Pitanja i odgovori
Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Kako postupiti kada tražilac informacije ne postavi jasno zahtev odnosno pitanje koju informaciju traži? Da li se u tom slučaju primenjuje na član 15. stav 5. i ako tražilac ne dostavi dopunu ili ne pojasni pitanje, da li ovlašćeno lice donosi zaključak o odbacivanju zahteva kao neurednog?
Da li zahtev za pristup informacijama od javnog značaja treba da bude svojeručno potpisan od strane podnosioca?
Ne. Odredbom člana 15. st. 2. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja propisano je šta zahtev mora da sadrži (naziv organa vlasti, ime, prezime i adresu tražioca i što precizniji opis informacije koja se traži). Dakle, svojeručni potpis podnosioca nije neophodan. To je u skladu sa načelom minimalnog formalizma kod podnošenja zahteva, koje proklamuje što lakše i što manje formalno podnošenje zahteva za pristup informacijama, a sve u cilju što lakšeg ostvarivanja ovog prava.
Kako postupiti u slučaju postojanja sukoba interesa kod člana konkursne komisije?
Sukob interesa postoji ako je član komisije ili član njegove porodice (bračni ili vanbračni drug, dete ili roditelj) zaposlen u udruženju ili član organa udruženja koje konkuriše ili drugog udruženja povezanog na bilo koji način (partnerski odnosi u sprovođenju programa i sl.) ili u odnosu na ta udruženja ima bilo koji materijalni ili nematerijalni interes, suprotan javnom interesu, i to u slučajevima porodične povezanosti, ekonomskih interesa ili drugog zajedničkog interesa.
Članovi komisije dužni su da potpišu izjavu o nepostojanju sukoba interesa. Preporuka je da se izjava daje nakon upoznavanja članova komisije sa konačnom listom pristiglih predloga programa. Član komisije ne može preduzimati bilo kakve radnje dok ne potpiše navedenu izjavu. Bližu sadržinu izjave o nepostojanju sukoba interesa i bliži postupak u kome se vodi računa o nepostojanju sukoba interesa uređuje nadležni organ svojim internim aktom.
U slučaju pretpostavke o potencijalnom sukobu interesa određenog člana komisije, potrebno je obavestiti organ koji donosi rešenje o razlozima zbog kojih postoji pretpostavka sukoba interesa kako ne bi došlo do nepotrebnog gubitka vremena. U slučaju saznanja da se nalazi u sukobu interesa, član komisije je dužan da o tome odmah obavesti ostale članove, kao i organ koji ga je imenovao i da se izuzme iz daljeg rada komisije.
O rešavanju sukoba interesa nadležni organ odlučuje u svakom slučaju posebno, a kada utvrdi sukob interesa, imenuje u komisiju novog člana kao zamenu.
Kada nadležni organ sprovodi analizu uspešnosti, kvaliteta i stepena ostvarenosti ciljeva programa za koji su dodeljena sredstva?
Analiza uspešnosti, kvaliteta i stepena ostvarenosti ciljeva programa za koji su dodeljena sredstva na određenom konkursu sprovodi se ako se utvrdi da bi to dovelo do unapređenja stanja u određenoj oblasti u kojoj se korisnicima dodeljuju finansijska sredstva. Preporuka je da, kad god je to moguće, JLS sprovedu analizu uspešnosti, kvaliteta i stepena ostvarenosti ciljeva programa.
Da li JLS ima obavezu da organizuje monitoring posetu i šta se pod tim podrazumeva?
U skladu sa članom 15. Uredbe o sredstvima za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koja ostvaruju udruženja, organizaciona jedinica JLS nadležna za oblast u kojoj se realizuje program može, radi praćenja realizacije programa, obaviti monitoring posete, koje mogu biti najavljene i nenajavljene. To podrazumeva posetu udruženju, održavanje sastanaka ovlašćenih predstavnika JLS sa ovlašćenim predstavnicima udruženja i prisustvo događajima i manifestacijama ili drugim aktivnostima u sklopu programa.
JLS, u skladu sa Uredbom, ima obavezu da organizuje najmanje jednu monitoring posetu za programe koji traju duže od 6 meseci i čija vrednost odobrenih sredstava prelazi 500 hiljada dinara, kao i za programe koji teraju duže od godinu dana. Uredbom je propisano da organ odnosno organizaciona jedinica nadležna za oblast na koju se program odnosi izrađuje izveštaj o obavljenoj monitoring poseti sa eventualnim preporukama za otklanjanje nedostataka i rokovima za to (član 16. Uredbe).
Šta sadrži periodični i završni narativni izveštaj, a šta periodični i završni finansijski izveštaj?
Periodični i završni narativni izveštaj treba da sadrži detaljan opis aktivnosti i rezultata realizacije programa u odnosu na planirane aktivnosti definisane ugovorom, kao i obrazloženje za svako odstupanje od programa i pregled korektivnih mera čije preduzimanje korisnik sredstava planira.
Periodični i završni finansijski izveštaj treba da sadrži prikaz budžeta, koji je sastavni deo ugovora, sa pregledom svih troškova koji su nastali tokom izveštajnog perioda, kao i celokupnu dokumentaciju koja opravdava nastale troškove.
U pogledu monitoringa koje su obaveze JLS, a koje udruženja?
Prema članu 12. Uredbe o sredstvima za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koja ostvaruju udruženja JLS ima obavezu da prati realizaciju programa za koji su odobrena sredstva, a udruženje je obavezno da omogući nesmetano praćenje realizacije. Članom 13. Uredbe propisana je obaveza udruženja da izveštava o realizaciji finansiranog programa. Ovu obavezu udruženja preuzimaju potpisivanjem ugovora o finansiranju sa nadležnim organom. Ono se obavlja putem izrade i dostavljanja periodičnih izveštaja i završnog narativnog i finansijskog izveštaja. Dinamika izveštavanja definisana je Uredbom i bliže regulisana Metodologijom.
Takođe, treba imati u vidu da JLS ima pravo da traži uvid u realizaciju programa, kao i u način i dinamiku trošenja sredstava i van termina koji su predviđeni za izveštavanje, a udruženje je dužno da to omogući.
Na koji račun se prenose odobrena sredstva za realizaciju odobrenih programa?
U skladu sa članom 9. stav 4. Zakona o budžetskom sistemu, korisnicima javnih sredstava koji nisu uključeni u sistem konsolidovanog računa trezora (društva kapitala, privredna društva, udruženja, fondacije i zadužbine, preduzetnici, crkve i verske zajednice, političke stranke i dr.), kao i ostalim pravnim licima i drugim subjektima koji ne pripadaju javnom sektoru, a kojima se prenose sredstva iz budžeta, otvara se poseban račun kod Uprave za trezor za ta sredstva, koji se uključuje u sistem konsolidovanog računa trezora.
Sredstva za realizaciju odobrenih programa moraju biti uplaćena isključivo na poseban namenski dinarski račun kod Uprave za trezor, sa koga se vrše sva plaćanja troškova u vezi sa odobrenim programom.
Šta se najčešće koristi kao sredstvo obezbeđenja za slučaj nenamenskog trošenja?
Sredstvo obezbeđenja može biti bankarska garancija, hipoteka, jemstvo drugog pravnog lica sa odgovarajućim bonitetom, jedan od oblika račne zaloge hartija od vrednosti ili drugih pokretnih stvari, menica, polisa osiguranja i dr. Najčešće korišćen instrument obezbeđenja je menica, jer ima veću efikasnost od drugih oblika plaćanja. Menicom se na siguran i brz način naplaćuju potraživanja, pa ako dužnik u roku ne ispati dugujući iznos, poverilac ima pravo da po skraćenom postupku naplati svoje potraživanje iz menice. S tim u vezi, JLS može zatražiti od korisnika sredstava da dostavi registrovanu blanko solo menicu sa ovlašćenjima za njenu popunu.
Na koji način se dodeljuju sredstva za finansiranje programa od javnog interesa koja ostvaruju udruženja?
Na osnovu odluke o izboru programa, predsednik opštine odnosno gradonačelnik donosi rešenje o dodeli sredstava za realizaciju odobrenog programa udruženja iz budžeta JLS.
Sredstva se dodeljuju prema redosledu navedenom u listi vrednovanja i rangiranja, a do visine ukupno obezbeđenih sredstava za sprovođenje konkursa. Rešenje o dodeli sredstava obavezno sadrži podatke o osnovu za dodelu, kao i podatke o programu, projektu i ekonomskoj klasifikaciju budžeta sa koje će se izvršiti isplata za odobreni program, a ukoliko nisu sva sredstva raspodeljena, onda i iznos preostalih neraspodeljenih sredstava i način kako će ona biti raspodeljena.
U kom roku konkursna komisija utvrđuje rang listu i šta sve sadrži lista vrednovanja i rangiranja?
Članom 9. Uredbe o sredstvima za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koja ostvaruju udruženja propisano je da komisija mora da utvrdi rang listu najkasnije 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. S obzirom da su i u ovom slučaju predviđeni najduži mogući rokovi, preporuka je da konkursna komisija, odnosno JLS utvrdi listu i u kraćem roku, a da pri tom ne ugrozi zakonitost postupanja. Na taj način bi se u krajnjem ishodu izabrani projekti nešto duže realizovali uz pretpostavku ostvarivanja boljih rezultata i značajnih ciljeva.
Sadržina liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih programa nije utvrđena Uredbom, a ni Modelom odluke. U praski, ta lista se sastavlja na osnovu dodeljenog broja bodova od najvećeg ka najmanjem i sadrži: naziv predlagača programa, naziv programa, zavodni (referentni) broj programa, broj bodova, predlog iznosa za podršku i budžetsku klasifikaciju sa koje se sredstva opredeljuju. Sastavni deo liste, ali u okviru druge tabele, čine i programi koji nisu razmatrani zbog neispunjenosti formalnih uslova.
Pri utvrđivanju liste vrednovanja i rangiranja programa, konkursna komisija može podnosiocu programa da predloži korekciju predloga programa u delu koji se odnosi na traženi iznos sredstava. U ovom slučaju, podnosilac prijave dužan je da se izjasni da li prihvata predloženi iznos sredstava i da istovremeno dostavi korigovani predlog programa. Ako se podnosila prijave ne izjasni u predloženom roku, smatra se da je odustao od predloga programa.
Takođe, komisija je dužna da za svaki program koji se razmatra sačini obrazloženje u kome se obavezno navode razlozi za ocenjivanje.
U skladu sa članom 9. stav 3. i 4. Uredbe o sredstvima za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koja ostvaruju udruženja sastavni deo liste vrednovanja i rangiranja je i obaveštenje da učesnici konkursa imaju pravo uvida u podnete prijave i priloženu dokumentaciju u roku od 3 dana od dana objavljivanja liste, kao i da imaju pravo podnošenja pisanog prigovora na listu u roku od 8 dana od dana njenog objavljivanja.
Da li članovi Komisije imaju pravo na naknadu za svoj rad?