Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li nadležni organ - Odeljenje nadležno za poslove urbanizma, pri izdavanju saglasnosti na elaborat geodetskih radova za ispravku granice parcela, odnosno da je građevinska parcela u skladu sa uslovima utvrđenim u planskom dokumentu (čl.81. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja („Sl. glasnik RS”, br. 32/2019), vrši i formalnu proveru sadržine elaborata geodetskih radova u smislu da li sadrži pravni i planski osnov, grafički deo i projekat geodetskog obeležavanja i da li proverava da li obrađivač elaborata geodetskih radova za ispravku granice parcela poseduje licencu propisanu članom 5. stav 1. tačka 4) Pravilnika o kriterijumima za izradu dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, vrstama licenci za pravna lica, kao i o načinu i postupku izdavanja i oduzimanja licenci („Sl. glasnik RS”, br. 37/24) za izradu te vrste urbanističko tehničkog dokumenta?
U skladu sa članom 68. Zakona o planiranju i izgradnji, ispravka granica susednih katastarskih parcela, spajanje susednih katastarskih parcela istog vlasnika, spajanje susednih parcela na kojima je isto lice vlasnik, kao i obrazovanje većeg broja građevinskih parcela prema planiranoj ili postojećoj izgrađenosti odnosno planiranoj ili postojećoj nameni građevinske parcele, vrši se na osnovu elaborata geodetskih radova. Elaborat geodetskih radova izrađuje se u skladu sa propisima o državnom premeru i katastru.
U skladu sa članom 80. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja („Sl. glasnik RS“, br. 32/2019), ispravka granica susednih katastarskih parcela, spajanje susednih katastarskih parcela istog vlasnika, kao i spajanje susednih parcela istog vlasnika vrši se na predlog zainteresovanog lica, uz saglasnogsr vlasnika a na osnovu elaborata geodetskih radova.
U skladu sa članom 81. istog Pravilnika, elaborat geodetskih radova sadrži tekstualni i grafički deo. Tekstualni deo elaborata geodetskog obeležavanja sadrži:
1) pravni i planski osnov;
2) potvrdu nadležnog organa da katastarska parcela u javnoj svojini koja se pripaja susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu građevinsku parcelu, kao i da je manje površine od parcele kojoj se pripaja;
3) saglasnost nadležnog organa da je građevinska parcela u skladu sa uslovima utvrđenim u planskom dokumentu, a ukoliko planski dokument nije donet, u skladu sa podzakonskim aktom kojim se utvrđuju opšta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje.
U smislu člana 81. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, u postupku izrade Elaborata geodetskih radova, nadležni organ će izdati saglasnost da je građevinska parcela formirana u skladu sa uslovima utvrđenim u planskom dokumentu. Ukoliko planski dokument nije donet, organ će izdati saglasnost da je parcela formirana u skladu sa Pravilnikom o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju. Takođe, ukoliko se radi o delu javne parcele koji se pripaja privatnoj parceli, nadležni organ izdaje potvrdu da katastarska parcela u javnoj svojini ne ispunjava uslov za građevinsku parcelu i da je manje površine od parcele kojoj se pripaja.
Imajući u vidu da se radi o elaboratu geodetskih radova, koji se izrađuje u skladu sa propisima o državnom premeru i katastru, nadležni organ JLS ne izdaje potvrdu ovog dokumenta niti proverava ispunjenost licenci za izradu ove vrste dokumenata.
Ukoliko se za potrebe formiranja većeg broja parcela izrađuje plan parcelacije/preparcelacije, u tom slučaju nadležni organ postupa u skaldu sa čl. 65-67. Zakona o planiranju i izgradnji, proverava usklađenost projekta parcelacije/preparcelacije sa planskim dokumentom i izdaje potvrdu u roku od 10 dana. U tom postupku nadležni organ proverava i da li je projekat preparcelacije izradilo odgovarajuće privredno društvo i da li je priložena licenca stručnog lica odgovarajuće (urbanističke struke).
Kakva je procedura oko prijema u radni odnos lica koje je na porodiljskom bolovanju i postoji li mogućnost da se porodiljsko bolovanje nastavi?
Član 94. Zakona o zaposlenima u AP i JLS ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) kaže da se javni konkurs sprovodi radi popunjavanja radnih mesta službenika i nameštenika, kao i za prijem pripravnika. Nakon sprovedenog izbornog postupka, izabrani kandidat je dužan da stupi na rad u roku od 15 dana od dana konačnosti rešenja o prijemu u radni odnos, izuzev ako mu poslodavac iz opravdanih razloga ne produži rok (član 107. istog zakona).
Ukoliko se u ovom konkretnom slučaju radi o učesniku javnog konkursa i ukoliko to lice prođe sve faze izbornog postupka i bude kandidat koji je sa najboljim rezultatima ispunio merila propisana za izbor, biće primljen u radni odnos, a može stupiti na rad po okončanju porodiljskog odsustva ili odsustva radi nege deteta, ukoliko poslodavac proceni da je to opravdani razlog za produžetak roka za stupanje na rad.
Pod kojim uslovima se određeno lice može primiti u radnio dnos u organe JLS i da li je opšta zdravstvena sposobnost jedan od tih uslova?
Članom 80. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Službeni glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018, 114/2021, 92/2023) propisano je da se u radni odnos u organe jedinice lokalne samouprave može primiti lice pod sledećim uslovima:
Opšta zdravstvena sposobnost nije postavljena kao uslov za zasnivanje radnog odnosa u organima jedinica lokalne samouprave pomenutim zakonom, kao ni drugim propisima, tako da lica koja zasnivaju radni odnos u organima JLS ne treba da dostavljaju uverenja u tom smislu.
Izuzetak od navedenog pravila je u slučaju zapošljavanja osoba sa invaliditetom gde će se zahtevati u konkursnom postupku da kandidat dostavi akt kojim mu je utvrđen status osobe sa invaliditetom.
Planiran je javni konkurs za popunjavanje radnog mesta rukovodioca Odeljenja za društvene delatnost. Ko bi bio član komisije koji je nadređen rukovodiocu Odeljenja za društvene delatnosti?
Članom 20. Uredbe o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 107/2023) predviđeno je da ako se popunjava izvršilačko radno mesto ili prima pripravnik, predsednika i ostale članove komisije imenuje rešenjem rukovodilac organa, službe ili organizacije, vodeći računa da jedan član komisije bude službenik koji je pretpostavljen službeniku na radnom mestu koje se popunjava, a da jedan član bude službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima. Član komisije može da bude službenik, državni službenik ili drugo lice koje poseduje stručna znanja u oblasti u kojoj se obavljaju poslovi radnog mesta koje se popunjava. Ako komisija samostalno vrši proveru ponašajnih kompetencija, najmanje jedan član komisije mora da bude lice koje je pohađalo program obuke za sprovođenje intervjua baziranog na kompetencijama ili da se profesionalno bavi procenom ponašajnih kompetencija. Na zahtev rukovodioca organa, službe ili organizacije, rukovodilac službe Vlade za upravljanje kadrovima može odrediti kao člana komisije zaposlenog koji u okviru poslova radnog mesta obavlja proveru ponašajnih kompetencija. Smatra se da je član komisije određen u skladu sa stavom 3. ovog člana, ako je za člana komisije određen zaposleni iz stava 4. ovog člana.
U slučaju popunjavanja izvršilačkog rukovodećeg radnog mesta neposredno pretpostavljeni tom radnom mestu je načelnik uprave, te u tom smislu član komisije u skladu sa čl. 20 stav 1. uredbe može biti načelnik ili zamenik načelnika uprave.
Da li se kod utvrđivanja prava na godišnji odmor zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave uzimaju u obzir sve godine rada provedene u radnom odnosu ili samo godine rada provedene u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave?
Uzimajući u obzir odredbe Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave (“Službeni glasnik RS” br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023), kriterijum za utvrđivanje godišnjeg odmora spram radnog iskustva u obzir uzima sve godine provedene u radnom odnosu, bez obzira da li ih je zaposleni ostvario u organu jedinice lokalne samouprave, državne uprave ili slično.