Local Self-Government System

Da li dobijena saglasnost za novo zapošljavanje na neodređeno vreme kod korisnika javnih sredstava može da se iskoristi do kraja tekuće godine u kojoj je dobijena, ili je i u tekućoj godini ograničena na 90 dana od dana dobijanja saglasnosti do dana pokretanja postupka za prijem u radni odnos?


Članom 27k stav 1. Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.

Stavom 7. istog člana predviđeno je da će se aktom Vlade bliže urediti postupak za pribavljanje tih saglasnosti.

Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava koja se primenjuje od 01. januara 2021. godine. Članom 7. navedene Uredbe predviđeno je da saglasnosti Komisije dobijene u tekućoj kalendarskoj godini mogu se realizovati u narednoj kalendarskoj godini, ukoliko od dana davanja saglasnosti do dana pokretanja postupka za prijem novozaposlenih u skladu sa zakonom nije proteklo više od 90 dana. Dalje se kaže da broj lica za koja je dobijena saglasnost Komisije za prijem u radni odnos na neodređeno vreme, odnosno u radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika u prethodnoj kalendarskoj godini računa se u ograničenje od 70%, u smislu člana 27k stav 1. Zakona, u tekućoj kalendarskoj godini. Ako broj lica iz stava 2. ovog člana prelazi procenat od 70%, korisnik javnih sredstava ne treba da ponovo pribavlja saglasnost Komisije za taj broj u tekućoj kalendarskoj godini.

Ceneći navedene odredbe zaključujemo da dobijena saglasnost važi u tekućoj godini, a može se realizovati i u narednoj kalendarskoj godini ukoliko od dana davanja saglasnosti do dana pokretanja postupka za prijem novozaposlenih u skladu sa zakonom nije proteklo više od 90 dana.

Local Self-Government System

Zaposlena je iskoristila 19 dana godišnjeg odmora za 2020. godinu, a po rešenju ima 25 radnih dana godišnjeg odmora za 2020. godinu. Krajem 2020. godine otvara bolovanje – održavanje trudnoće, što znači da će početi sa radom tek u 2022. godini. Da li zaposlena ima pravo da u 2022. godini iskoristi i ostatak godišnjeg odmora iz 2020. godine ili ima pravo samo da iskoristi godišnji odmor za 2021. godinu, koji naravno nije ni započela u 2021. godini zbog porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta?


Pravo na godišnji odmor zaposlenog i njegova dužina utvrđuju se u skladu sa članovima od 68. do 70. Zakona o radu, dok su merila za utvrđivanje godišnjeg odmora određena članom 17. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave.

Korišćenje godišnjeg odmora u načelu je uređenjo članom 73. Zakona o radu u kome se kaže da se godišnji odmor koristi jednokratno ili u dva ili više delova, u skladu sa ovim zakonom. Ako zaposleni koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo koristi u trajanju od najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni ima pravo da godišnji odmor koristi u dva dela, osim ako se sa poslodavcem sporazume da godišnji odmor koristi u više delova. Zaposleni koji nije u celini ili delimično iskoristio godišnji odmor u kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada radi korišćenja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta - ima pravo da taj odmor iskoristi do 30. juna naredne godine.

Iz navedenih odredbi sledi da u konkretnom slučaju godišnji odmor za 2021. godine zaposlena će moći da iskoristi do 30. juna 2022. godine, a nakon tog perioda samo odmor iz 2022. godine. Što se godišnjeg odmora iz 2020. godine tiče pravo da ga koristi zaposlena gubi nakon 30. juna 2021. godine.

Local Self-Government System

Da li zaposleni koji u oktobru 2020. godine ostvaruje pravo na starosnu penziju jer puni 65 godina života, ima pravo na jubilarnu nagradu za 35 godina rada kod poslodavca a čije pravo bi ostvario u decembru 2020. godine?


Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:

“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:

  • Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
  • Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
  • Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
  • Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
  • Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.

Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.

U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.

Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.

Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.

Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.

Imajući u vidu navedene odredbe, konkretno odredbe citiranog stava 4 člana 50. PKU, kao i član 163. stav 1 tačka 1) Zakona o zaposlenima u AP i JLS koji kaže da službeniku prestaje radni odnos po sili zakona danom navršenja 65 godina života ako ima najmanje 15 godina staža osiguranja, mišljenja smo na lice nema pravo na jubilarnu nagradu pre dana kada navršava 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu.

Local Self-Government System

Imajući u vidu odredbe Zakona o budžetskom sistemu (Sl. glasnik RS 54/09... 149/20) i nove Uredbe o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava (Službeni glasnik RS 159/2020), da li se bez posebne saglasnosti, a u slučaju nemogućnosti primene člana 27k Zakona o budžetskom sistemu koji se onosi na prijem do 70 % ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos u prethodnoj kalendarskoj godini, može preuzeti zaposleni iz iste jedinice lokalne samouprave (npr. uprave druge gradske opštine ili uprave grada)?


U članu 27k Zakona o budžetskom sistemu se, između ostalog, kaže da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva. Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan. Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.

Uredba o postupku pribavljanja saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava u članu 2. kaže da saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava i za lica utvrđena članom 27k Zakona o budžetskom sistemu daje Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava (u daljem tekstu: Komisija) obrazovana Odlukom o obrazovanju Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava ("Službeni glasnik RS", br. 113/13, 23/17 i 25/18), u sastavu utvrđenom tom odlukom i posebnim rešenjima. Sastav Komisije objavljuje se na internet stranici Vlade i ažurira se po potrebi, u slučaju bilo kakve izmene.

Za razliku od ranije važećih propisa o novom zapošljavanju i dodatnom radnom angažovanju u trenutno važećim odredbama Zakona o budžetskom sistemu i Uredbi o postupku pribavljanja saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava preuzimanje iz drugog organa nije izuzeto od obaveze pribavljanja saglasnosti za novo zapošljavanje. Naime, ukoliko bi u tekućoj godini zaposleni trebalo da bude preuzet iz autonomne pokrajine, druge lokalne samouprave ili državnog organa i da to zapošljavanje prelazi procenat od 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), korisnik javnih sredstava bi morao da traži saglasnost komisije za to zapošljavanje.

Local Self-Government System

Iz Javnog komunalnog preduzeća, čiji je osnivač JLS izdvojen je deo preduzeća i osnovano je novo Javno komunalno preduzeće. Da li se zaposlenima koji su prešli u novo preduzeće, priznaje minuli rad za obračun plat koji su ostvarili u preduzeću iz koga su se izdvojili?


U članu 60. Posebnog kolektivnog ugovora za javna preduzeća u komunalnoj delatnosti na teritoriji Republike Srbije se kaže:

Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, i to:

  • za rad na dan praznika koji je neradni dan - najmanje 110% od osnovice;
  • za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade - najmanje 26% od osnovice;
  • za prekovremeni rad - najmanje 26% od osnovice;
  • za rad nedeljom - najmanje 10% od osnovice;
  • po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu (u daljem tekstu: minuli rad) - najmanje 0,4% od osnovice.

Ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova utvrđenih u stavu 1. ovog člana, procenat uvećane zarade ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova uvećanja.

Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu, kao što je uvećanje zarade po osnovu rada u smenama.

Osnovicu za obračun uvećane zarade čini osnovna zarada utvrđena u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.

Imajući u vidu navedene odredbe, mišljenja smo da će zaposleni u novom javnom komunalnom preduzeću imati pravo na minuli rad za godine rada provedene u radnom odnosu u prethodnom javnom preduzeću, kao i za sve ostale godine rada provedene u radnom odnosu.

Local Self-Government System

Na koji način se vrši obračun plata zaposlenih u mesnim zajednicama, obzirom da se na njihov radnopravni status primenjuje Zakon o radu, a Zakon o zaposlenima u AP i JLS se ne primenjuje na mesne zajednice?


Članom 76. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 – dr. zakon, 101/16 – dr. zakon i 47/18) je propisano da mesna zajednica, odnosno drugi oblik mesne samouprave ima svojstvo pravnog lica u okviru prava i dužnosti utvrđenih statutom i odlukom o osnivanju.

Članom 77. istog zakona se propisuje da opština, odnosno grad pruža pomoć mesnoj zajednici u obavljanju administrativno-tehničkih i finansijsko-materijalnih poslova. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti opštinske uprave, odnosno gradskih uprava, posebno u vezi sa ostvarivanjem prava građana, može se organizovati rad opštinske uprave u mesnim zajednicama, a poslove, način i mesto njihovog vršenja određuje predsednik opštine na predlog načelnika opštinske uprave, odnosno načelnika gradskih uprava.

Dakle, mesna zajednica je posebno pravno lice. Jedinica lokalne samouprave pruža pomoć mesnoj zajednici u obavljanju administrativno-tehničkih i finansijsko-materijalnih poslova, a lica koja su zasnovala radni odnos u mesnoj zajednici nisu zaposleni u opštinskoj odnosno gradskoj upravi.

Najzad, članom 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je konkretno propisano da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na zaposlene u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, javnim agencijama, mesnim zajednicama, fondovima i fondacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom propisu.

Shodno svemu gore navedenom, zaposleni u mesnoj zajednici ostvaruju svoju zaradu od sredstava mesne zajednice kao poslodavca, uz primenu Zakona o radu i uslova koji su predviđeni konkretnim ugovorom o radu, odlukama Opštine i finansijskom planu mesne zajednice, a to nije predmet propisa kojim se uređuju plate zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave odnosno podzakonskih akata i time utvrđenih osnovica za obračun i isplatu plate. Konkretan propis koji uređuje osnovicu za obračun zarade u mesnim zajednicama ne postoji već se primenjuju navedeni propisi.

Local Self-Government System

Da li se u radni staž za jubilarnu nagradu u Opštinskoj upravi može računati (pridodati) i radni staž sekretara u mesnoj zajednici?


U skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS pravo na jubilarnu nagradu ostvaruju zaposleni u JLS za navršenih 10, 20 30, 35 ili 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvario pravo iz radnog odnosa.

S obzirom na to da mesna zajednica nije organ JLS, već oblik mesne samouprave i kao tavka posebno pravno lice, a takođe imajući u vidu i član 1. stav 4 Zakona o zaposlenima u AP i JLS koji kaže da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na zaposlene u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, javnim agencijama, mesnim zajednicama, fondovima i fondacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom propisu te stoga zaposleni u mesnim zajednicama nisu službenici, radni staž ostvaren u mesnoj zajednici ne računa se u staž za jubilarnu nagradu u smislu odredbi PKU za zaposlene u JLS.

Local Self-Government System

Zaposleni je radio 18 godina u javnom preduzeću čiji je osnivač opština. Nakon toga je ugovorom o preuzimanju prešao u gradsku upravu i tu radi poslednje tri godine. Priznat mu je minuli rad od 21 godine, a kada je podneo zahtev za jubilarnu nagradu, usmeno je odbijen da ne ispunjava uslov. Da li je zaposleni imao ili nije imao pravo na jubilarnu nagradu?


Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u jedinici lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) detaljnije su regulisana prava i obaveze zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave. Pitanje dodatka za vreme provedeno u radnom odnosu je regulisano članom 36. i isti predviđa da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u: 

  • državnom organu,
  • organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.

Dalje je ugovoreno da se pravo na minuli rad ostvaruje i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene.

Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.

Pravo na minuli rad u skladu sa ovim članom, ostvaruju zaposleni počev od 22. marta 2019. godine.

Pravo zaposlenih u JLS na jubilarnu nagradu je regulisano članom 50. istog kolektivnog ugovora i podrazumeva da zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:

1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,

2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,

3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,

4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,

5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.

Dalje je ugovoreno da zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.

U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.

Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava

Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.

Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom.

Prethodnim poslodavcem u smislu napred navedenog člana 50. stav 3 smatraju se poslodavci (nezavisno od organizacionog oblika) od kojih je organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave po osnovu zakona ili drugih opštih akata mogao da preuzme poslove i zaposlene, što je u svakom konkretnom slučaju dužan da ceni organ koji odlučuje o pravu na jubilarnu nagradu.

Ukoliko su ispunjeni navedeni uslovi zaposlenom će se priznati pravo na minuli rad i jubilarnu nagradu za godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca. Dakle, ako je zaposlenom prethodno već priznato pravo na naknadu za vreme provedeno na radu (minuli rad) onda je logično da mu se prizna i pravo na jubilarnu nagradu, jer je isti osnov i nije moguće zamisliti da mu se jedno pravo prizna, a drugo da se uskrati.

Local Self-Government System

Da li se nad zaposlenim mogu kumulativno sprovoditi disciplinske mere (i za težu i za lakšu povredu dužnosti iz radnog odnosa), po oba pravosnažna rešenja o disciplinskim merama, odnosno novčane kazne od 30% njegove osnovne plate za mesec u kome je novčana kazna izrečena u trajanju od 6 meseci i novčana kazna od 20% njegove osnovne plate, za mesec u kome je novčana kazna izrečena ili se disciplinske mere tj. novčane kazne ne mogu sabirati, te teža disciplinska mera konzumira lakšu disciplinsku meru?


Članom 145. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i  86/2019 - dr. zakon) je propisano:

„Za lakše povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne novčana kazna do 20% njegove osnovne plate, za mesec u kome je novčana kazna izrečena.

Za teže povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne:

1) novčana kazna od 20% do 30% njegove osnovne plate za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do šest meseci;

2) određivanje nižeg koeficijenta u rasponu do početka neposredno nižeg platnog razreda, koji ne može biti niži od početnog koeficijenta zvanja čije poslove službenik obavlja, prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave;

3) zabrana napredovanja od četiri godine;

4) premeštaj na radno mesto u neposredno niže zvanje uz određivanje koeficijenta prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave;

5) prestanak radnog odnosa.

Novčana kazna izvršava se administrativnim putem“.

U konkretnom slučaju ne može doći do konzumiranja disciplinske mere za počinjenu lakšu povredu radne dužnosti disciplinskom merom za počinjenu težu povredu radne dužnosti. Institut izricanja jedinstvene kazne odnosno odmeravanja jedinstvene kazne za dela u sticaju je prisutan u Zakoniku o krivičnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013, 55/2014 i 35/2019) i ne može se primeniti na disciplinsku odgovornost utvrđenu sprovođenjem odredbi Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.

Local Self-Government System

Kakav je status zaposlenog na određeno vreme u kabinetu predsednika opštine, sistematizovanog u OU, a shodno članu 70. tačka 5. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, odnosno da li zaposleni ima sva prava i obaveze kao lica na neodređeno vreme? Da li se ovo radno mesto tretira kao postavljeno lice ili službenik na položaju?


U skladu sa članom 70. stav 1 tačka 5) Zakona o zaposlenima u AP i JLS radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) između ostalog i na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu).

Radni odnos na određeno vreme u kabinetu izabranog lica zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa. Ovakav radni odnos ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme i oročen je najduže dok traje dužnost tih izabranih lica.

U skladu sa članom 3. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave radna mesta službenika dele se na položaje i Izvršilačka radna mesta, u zavisnosti od složenosti poslova, stepena ovlašćenja i odgovornosti. Položaj je radno mesto na kome su postavljanje na položaj, ovlašćenja i odgovornosti utvrđeni Zakonom. Izvršilačka radna mesta su sva mesta koja nisu položaji, uključujući i radna mesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica. Izvršilačka radna mesta razvrstavaju se po zvanjima. Izvršilačka radna mesta su još i radna mesta u kabinetu izabranog lica, koji je posebna organizaciona jedinica. Istom rukovodi šef kabineta, koji za svoj rad i rad kabineta odgovara izabranom licu.

Što se prava iz radnog odnosa tiče, zaposleni na određeno vreme imaju sva prava i obaveze u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS, opštim propisima o radu i kolektivnim ugovorima.

Local Self-Government System

Da li JLS u 2021. godini može da primi u radni odnos na neodređeno vreme 3 izvršioca na osnovu dobijene saglasnosti iz 2020. godine i 3 izvršioca bez saglasnosti, prema članu 27 k Zakona o budžetskom sistemu?


Članom 27k Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je između ostalog da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva (stav 1). Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan (stav 2).

Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.

Kako je u skladu sa uredbom posmatrani period kalendarska godina i s obzirom da će ova lica radni odnos zasnovati u 2021. godini ovaj broj će umanjiti mogućnost novog zapošljavanja bez posebnih dozvola i saglasnosti u 2022. godini.

Local Self-Government System, Local Government Planning System and Finances

Ukoliko je zaposlenom u JLS u Izveštaju o privremenoj sprečenosti za rad („doznaka“) kao početna dijagnoza navedena šifra koja se odnosi na izolaciju po osnovu bolesti COVID-19 (U 07.2) a kao konačna dijagnoza navedena šifra koja nije u vezi sa bolešću COVID-19 (konačna dijagnoza ne sadrži ustanovljene šifre za COVID-19 U 07.1 ni U 07.2), da li se zaposlenom isplaćuje bolovanje u visini 100% osnovne plate ili u visini od 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci?


Članom 43a u stavu 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 38/19 i 55/20) definisano je da zaposleni ima pravo na naknadu plate u visini od 100% osnovne plate za mesec u kome je privremeno odsustvovao sa rada zbog potvrđene zarazne bolesti COVID-19 ili zbog mere izolacije ili samoizolacije naložene u vezi sa tom bolešću, a koja je nastupila kao posledica neposrednog izlaganja riziku po osnovu obavljanja poslova i radnih zadataka, odnosno službenih dužnosti i kontakata sa licima kojima je potvrđena bolest COVID-19 ili naložena mera izolacije ili samoizolacije.

Dalje, u stavu 2. definisano je da zaposleni ostvaruje pravo iz stava 1. ovog člana tako što se:

  • za prvih 30 dana odsustva sa rada, isplata visine naknade plate vrši iz sredstava budžeta poslodavca;
  • počev od 31. dana odsustva sa rada, isplata visine naknade plate vrši iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja do zakonom propisane visine naknade plate, a iz sredstava poslodavca, odnosno iz sredstava budžeta poslodavca za preostali iznos razlike do visine od 100% osnovne plate.

Iz navedenog se zaključuje da se naknada plate u skladu sa članom 43a PKU za zaposlene u JLS zaposlenom isplaćuje samo kada mu je potvrđena bolest COVID 19 što i u ovom konkretnom slučaju treba ceniti.