od 70% u tekućoj kalendarskoj godini, kao i ukupan broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta u tekućoj kalendarskoj godini. Korisnik javnih sredstava je u obavezi da ažurira podatke u roku od pet dana od dana poslednje promene.
Da li zaposleni u JLS po Posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u organima JLS ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za 35 godina rada iako Pravilnikom o radu ustanove nije propisano da se isplata vrši za 35 godina staža, obzirom da je PKU za zaposlene akt jače pravne snage od Pravilnika o radu i da se istim mogu utvrditi samo veća prava za zaposlenog, nikako manja, kao i da Pravilnik o radu mora biti usaglašen sa Zakonom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u organima JLS?
Odredbama člana 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je predviđeno sledeće:
„Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom“.
Međutim, članom 1. istog posebnog kolektivnog ugovora je predviđeno da se ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor), uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave, gradskih opština, službama i organizacijama koje osniva nadležni organ jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom zakonu, međusobni odnosi učesnika Ugovora, postupak izmene i dopune Ugovora i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca. Dakle, ukoliko se radi o zaposlenom neke ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave ovaj kolektivni ugovor se ne primenjuje, a što se pravilnika o radu te ustanove tiče usklađenost tog akta se ni ne posmatra u smislu Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave jer ti akti nisu ni u kakvom odnosu. Na prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u ustanovama primenjuje se Zakon o radu koji u članu 1. kaže da se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada, uređuju ovim zakonom i posebnim zakonom, u skladu sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa uređuju se i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu - samo kada je to ovim zakonom određeno. Konkretno, pravo na jubilarnu nagradu zaposleni u ustanovi ostvarivaće u skladu sa pravilnikom o radu te ustanove, kao opštim aktom, i njegovim ugovorom o radu.
Da li zaposleni koji je i dalje u radnom odnosu na određeno vreme ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina rada?
U skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS pravo na jubilarnu nagradu ostvaruju zaposleni u JLS za navršenih 10, 20, 30, 35 ili 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvario pravo iz radnog odnosa.
S obzirom da se za jubilarnu nagradu računaju samo godine provedene u radnom odnosu, a imajući u vidu da je odredbama Zakona o radu angažovanje po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova definisano kao rad van radnog odnosa, godine angažovanja po osnovu ovog ugovora se ne računaju u jubilarnu nagradu. Dakle, ukoliko lice ima navršenih 10 godina u radnom odnosu u JLS ima pravo na jubilarnu nagradu, bez obzira na prekide u radnom odnosu.
Zaposleni u ustanovi kulture je stekao pravo za isplatu jubilarne nagrade u 2020. godini za 20 godina rada kod poslodavca, međutim, iznenada je preminuo u 2021. godini. Jubilarna nagrada nije isplaćena, jer opština kasni sa uplatama, iako su u obavezi po zakonu da isplate 30 dana od nastanka obaveze. Da li najbliži srodnici imaju pravo da umesto preminulog preuzmu jubilarnu nagradu?
U skladu sa članom 30. Posebnog kolektivnog ugovora za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 106/2018 i 144/2020), zaposleni ima pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to: (1) za 10 godina rada provedenog u radnom odnosu, jedna plata; (2) za 20 godina rada provedenog u radnom odnosu, dve plate; (3) za 30 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri plate; (4) za 35 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri i po plate. Platom u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se prosečna mesečna plata zaposlenog, odnosno zaposlenih u ustanovi, odnosno prosečna zarada u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku, u prethodnih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem se isplaćuje jubilarna nagrada, u zavisnosti šta je za zaposlenog povoljnije. Visina pomoći u toku godine, u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tački 1) podtačka 1-6. ovog člana, priznaje se na osnovu uredne dokumentacije, a najviše do visine dva neoporezovana iznosa predviđena Zakonom o porezu na dohodak građana.
Članom 186. Zakon o radu predviđeno je da je poslodavac dužan da zaposlenom, u slučaju prestanka radnog odnosa, isplati sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Isplatu obaveza iz stava 1. ovog člana, poslodavac je dužan da izvrši najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
Dakle, obaveza poslodavca da isplati jubilarnu nagradu je dospela i u skladu sa odredbama člana 186. Zakona o radu poslodavac će je isplatiti bivšem zaposlenom na isti način kao i sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa.
Da li se lice angažovano po osnovu Ugovora o dopunskom radu uračunava u broj od 7 lica (čl. 27k stav 6. Zakona o budžetskom sistemu, a u vezi stava 4. ovog člana)? Ugovor o dopunskom radu je saglasno čl. 202. Zakona o radu zaključen sa licem koje je već u radnom odnosu u drugom pravnom licu, a radi obavnja dopunskog rada na poslovima informisanja i i PR-a u kabinetu predsednika opštine.
Članom 202. Zakona o radu je propisano da zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena. S obzirom da je reč o licima koja već rade sa punim radnim vremenom, a angažuju se do najviše jedne trećine punog radnog vremena ne bi ih trebalo uračunavati u navedeni broj.
Imajući u vidu da je zamenik načelnika dao ostavku i isti je raspoređen saglasno čl. 54. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i JLS, da li se ova promena računa kao novozapošljavanje (čl. 8, stav 2. Uredbe - ukupan broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u okviru dozvoljenog procenta od 70% u tekućoj kalendarskoj godini)?
Raspoređivanje zamenika načelnika uprave nakon podnete ostavke ne bi trebalo tretirati kao novo zapošljavanje.
Naime, članom 54. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:
„Službenik kome je prestao rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) ovog zakona ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove.
Ukoliko ne postoji radno mesto na koje može biti raspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca u visini koju je imao u vreme prestanka rada na položaju, iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1) i 10) ovog zakona.
Pravo na naknadu plate iz stava 2. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu službenik stiče pravo na penziju.
Pravo iz stava 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Službenik pravo iz st. 2. i 3. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu rada na položaju.
Pravo iz st. 2. i 3. ovog člana, po zahtevu službenika, utvrđuje organ nadležan za njegovo postavljenje.
Zahtev za ostvarivanje prava iz stava 2. ovog člana, službenik može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka rada na položaju, s tim što pravo iz stava 2. ovog člana ostvaruje od narednog dana od dana prestanka rada na položaju“.
Da li se lica angažovana na poslovima ozakonjenja, a na osnovu dobijene saglasnosti Komisije, uračunavaju u br. od 7 lica (čl. 27k stav 6. Zakona o budžetskom sistemu, a u vezi stava 4. ovog člana)?
Da li se prilikom popunjavanja PRM obrasca i objavljvanja podataka o broju zaposlenih u ukupan broj uračunavaju i radna mesta pomoćnika predsednika opštine, šefa kabineta i ostalih radnih mesta koja su sistematizovana u kabinetu predsednika opštine, tj. u upravi i popunjavanju se na određeno vreme?
Shodno članu 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme):
1) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka;
2) zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine;
3) na radnim mestima u kabinetu izabranog lica u organu autonomne pokrajine, najduže dok traje dužnost tog izabranog lica;
4) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika grada Beograda, predsednika Skupštine grada Beograda, najduže dok traje dužnost tih lica;
5) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu);
6) radi učešća u pripremi ili realizaciji određenog projekta, najduže do završetka projekta;
7) radi obuke pripravnika, za vreme trajanja pripravničkog staža;
8) radi zamene službenika koji je postavljen za vršioca dužnosti, dok traje njegova dužnost;
9) radi zamene službenika kome miruje radni odnos zbog obavljanja pripravničkog staža.
Radni odnos na određeno vreme zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa, izuzev radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa ovim zakonom i ako je potreba zapošljavanja prikazana u kadrovskom planu.
Radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit.
Napominjemo da je potrebno praviti razliku između pomoćnika gradonačelnika, predsednika opštine ili prеdsеdnikа gradske opštine i ostalih zaposlenih u Kabinetu tih izabranih lica (npr. šef kabineta, protokol i slično). Sva lica osim pomoćnika gradonačelnika, predsednika opštine ili prеdsеdnikа gradske opštine, s obzirom na to da je njihov radni odnos unapred određen (najduže dok traje dužnost izabranih lica), ulaze u 10% zaposlenih koji se mogu angažovati na određeno vreme. S druge strane, pomoćnici izabranih lica se ne ubrajaju ni u jednu kategoriju, odnosno ne ulaze u maksimalan broj zaposlenih, odnosno u ukupan broj zaposlenih na određeno vreme, s obzirom da je reč o funkcionerima.
Da li se prilikom popunjavanja PRM obrasca i objavljvanja podataka o broju zaposlenih i zamenik načelnika računaju kao radna mesta na određeno ili neodređeno vreme?
Uprkos tome što se načelnik uprave, kao službenik na položaju, shodno članu 56. Zakona o lokalnoj samoupravi postavlja na period od šest godina, članovi 54. i 55. istog zakona propisuju da Opštinskom upravom, kao jedinstvenim organom, rukovodi načelnik odnosno da kad se opštinska uprava organizuje u više uprava, radom uprave rukovodi načelnik.
S obzirom na navedeno, odnosno činjenicu da je načelnik uprave zakonska kategorija u smislu rukovođenja organom, prilikom popunjavanja PRM obrasca načelnika uprave odnosno zamenika načelnika uprave bi trebalo računati u radna mesta na neodređeno vreme.
Odredbom čl. 19. st. 2. Uredbe o državnom stručnom ispitu predviđeno je da su lica iz čl. 7. ove uredbe dužna da podnesu zahtev za polaganje državnog stručnog ispita, narednog dana od dana isteka roka za podnošenje prijave na javni konkurs za popunjavanke položaja u JLS, u skladu sa propisima o zaposlenima u AP i JLS. Zakonom o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da je službenik, koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme, dužan da ima položen državni stručni ispit. Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, jedan od uslova za položaj-načelnik uprave, je položen državni stručni ispit. Kada kandidat koji je podneo prijavu na javni konkurs, a nema položen državni stručni ispit, dostavlja dokaz da je podneo prijavu ili dokaz da je položio državni stručni ispit? Da li je prijava o podnetom zahtevu za polaganje državnog stručnog ispita dovoljna konkursnoj komisiji?
Članom 50. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je predviđeno sledeće:
„Na položaj u autonomnoj pokrajini može biti postavljeno lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz odgovarajuće naučne oblasti u odnosu na delokrug organa, službe ili organizacije, na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, položen državni stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Za načelnika uprave, koja je obrazovana kao jedinstveni organ, može biti postavljeno lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti pravne nauke na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, položen državni stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Za načelnika uprave za pojedine oblasti, kada je prema posebnom zakonu, gradska odnosno opštinska uprava organizovana u više uprava, može biti, pored lica iz stava 1. ovog člana, postavljeno lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz odgovarajuće naučne oblasti u odnosu na delokrug uprave, na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, položen državni stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Na radno mesto službenika na položaju u sekretarijatu Gradske uprave grada Beograda, može biti, pored lica iz stava 2. ovog člana, postavljeno lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz odgovarajuće naučne oblasti u odnosu na delokrug sekretarijata, na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, položen državni stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.
Zamenik načelnika uprave se postavlja na isti način i pod istim uslovima kao načelnik“.
S obzirom na navedeno, uslovi za postavljenje službenika na položaju su određeni samim zakonskim odredbama, između ostalog, i u pogledu položenog državnog stručnog ispita.
Međutim, za konkretno pitanje je posebno značajno ukazati na odredbe člana 47. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, kojim se radna mesta službenika dele na položaje i izvršilačka radna mesta, u zavisnosti od složenosti poslova, ovlašćenja i odgovornosti. Odredbama istog člana je predviđeno da se kao službenik na izvršilačkom radnom mestu može zaposliti i lice koje nema položen državni stručni ispit, ali je dužan da ga položi u roku utvrđenom ovim zakonom. Iz ovih odredbi proizilazi da se navedeni izuzetak odnosi samo na službenike na izvršilačkim radnim mestima, ali ne i na službenike na položaju, a što dalje navodi na zaključak da je potrebno da kandidat za službenika na položaju dostavi dokaz o položenom državnom stručnom ispitu odnosno pravosudnom ispitu.
Radi potpunosti odgovora treba se osvrnuti na odredbe Uredbe o Državnom stručnom ispitu.
Shodno članu 7. Uredbe o Državnom stručnom ispitu ("Sl. glasnik RS", br. 86/2019) državni stručni ispit mogu polagati lica koja nemaju položen državni stručni ispit, a prijavila su se na javni konkurs za popunjavanje položaja u državnom organu u skladu sa propisima o državnim službenicima, odnosno za popunjavanje položaja u autonomnoj pokrajini, jedinici lokalne samouprave i gradu Beogradu u skladu sa propisima o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Članom 19. Uredbe o Državnom stručnom ispitu je propisano sledeće:
Zahtev za polaganje državnog stručnog ispita podnosi se najkasnije 60 dana pre dana isteka roka u kome je kandidat, saglasno zakonu ili drugom propisu, dužan da položi ispit.
Izuzetno, lica iz člana 7. ove uredbe dužna su da podnesu zahtev za polaganje državnog stručnog ispita, narednog dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na javni konkurs za popunjavanje položaja u državnom organu u skladu sa propisima o državnim službenicima, odnosno za popunjavanje položaja u organu autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave ili grada Beograda u skladu sa propisima o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
Zahtev za polaganje državnog stručnog ispita podnosi organ u kome je kandidat zaposlen, a može ga podneti i kandidat, ako organ ne podnese zahtev za polaganje državnog stručnog ispita u roku utvrđenom stavom 1. ovog člana, kao i lica iz čl 5. i 7. ove uredbe (u daljem tekstu: podnosilac zahteva).
Navedenim odredbama se propisuje ko može da polaže državni stručni ispit odnosno u kom roku se podnosi zahtev za polaganje državnog stručnog ispita, što nema uticaja na odredbe člana 47. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, koje su u gornjem tekstu obrazložene.
Kada lokalna samouprava raspiše interni konkurs, da li se na taj konkurs za državnog službenika, mogu prijaviti nameštenici bez obzira u kojoj su vrsti radnih mesta raspoređeni?
U skladu sa članom 84. Zakona o zaposlenima u AP i JLS na internom konkursu mogu da učestvuju službenici zaposleni na neodređeno vreme u svim organima, službama i organizacijama iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona kod poslodavca koji oglašava interni konkurs. Pravo učešća na internom konkursu imaju službenici u istom zvanju ili službenici koji ispunjavaju uslove za napredovanje u zvanje u koje je razvrstano radno mesto koje se popunjava.
Iz navedenih odredbi zaključujemo da nameštenici ne mogu učestvovati u internom konkursu. Nameštenici, međutim, mogu konkurisati na upražnjena službenička mesta na javnom konkursu, ukoliko ispunjavaju sve uslove.
Da li se prilikom utvrđivanja prava na prekovremeni rad za službenike na položaju, odnosno načelnike uprava, primenjuje član 25. Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru koji predviđa ograničenje prava na uvećanje plate?
Članom 25. Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 108/2016, 113/2017, 95/2018, 86/2019 i 157/2020) je propisano:
„Zaposleni koji rade na radnim mestima koja su aktom Vlade iz člana 10. ovog zakona utvrđena kao rukovodeća radna mesta i zaposleni koji rade na radnim mestima čiji opis poslova uključuje odgovornost vezanu za rukovođenje organom, organizacijom ili drugim organizacionim oblikom u javnom sektoru, za vreme provedeno na radu na poslovima rukovodećeg radnog mesta, kao i državni službenici na položaju, odnosno službenici na položaju u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i funkcioneri, nemaju pravo na uvećanje plate iz člana 18. stav 1. tačka 1)-4) i st. 3. i 4. ovog zakona“.
Dakle, navedenim odredbama člana 25. se ukazuje da ova lica nemaju pravo na uvećanje plate, između ostalog, za prekovremeni rad (čl. 18 st. 1 tač. 3 Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru).
Članom 48. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano da je položaj radno mesto na kome službenik ima ovlašćenja i odgovornosti u vezi sa rukovođenjem i usklađivanjem rada organa, službe ili organizacije autonomne pokrajine, odnosno gradske, opštinske uprave ili uprave gradske opštine i da su u jedinici lokalne samouprave i gradskoj opštini, položaji u smislu odredaba ovog zakona, radna mesta načelnika gradske, opštinske, odnosno uprave gradske opštine i njihovih zamenika.
Dakle, članom 25. Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru je propisano da službenici na položaju u jedinicama lokalne samouprave (načelnik i zamenik načelnika uprave) nemaju pravo na uvećanje plate na osnovu prekovremenog rada.