Local Self-Government System

Usled postojanja upražnjenog radnog - Građevinski inspektor, opština je ostala bez izvršioca na tom preko potrebnom radnom mestu. Shodno dogovoru sa drugom lokalnom samoupravom, dobijena je saglasnost drugog poslodavca, na određeno vreme, za radno angažovanje o dopunskom radu. Koji model primeniti za angažovanje radnika na radnom mestu Građevinski inspektor? Da li sa određenim licem zaključiti Ugovor o dopunskom radu uz odgovarajuću naknadu, ili ta osoba ostvaruje sva prava iz radnog odnosa, čime joj se izdaje Rešenje na određeno vreme za predmetne poslove? Kakav obračun sprovesti? Da li ima karakter zarade ili naknade?


Članom 40. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je data mogućnost dodatnog rada, uz obavezu službenika da o svom dodatnom radu obavesti poslodavca.

Shodno navedenim odredbama, službenik može, uz pismenu saglasnost poslodavca, van radnog vremena da radi za drugog poslodavca ako dodatni rad nije zabranjen posebnim zakonom ili drugim propisom, ako ne stvara mogućnost sukoba interesa ili ne utiče na nepristrasnost rada službenika.

Da bi se ostvarilo navedeno pravo, saglasnost za dodatni rad službenika daje poslodavac, u skladu sa odredbama člana 41. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.

Saglasnost poslodavca nije potrebna za dodatni naučnoistraživački rad, objavljivanje autorskih dela i rad u kulturno-umetničkim, humanitarnim, sportskim i sličnim udruženjima.

Poslodavac, inače, može zabraniti rad ako se njime onemogućava ili otežava rad službenika, šteti ugledu poslodavca, odnosno stvara mogućnost sukoba interesa ili utiče na nepristrasnost rada službenika.

O dodatnom radu službenika na položaju odlučuje organ nadležan za njegovo postavljenje.

S obzirom da je u konkretnom slučaju dobijena saglasnost poslodavca na dodatni rad ne postoji prepreka da se sa ovim licem zaključi ugovor o dodatnom radu, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena. Navedeni ugovor se zaključuje u pisanom obliku i njime se utvrđuje pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada.

Ovakvim ugovorom se reguliše rad i obavljanje rada i ugovor nema formu radnog odnosa, odnosno lice koje se angažuje po navedenom ugovoru nema status zaposlenog, te se na navedena lica ne primenjuje postupak kao na ostale zaposlene koja su u radnom odnosu, pa ni u postupku prestanka takve vrste radnog angažovanja.

Obaveza plaćanja poreza na naknadu ostvarenu po osnovu dopunskog rada propisana je Zakonom o porezu na dohodak građana i sva primanja koja ostvaruje lice angažovano po osnovu ovakvog ugovora imaju karakter ugovorene naknade.

Local Self-Government System

Kako treba pristupiti prilikom donošenja rešenja o ocenjivanju službenika, kada se u toku godine promeni načelnik OU? Da li treba doneti prvo rešenje o ocenjivanju službenika za period dok je načelnik bio na položaju, a drugo rešenje za period od kada je na položaj stupio novi načelnik ili treba objediniti privremeni izveštaj i konačni izveštaj o ocenjivanju i doneti samo jedno rešenje u redovnom roku?


Članom 25. Uredbe o ocenjivanju službenika („Sl. glasnik RS“, broj 2/2019) je predviđeno sledeće:

„Ako se u periodu za ocenjivanje, iz bilo kojeg razloga, promeni ocenjivač, prethodni ocenjivač dužan je da pripremi privremeni izveštaj o ocenjivanju za vreme dok je bio ocenjivač, prema odredbama ove uredbe koje uređuju izveštaj o ocenjivanju.

Kontrolor prethodnog ocenjivača stavlja kontrolni potpis na privremeni izveštaj o ocenjivanju i dostavlja ga jedinici za upravljanje ljudskim resursima, a ona novom ocenjivaču.

Izveštaj o ocenjivanju, po isteku perioda za ocenjivanje, priprema novi ocenjivač, pri čemu obavezno razmatra i privremeni izveštaj o ocenjivanju“.

Dakle, u situaciji kada dođe do promene ocenjivača u periodu za ocenjivanje prethodni ocenjivač je dužan da pripremi privremeni izveštaj o ocenjivanju za vreme dok je bio ocenjivač. Docnije, tokom faze pripreme izveštaja o ocenjivanju novi ocenjivač ima obavezu da razmotri i, navedeni, privremeni izveštaj o ocenjivanju i nakon toga se donosi rešenje kojim se određuje ocena, shodno članu 35. Uredbe o ocenjivanju službenika. Opisana situacija odgovara navodima iz postavljenog pitanja, što dalje znači da se u ovakvom slučaju donosi samo jedno rešenje o ocenjivanju.

Local Self-Government System

S obzirom da se članom 54. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne saomouprave, službenik kome prestaje rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) ovog zakona između ostalog navodi da isti ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove, da li se prilikom prestanka rada po navedenom osnovu, načelnik (ili zamenik načelnika), automatski može zaposliti na upražnjenom radnom mestu, a imajući u vidu činjenicu da u sistematizaciji postoji upražnjeno radno mesto za koje ispunjava uslove kao i to da postoje obezbeđena sredstva za plate? Da li se automatski zapošljava na neodređeno vreme?


Član 51. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđa da službeniku prestaje rad na položaju: 1) protekom vremena na koje je postavljen; 2) podnošenjem pismene ostavke; 3) stupanjem na funkciju u državnom organu, organu autonomne pokrajine ili organu jedinice lokalne samouprave; 4) ukidanjem jedinice lokalne samouprave, odnosno gradske opštine; 5) ukidanjem organa uprave, odnosno sekretarijata Gradske uprave grada Beograda; 6) ukidanjem pokrajinskog organa, službe ili organizacije; 7) danom navršenja 65. godine života ako ima najmanje 15 godina staža osiguranja; 8) ako mu radni odnos prestane njegovim pismenim otkazom; 9) razrešenjem i 10) ukidanjem položaja.

O posledicama prestanka rada na položaju govori član 54. istog zakona i kaže da službenik kome je prestao rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) ovog zakona ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove. Ukoliko ne postoji radno mesto na koje može biti raspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca u visini koju je imao u vreme prestanka rada na položaju, iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1) i 10) ovog zakona. Pravo na naknadu plate iz stava 2. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu službenik stiče pravo na penziju. Pravo iz stava 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Službenik pravo iz st. 2. i 3. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu rada na položaju. Pravo iz st. 2. i 3. ovog člana, po zahtevu službenika, utvrđuje organ nadležan za njegovo postavljenje. Zahtev za ostvarivanje prava iz stava 2. ovog člana, službenik može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka rada na položaju, s tim što pravo iz stava 2. ovog člana ostvaruje od narednog dana od dana prestanka rada na položaju.

Iz navedenih odredbi zaključujemo da ukoliko postoji upražnjeno radno mesto za koje službenik na položaju ispunjava sve uslove da se on na to radno mesto raspoređuje automatski, bez podnošenja posebnog zahteva.

Local Self-Government System

Kolika bi trebalo da bude grupa, odnosno formacija, da bi zaposleni dobio zvanje koordinatora i da li može da bude u istom rangu obrazovanja kao i zaposleni u grupi, obzirom da koordinator ima srednju stručnu spremu?


Odlukom o organizaciji gradske odnosno opštinske uprave se utvrđuju organizacione jedinice, kao i broj zaposlenih koji čini konkretnu organizacionu jedinicu. Dakle, na slobodi je svake lokalne samouprava da uredi odnosno organizuje upravu u ovom pravcu. 

U praksi se najčešće organizuju grupe, odseci i odeljenja, ali ne postoje prepreke da se unutrašnje organizacione jedince i drugačije nazovu.

Takođe, u praksi grupu čine tri zaposlena, odsek pet, a odeljenje osam ili devet zaposlenih, a grupe imaju rukovodioce, odseci šefove, a odeljenja načelnike, uz još jednu napomenu da JLS navedeno može da uredi drugačije.

Shodno članu 21. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 88/2016, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon i 157/2020 - dr. zakon):

„Radna mesta rukovodilaca užih unutrašnjih jedinica (načelnici odeljenja, šefovi odseka, rukovodioci grupa i drugi) mogu da se razvrstaju u zvanja višeg savetnika, samostalnog savetnika, saradnika i višeg referenta.

Radno mesto rukovodioca uže unutrašnje jedinice ne može biti razvrstano u zvanje niže od zvanja ostalih radnih mesta u njoj“.

Dakle, gore navedenim članom 21. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave su utvrđeni okviri odnosno moguća zvanja rukovodilaca užih unutrašnjih jedinica, kao i to da radno mesto rukovodioca uže unutrašnje jedinice ne može biti razvrstano u zvanje niže od zvanja ostalih radnih mesta u njoj.

Local Self-Government System

Član 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave odnosi se na napredovanje službenika i u stavu .5 predviđeno je da se prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana. Da li se u smislu ovog stava mirovanje radnog odnosa zbog obavljanja funkcije smatra odsutnošću sa rada? Da li, u konkretnom slučaju, službenik kome je mirovao radni odnos jer je vršio funkciju, može da napreduje na osnovu ocenjivanja u periodu pre početka mirovanja radnog odnosa?


Na osnovu člana 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.

Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se".

Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar".

Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.

Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.

Navedenim odredbama zaposleni se mogu, ukoliko za to postoji mogućnost u organu JLS, premestiti odnosno rasporediti na radno mesto u višem zvanju. Potrebno je da su ispunjeni uslovi za napredovanje. Rukovodilac može da premesti odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena „ističe se“, ako postoji slobodno radno mesto i ako službenik ispunjava uslove za rad na njemu, kao i službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar".

Na osnovu člana 79. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje):

„Zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drukčije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog:

1) odlaska na odsluženje, odnosno dosluženje vojnog roka;

2) upućivanja na rad u inostranstvo od strane poslodavca ili u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva;

3) privremenog upućivanja na rad kod drugog poslodavca u smislu člana 174. ovog zakona;

4) izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca;

5) izdržavanja kazne zatvora, odnosno izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere, u trajanju do šest meseci“.

S obzirom na navedene članove, mirovanje prava i obaveza koje se stiču na radu i po osnovu rada, konkretno izbora, odnosno imenovanja na funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca, ne predstavlja prekid uzastopnosti u pogledu ocenjivanja zaposlenog.

Local Self-Government System

Da li lice angažovano po osnovu privremenih i povremenih poslova mora dostaviti poslodavcu "doznaku" kojom pravda odsustvo zbog bolesti iako za dane odsustva neće primiti naknadu?


Prema odredbama članova 197. i 198. Zakona o radu poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa:

1) nezaposlenim licem;

2) zaposlenim koji radi nepuno radno vreme - do punog radnog vremena;

3) korisnikom starosne penzije.

Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku. Dalje se kaže da poslodavac može za obavljanje privremenih i povremenih poslova da zaključi ugovor sa licem koje je član omladinske ili studentske zadruge u skladu sa propisima o zadrugama.

Ovaj tip angažovanje je rad van radnog odnosa te s tim u vezi angažovano lice ne zasniva radni odnos kod poslodavca. U pogledu prava, obaveza i odgovornosti ugovornih strana, imaju se primeniti odredbe zaključenog ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslove. Licu koje radi po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima isplaćuje se ugovorena naknada za rad (a ne zarada) koja se, po pravilu, računa samo za dane kada je ovo lice dolazilo na rad i obavljalo ugovorene poslove, sem ukoliko je drugačije ugovoreno.

Local Self-Government System

Na koji način odrediti nivo kvalifikacija zaposlenih po važećem Zakonu o visokom obrazovanju? Konkretno koji stepen kvalifikacije odrediti zaposlenom koji je diplomirao 2015. godine na osnovnim akademskim poslovnim studijama, 240 ESPB i ima zvanje diplomiranog ekonomiste? Koji nivo kvalifikacije odrediti zaposlenom koji je diplomirao 2017. godine na specijalističkim strukovnim studijama visokog obrazovanja, 60 ESPB bodova (sa prethodno stečenim 180) i zvanje specijalista strukovni ekonomista?


Šifarnikom nivoa i vrsta kvalifikacija je predviđeno sledeće, a što se odnosi na postavljeno pitanje:

„Šesti nivo, podnivo dva (nivo 6.2) NOKS-a, koji se stiče završavanjem OAS obima od najmanje 240 ESPB, označava se sa 6.2 A. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 4 NOKS-a i položena opšta, stručna odnosno umetnička matura, u skladu sa zakonima koji uređuju srednje obrazovanje i vaspitanje i visoko obrazovanje.

Šesti nivo, podnivo dva (nivo 6.2), koji se stiče završavanjem specijalističkih strukovnih studija obima od najmanje 60 ESPB, označava se sa 6.2 S. Uslov za sticanje ovog nivoa je prethodno stečen nivo 6.1 NOKS-a na OSS obima 180 ESPB“.

Local Self-Government System

Koji su zakonski okviri i način angažovanja Koordinatora za romska pitanja?


Što se zakonskog okvira tiče, ne postoji konkretan propis koji predviđa da jedinica lokalne samouprave mora angažovati koordinatora za romska pitanja. Međutim, Strategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period od 2016. do 2025. godine kao stratešku meru predviđa pružanje podrške opštinama sa značajnim brojem Roma i Romkinja u ukupnoj populaciji JLS da osnuju i unaprede rad koordinatora. To podrazumeva i neophodnost sistematizacije postojećih pozicija koordinatora za romska pitanja na nivou jedinica lokalne samouprave, povećanje njihovog broja i jačanje njihovih kapaciteta.

Po pitanju načina angažovanja, praksa u lokalnoj samoupravi je različita, tako da se ne može govoriti o jedinstvenom načinu na koji se koordinatori angažuju. U svakom slučaju prilikom zapošljavanja ili radnog angažovanja mora se voditi računa o procedurama za zapošljavanje predviđenim Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 113/2017 - dr. zakon) i Zakonom o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje).

Dopis Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave koji je ranije prosleđen jedinicama lokalne samouprave u vezi sa angažovanjem koordinatora za romska pitanja.

Local Self-Government System

Radi pravilne primene instituta prava na jubilarnu nagradu i solidarnu pomoć predviđene čl. 120. Zakona o radu, kao i čl. 51 Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS, potrebno je stručno mišljenje u vezi čl.17. Zakona o budžetu za 2021. godinu, tj. da li se zaposlenima u 2021. godini mogu isplaćivati solidarne pomoći iz čl.51 Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave, imajući u vidu da su za te namene planirana sredstva u budžetu JLS?


Prema članu 17. Zakona o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu (“Sl. glasnik RS“, br. 149/2020) a u budžetskoj 2021. godini, neće se vršiti obračun i isplata poklona u novcu, božićnih, godišnjih i drugih vrsta nagrada i bonusa i primanja zaposlenih radi poboljšanja materijalnog položaja i uslova rada, kao i drugih primanja iz člana 120. stav 1. tačka 4) Zakona o radu ("Službeni glasnik RS", br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17 - US, 113/17 i 95/18 - autentično tumačenje), predviđenih posebnim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima, i drugim aktima za direktne i indirektne korisnike budžetskih sredstava Republike Srbije i korisnike sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje, osim jubilarnih nagrada za zaposlene i novčanih čestitki za decu zaposlenih. U 2021. godini ne mogu se isplaćivati zaposlenima kod korisnika budžetskih sredstava Republike Srbije nagrade i bonusi koji prema međunarodnim kriterijumima predstavljaju nestandardne, odnosno netransparentne oblike nagrada i bonusa. Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, isplata nagrada i bonusa zaposlenima kod korisnika sredstava budžeta Republike Srbije i korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje u 2021. godini može se vršiti na osnovu odluke Vlade.

Član 120. Zakona o radu kaže da opštim aktom, odnosno ugovorom o radu može da se utvrdi pravo na: jubilarnu nagradu i solidarnu pomoć i druga primanja.

Članom 51. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) predviđeno je da Zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć za slučaj:

  • duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove uže porodice ili teže povrede zaposlenog,
  • nabavke ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju zaposlenog ili člana njegove uže porodice,
  • zdravstvene rehabilitacije zaposlenog,
  • nastanka teže invalidnosti zaposlenog,
  • nabavke lekova za zaposlenog ili člana uže porodice,
  • pomoć porodici za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom za slučaj smrti člana uže porodice,
  • mesečnu stipendiju tokom redovnog školovanja za decu zaposlenog čija je smrt nastupila kao posledica povrede na radu ili profesionalnog oboljenja - do visine mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, a ukoliko deca borave u predškolskoj ustanovi poslodavac je dužan da nadoknadi troškove boravka u predškolskoj ustanovi.
  • pomoć zbog uništenja ili oštećenja imovine, elementarnih i drugih vanrednih događaja - do visine neoporezivog iznosa koji je predviđen zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana,
  • rođenja deteta zaposlenog - u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike,
  • pomoć zaposlenoj za vantelesnu oplodnju - najviše do tri prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, a na osnovu uredne dokumentacije,
  • drugu solidarnu pomoć za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja zaposlenog u skladu sa merilima propisanim opštim aktom poslodavca i raspoloživim finansijskim sredstvima.

Članovima uže porodice u smislu ovog člana, smatraju se bračni ili vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj zaposlenog. U slučaju da je više članova uže porodice zaposleno kod poslodavca, pravo na solidarnu pomoć za člana uže porodice iz stava 1. tač. 1), 2), 5), 8) i 9) ostvaruje jedan zaposleni. Duža ili teža bolest odnosno teža povreda u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana postoji ako je zaposleni odsutan sa rada najmanje 30 dana neprekidno zbog sprečenosti za rad usled bolesti, odnosno povrede. Pravo iz stava 1. ovog člana zaposleni ne ostvaruje za članove uže porodice koji ostvaruju primanja iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada u trenutku podnošenja zahteva, odnosno koji primaju novčanu naknadu za tuđu negu i pomoć ili primaju penziju koja je veća od najnižeg iznosa penzije. Solidarna pomoć u toku godine, u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tač. 1)-5) ovog člana priznaje se na osnovu uredne dokumentacije, u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu organa jedinice lokalne samouprave, a najviše do visine tri prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike. Solidarna pomoć u slučaju utvrđenom u stavu 1. tačka 6) ovog člana priznaje se porodici i ostvaruje se, po zahtevu člana porodice koji se podnosi u roku od 90 dana od dana kada je nastupio osnov za isplatu solidarne pomoći, najviše do visine dve prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike. Porodicu u smislu stava 7. ovog člana čine bračni i vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj. Zaposleni može da ostvari pravo na solidarnu pomoć, ukoliko pravo na ortopedska pomagala, aparate za rehabilitaciju, lekove i dr. nije ostvareno u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima. Pravo na solidarnu pomoć u skladu sa ovim članom ostvaruju svi zaposleni kod kojih osnov za isplatu solidarne pomoći nastupi počev od 22. marta 2019. godine.

Tumačeći odredbe člana 17. Zakona o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu zaključujemo da se ne ograničava isplata solidarne pomoći u celini u tekućoj godini, već samo ona pomoć predviđena članom 51. stav 1. tačka 11) PKU za zaposlene u JLS a to je druga solidarna pomoć za poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja zaposlenog u skladu sa merilima propisanim opštim aktom poslodavca i raspoloživim finansijskim sredstvima.

Local Self-Government System

Da li postoji mogućnost da se nameštenik koji je zaposlen na radnom mestu pomoćni radnik i koji ima završeno srednje obrazovanje - ekonomski tehničar a koji je zaposlen na neodređeno vreme u JLS trajno premesti na izvršilačko radno mesto - referent pisarnice čime dobija status službenika? Koja je procedura?


Članom 82. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisan redosled radnji pri popunjavanju radnih mesta, koji glasi:

„Pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.

Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.

Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.

Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.

Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs.“

Dalje je članom 168. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:

U slučaju donošenja novog pravilnika, svi službenici raspoređuju se na odgovarajuća radna mesta u istom zvanju.

Ako novim pravilnikom neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici raspoređuju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.

U slučaju promene pravilnika, ako neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.

Ako odgovarajuće radno mesto ne postoji, u slučaju donošenja novog, odnosno promene pravilnika, prekobrojni službenik može, uz svoju saglasnost, biti raspoređen, odnosno premešten na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja, a ako takvo radno mesto ne postoji, postaje neraspoređen.

Ako se službenik iz stava 4. ovog člana ne saglasi sa raspoređivanjem, odnosno premeštajem rukovodilac donosi rešenje o prestanku radnog odnosa.

Službeniku prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa.

Žalba ne odlaže izvršenje rešenja o raspoređivanju, odnosno premeštaju i rešenja kojim se utvrđuje da je službenik neraspoređen.

U slučaju donošenja novog, odnosno izmene pravilnika, službenik može biti raspoređen, odnosno premešten na radno mesto u neposredno višem zvanju ako ispunjava uslove za napredovanje iz člana 133e ovog zakona i druge uslove za rad na tom radnom mestu.

U postupku pripreme pravilnika, poslodavac pribavlja mišljenje reprezentativnog sindikata.

U slučaju donošenja novog pravilnika ili njegove izmene, a pre raspoređivanja ili premeštaja službenika na odgovarajuća radna mesta, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.

Dakle, zakonom nije propisana mogućnost premeštaja odnosno raspoređivanja zaposlenog sa namešteničkog na radno mesto službenika. Međutim, nameštenik može da učestvuje na javnom konkursu za koji ispunjava uslove.

Local Self-Government System

Kako postupati u slučaju kada se prijava na osiguranje i pravo na platu kod novog poslodavca (u pitanju je opština), ne poklapaju, jer se prijava na obavezno socijalno osiguranje nije mogla izvšiti pre odjave kod prethodnog poslovadavca?


Shodno članu 12. Zakona o centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018 i 91/2019) registracija osiguranika i osiguranih lica u Centralni registar vrši se podnošenjem jedinstvene prijave u elektronskom obliku od strane podnosioca jedinstvene prijave.

Jedinstvena prijava podnosi se najkasnije pre stupanja zaposlenog i drugog radno angažovanog lica na rad, odnosno u roku od tri radna dana od dana početka obavljanja delatnosti, odnosno od dana prestanka zaposlenja, prestanka obavljanja poslova ili obavljanja delatnosti, odnosno od dana nastale promene u toku osiguranja. Dan prijema jedinstvene prijave u Centralnom registru smatra se danom prijema jedinstvene prijave u svim organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja.

Međutim, članom 5a Uredbe o sadržini, obrascu i načinu podnošenja jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje, jedinstvenim metodološkim principima i jedinstvenom kodeksu šifara za unos podataka u jedinstvenu bazu centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 54/2010, 124/2012 i 119/2013) je propisano da ukoliko u postupku prihvatanja i registracije prijave u svojoj bazi, utvrdi da za osiguranika ne postoji odjava sa prethodnog osiguranja, a novi osnov osiguranja isključuje prethodni, Centralni registar će prijavu primiti, registrovati, i izvršiti programsku odjavu sa prethodnog osiguranja, prema osnovu osiguranja, propisanom jedinstvenim kodeksom šifara. Programska odjava  dostavlja se organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, a Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje i Republički fond za zdravstveno osiguranje su dužni da u skladu sa važećim propisima utvrde datum odjave sa osiguranja, koji mora da prethodi datumu koji je naveden u registrovanoj jedinstvenoj prijavi kao dan početka osiguranja, sa izuzetkom postojanja više prijava sa nepunim radnim vremenom, ukoliko je prijava kod novog poslodavca podneta za nepuno radno vreme.

Naknadno podnetom odjavom od strane obveznika podnošenja ili organizacije obaveznog socijalnog osiguranja sa tačno utvrđenim datumom prestanka osiguranja, programska odjava zamenjuje se ispravnom odjavom sa obaveznog socijalnog osiguranja i unosi u jedinstvenu bazu podataka Centralnog registra.

Local Self-Government System

Da li je moguće i na koji način izvršiti premeštaj/raspoređivanje službenika sa radnog mesta koje je razvrstano npr.u zvanje mlađi savetnik na upražnjeno radno mesto u zvanju savetnik u skladu sa potrebama posla, ako je službenik koji obavlja poslove u zvanju mlađi savetnik zasnovao radni odnos na neodređeno vreme (nije pripravnik) u upravi npr. 2019., nakon sprovedenog javnog konkursa i nije ocenjivan jer nije u prethodnom periodu bio u radnom odnosu u državnom organu, odnosno jedinici lokalne samouprave već je radio u javnom preduzeću ili privredi?


Članom 20. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. zakon, 86/19 – dr. zakon) je propisano službenik ima pravo da napreduje u službi sticanjem višeg zvanja utvrđenog ovim zakonom i sticanjem višeg platnog razreda utvrđenih zakonom kojim se uređuju plate zaposlenih u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave”.

Članom 82. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave se propisuje:

“Pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.

Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.

Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.

Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.

Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs.”

Dakle, poštovanjem redosleda radnji za popunjavanje radnih mesta premeštaj predstavlja prvu mogućnost, ali ne i obavezu, za razliku od sledeće radnje i to internog konkursa, što predstavlja obavezni korak.

Međutim, ni premeštaj, ni interni konkurs kao radnje za popunjavanje radnih mesta ne dovode same po sebi do sticanja višeg zvanja, a s obzirom na odredbe čl. 84. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave:
“Na internom konkursu mogu da učestvuju službenici zaposleni na neodređeno vreme kod poslodavca koji oglašava interni konkurs.
Pravo učešća na internom konkursu imaju službenici u istom zvanju ili službenici koji ispunjavaju uslove za napredovanje u zvanje u koje je razvrstano radno mesto koje se popunjava”.

Najzad, članom 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano sledeće:

„Rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.

Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se".

Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar".

Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje“.

Iz navedenog se dolazi do zaključka da je moguće raspoređivanje na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu odnosno kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar", a što se u konkretnom slučaju nije dogodilo, te time nisu ni ostvareni uslovi za raspoređivanje na neposredno više izvršilačko radno mesto.