Sistem lokalne samouprave

Lice je podnelo zahtev za isplatu jubilarne nagrade JLS gde je trenutno zaposlen. Kako je 2006. godine imenovan za direktora jednog javnog preduzeća čiji je osnivač JLS, a počevši 2012. godine postavljen je za člana Veća i na toj funkciji je bio sve do 2014. godine, i nakon toga je izabran za direktora jednog javnog preduzeća. Kako je 2015. godine bio raspoređen na radnom mestu u JLS svega mesec dana, a nakon toga sve do 2020. godine kada mu je prestalo mirovanje radnog odnosa na mestu direktora javnog preduzeća, a zbog prestanka funkcije radnog mesta raspoređen je na radnom mestu kao službenik u JLS. Da li navedeno lice ima pravo na jubilarnu nagradu u JLS gde je trenutno zaposlen i kada stiče to pravo?


Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano: 

“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:

  1. Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
  2. Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
  3. Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
  4. Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
  5. Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.

Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.

U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.

Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.

Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.

Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.

S obzirom na sve navedeno, u ovom konkretnom slučaju lice će ostvariti pravo na jubilarnu nagradu za period u kome je bio izabran na funkciju člana veća i za period u kome je radio u opštinskoj upravi. Kako javno preduzeće nije državni organ, niti organ autonomne pokrajini ni jedinice lokalne samouprave, to radno iskustvo se neće računati u staž za jubilarnu nagradu.

Sistem lokalne samouprave

Zaposleno lice u JLS je naknadno steklo visoko obrazovanje, ima položen položen državni stručni ispit i uzastopno tri puta ocenjeno je sa ocenom “ističe se". Koji su koraci napredovanja u zavnje “mlađi savetnik”, kao izvršilačkog radnog mesta gde se zahteva završen pripravnički staž, položen državni stručni ispit ili pet godina rada kod poslodavca?


Članom 63. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:

“U zvanju mlađeg savetnika obavljaju se složeni poslovi koji podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika unutar precizno određenog okvira delovanja, uz redovan nadzor neposrednog rukovodioca i donošenje odluka na osnovu postojeće prakse ili opštih i pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost rešavanja manjih tehničkih ili proceduralnih problema.

Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika, službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.”

Napredovanje na više izvršilačko mesto je uređeno odredbama člana 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, koji glasi:

“Rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena “ističe se”, ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.

Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena “ističe se” može, i ako ispunjava uslove vezano za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena “ističe se”.”

Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena “dobar”.

Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.

Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.”

Potrebno je napomenuti da, u skladu sa članom 133đ, neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.

Dakle, službenik koji je naknadno stekao visoko obrazovanje i ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca može biti raspoređen u zvanju mlađeg savetnika ukoliko ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i uslove za napredovanje iz citiranog člana 133e Zakona, kao i pod uslovom da je to radno mesto neposredno više izvršilačko radno mesto u odnosu na radno mesto na kom je službenik radio do raspoređivanja.

Sistem lokalne samouprave

Kada načelnik OU podnese ostavku, zamenik načelnika iako postoji u sistematizaciji nikada nije imenovan. Vršilac dužnosti se bira iz redova zaposlenih i imenuje ga opštinsko veće, a problem je što od raspoloživih diplomiranih pravnika nijedan ne želi da se prihvati funkcije. Da li v.d. može da bude lice koje nije zaposleno u upravi? Da li opština može da bude bez načelnika?


Članom 56. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano da  ukoliko nije postavljen načelnik uprave, kao ni njegov zamenik, do postavljenja načelnika uprave, kao i kada načelnik uprave nije u mogućnosti da obavlja dužnost duže od 30 dana, Veće može postaviti vršioca dužnosti - službenika koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, koji će obavljati poslove načelnika uprave, najduže na tri meseca, bez sprovođenja javnog konkursa.

Ukoliko službenik na položaju nije postavljen, javni konkurs za popunjavanje položaja se oglašava u roku od 15 dana od postavljenja vršioca dužnosti.

U slučaju da se javni konkurs ne okonča postavljenjem na položaj, status vršioca dužnosti može se produžiti najduže još tri meseca.

Po isteku gore navedenih rokova postavljeni službenik se raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja.

Dakle, Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano da u navedenim slučajevima Veće može postaviti vršioca dužnosti. Vršilac dužnosti može biti samo službenik koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, a koji se po isteku, članom 59., definisanih rokova raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja. Zakonskim odredbama nisu dalje propisane situacije, poput predmetne da nijedan službenik ne želi da bude postavljen za vršioca dužnosti.

Članom 27. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano:

„Organi opštine su: skupština opštine, predsednik opštine, opštinsko veće i opštinska uprava“.

Članovima 54. i 55. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da opštinskom upravom, kao jedinstvenim organom, rukovodi načelnik odnosno da kad se opštinska uprava organizuje u više uprava, radom uprave rukovodi načelnik.

Navedene odredbe ne ostavljaju mesta nedoumici da li opštinska uprave može da bude bez načelnika. Načelnik opštinske uprave je zakonska kategorija i načelnik rukovodi upravom kao organom opštine.

Sistem lokalne samouprave

Da li disciplinska kazna u novčanom iznosu od zarade izrečena zaposlenom za povredu radne dužnosti utiče na obračun naknada zaposlenog?


Članom 179a tačka 2. Zakona o radu (“Službeni glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) propisano je da poslodavac može zaposlenom za povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline da izrekne novčanu kaznu u visini do 20% osnovne zarade zaposlenog za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do tri meseca, koja se izvršava obustavom od zarade, na osnovu rešenja poslodavca o izrečenoj meri.

Članom 35. stav 3. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave (“Službeni glasnik RS”, br. 38/2019 i 55/2020) propisano je da se osnovna plata određuje množenjem koeficijenta sa osnovicom za obračun plata.

Članom 145. stav 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Službeni glasnik RS”, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 113/2017 - dr. zakon) propisano je da za lakše povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne novčana kazna do 20% njegove osnovne plate, za mesec u kome je novčana kazna izrečena.

Dalje u stavu 2. tačka 1 istog člana ovog zakona predviđeno je da za teže povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne i novčana kazna od 20% do 30% njegove osnovne plate za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do šest meseci.

Novčana kazna izvršava se administrativnim putem.

Prema članu 105. stav 3. Zakona o radu, zaradom se ne smatraju sledeće naknade troškova zaposlenima:

  • troškovi prevoza zaposlenih, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz;
  • dnevnice, troškovi smeštaja i troškovi prevoza za službeni put u zemlji i inostranstvu;
  • naknada za korišćenje sopstvenog automobila u službene svrhe;
  • smeštaj i ishrana za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije obezbedio smeštaj i ishranu.

Zaradom se ne smatraju takođe:

  • otpremnina pri odlasku u penziju;
  • naknada troškova pogrebnih usluga u slučaju smrti člana uže porodice;
  • naknada štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja;
  • poklon deci zaposlenih do 15 godina života za Božić i Novu godinu, do neoporezivog iznosa godišnje.

Obzirom da navedene naknade nemaju karakter zarade, izricanje disciplinske  kazne u novčanom iznosu od osnovne zarade izrečene zaposlenom za povredu radne dužnosti, ne utiče na obračun ovih naknada zaposlenog.

Sistem lokalne samouprave

Članom 51. Uredbe o naknadi troškova i opremnini državnih službenika i nameštenika ("Sl. glasnik RS", br. 98/2007- prečišćen tekst, 84/2014 i 84/15), propisano je da se državnom službeniku ili namešteniku koji odlazi u penziju isplaćuje otpremnina u visini 125% od plate koju bi ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kome se isplaćuje otpremnina, s tim što ona ne može biti niža od dve prosečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan isplate. Da li zaposlenom koji je otišao u starosnu penziju 29. decembra 2019. godine, prilikom utvrđivanja iznosa otpremnine, treba uračunati i prekovremene sate koje je ostavrio u oktobru i novembru, a koji su zajedno isplaćeni u novembru? Ako prekovremeni sati ulaze u obračun za isplatu otpremnine, da li se uračunavaju prekovremeni sati iz oktobra i novembra ili samo iz novembra, s obzirom na to da novembar prethodi mesecu u kome se zaposlenom otpremnina isplaćuje?


Obaveza poslodavca službenika i nameštenika da zaposlenom koji odlazi u penziju isplati otpremninu uređena je članom 46. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“ broj 38/19 i 55/20, u daljem tekstu: PKU) koji upućuje na shodnu primenu Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika („Službeni glasnik RS“ br. 98/07 - prečišćen tekst, 84/14 i 84/15, u daljem tekstu: Uredba).

Članom 51. Uredbe propisano je da se državnom službeniku i namešteniku koji odlazi u penziju isplaćuje otpremnina u visini od 125% plate koju bi ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kome se isplaćuje otpremnina, s tim što ona ne može biti niža od dve prosečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan isplate.

Plata zaposlenih u organima i organizacijama teritorijalne autonomije i lokalne samouprave  utvrđuje se na osnovu: 1) osnovice za obračun plata; 2) koeficijenta; 3) dodatka na platu i 4) obaveza koje zaposleni plaća na osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz plate, u skladu sa zakonom, shodno odredbama člana 2. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama („Službeni glasnik RS”, br. 34/01, 62/06 - dr. zakon, 116/08 - dr. zakoni, 92/11, 99/11 - dr. zakon, 10/13, 55/13, 99/14, 21/16 – dr. zakon, 113/17 – dr. zakoni) i člana 35. stav 2. PKU.

Osnovicu za obračun otpremnine za odlazak u penziju, u visini propisanoj u skladu sa članom 51. Uredbe,  predstavlja plata koju bi zaposleni ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kome se isplaćuje otpremnina i koja, shodno napred navedenom, obuhvata osnovnu platu zaposlenog uvećanu za poreze i doprinose koji se isplaćuju iz plate na teret zaposlenog (bruto 1) i dodatke na platu, obračunate i isplaćene u skladu sa zakonom, te i dodatka za prekovremeni rad.

Sistem lokalne samouprave

Članom 50. stav 2. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano da zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10,20,30,35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvario prava iz radnog odnosa. Da li to znači da zaposlenom koji je bio u radnom odnosu u Ministarstvu finansija-Poreska uprava, a sada je zaposlen u jedinici lokalne samouprave, se priznaje pravo na jubilarnu nagradu za godine rada provedenih u poreskoj upravi (zaposleni nije pravo na jubilarnu nagradu ostvario u Poreskoj upravi)?


Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS predviđeno je, između ostalog, da zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. 

Kako je Ministarstvo finansija – Poreska uprava državni organ, zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu i za godine provedene u tom organu.

Sistem lokalne samouprave

Da li službenik za vreme dok je neraspoređen ima obavezu da dolazi na posao ili ne?


Članom 169. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da dok je neraspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate prema zakonu kojim se uređuju plate u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave. Sva prava iz radnog odnosa službenik ostvaruje kod poslodavca koji je doneo rešenje da je službenik neraspoređen.  

Službenik na položaju koji je neraspoređen u slučajevima iz čl. 54. i 55. ovog zakona, ostvaruje pravo na naknadu plate u visini i za vreme utvrđeno članom 54. ovog zakona. Neraspoređenom službeniku prestaje radni odnos protekom roka od dva meseca, odnosno protekom roka iz člana 54. st. 2. i 3. ovog zakona za službenike na položaju, od dana kada je rešenjem utvrđeno da je službenik neraspoređen. Službenik iz stava 4. ovog člana kome prestane radni odnos ima pravo na otpremninu prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave. Službenik na položaju kome prestane radni odnos protekom roka iz člana 54. stav 3. ovog zakona, ima pravo na otpremninu zbog odlaska u penziju prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave. 

Dakle, za vreme dok je službenik neraspoređen ima pravo na naknadu plate i neće dolaziti na posao. 

Sistem lokalne samouprave

Da li se stav 2. čl. 70. Zakona o zaposlenima u AP i JLS odnosi i na nameštenike?


Da. Odnosi se na sva zapošljavanja na određeno vreme, sa izuzetkom radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS. 

 

Sistem lokalne samouprave, Planski sistem i javne finansije lokalne samouprave

Da li je potrebna saglasnost zaposlenog za umanjenje zarade poosnovu pogrešno obračunate i isplaćene zarade u prethodnim mesecima? Odnosno, da li JLS kao poslodavac može refundirati iznos više obračunate i isplaćene zarade zaposlenom u prethodnim mesecima tako što će u tekućem mesecu umanjiti obračunatu zaradu u samom obračunu (ne kao obustavu)? Da li je za ovakav način povraćaja više isplaćene zarade dovoljno da poslodavac pisanim putem obavesti zaposlenog ili je neophodno da zaposleni da pisanu saglasnost?


U skladu sa članom 2. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama („Službeni glasnik RS”, br. 34/2001, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 116/2008 - dr. zakoni, 92/2011, 99/2011 - dr. zakon, 10/2013, 55/2013, 99/2014 i 21/2016 - dr. zakon, 62/06...21/16 - dr. zakon), plate zaposlenih kod korisnika sredstava budžeta JLS utvrđuju se na osnovu:  

  1. osnovice za obračun plata; 

  1. koeficijenta; 

  1. dodatka na platu; 

  1. obaveza koje zaposleni plaća po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz plate, u skladu sa zakonom. 

Prilikom obračuna i isplate plata zaposlenih kod korisnika budžeta lokalne vlasti primenjuju se osnovice utvrđene zaključcima Vlade Republike Srbije. 

Koeficijenti zaposlenih utvrđuju se na osnovu Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Službeni glasnik RS”, br. 44/2008 - prečišćen tekst, 2/2012, 113/2017 - dr. zakon, 23/2018, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon), do početka primene odredaba Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru. 

Dodatak na platu pripada zaposlenom za: 

  1. vreme provedeno u radnom odnosu (minuli rad) - u visini od 0,4 % od osnovice, za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca, 

  1. dežurstvo i druge slučajeve rada dužeg od punog radnog vremena određene propisima (prekovremeni rad); 

  1. rad na dan državnog i verskog praznika; 

  1. dnevnu naknadu za povećane troškove rada i boravka na terenu (terenski dodatak);  

  1. rad noću (između 22,00 i 6,00 časova narednog dana), ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju koeficijenta. 

Dakle, obračun i isplata plata zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave vrši se u skladu sa rešenjem kojim se utvrđuje koeficijent zaposlenog, donetim od strane poslodavca u skladu sa važećim propisima, zatim u skladu sa propisanom osnovicom,  kao i mesečnim izveštajem o ostvarenim radnim satima zaposlenog. 

U poslovnom procesu događa se da dođe do pogrešnog obračuna i isplate zarade zaposlenom, bilo da se radi o više ili manje obračunatoj zaradi i u tom slučaju potrebno je obaviti korekcije, kako bi se ispravila greška. U praksi se korekcija vrši tako što obračunski radnik: 

  • uradi ispravan obračun zarade za mesec/e u kome je došlo do greške i iz koga se može utvrditi razlika pogrešno obračunate i isplaćene zarade; 

  • sačini službenu belešku o razlozima zbog kojih je doslo do pogrešnog obračuna u prethodnom/im mesecu/ima (pogrešno sabrani prekovremeni sati, pogrešno obračunata vrsta bolovanja i slično), mesec/e u kojima je došlo do pogrešnog obračuna i o potrebi korekcije greške i istu priloži uz obračun za tekući mesec; 

  • za utvrđenu razliku umanji (odnosno uveća) obračun i isplatu zarade zaposlenom u tekućem mesecu. 

Bitno je da ukupni (kumulativni) obračun i isplata zarada zaposlenom za mesec/e u kojima je načinjena greška i mesec/e u kome se greška ispravlja bude u skladu sa donetim aktima. 

Za umanjenje zarade po osnovu pogrešno (više) obračunate i isplaćene zarade u prethodnim mesecima nije potrebna pisana saglasnost zaposlenog, obzirom da se ne radi o obustavi u smislu člana 123. Zakona o radu, odnosno ne radi se o obustavi zarade radi naplate novčanog potraživanja prema zaposlenom (sudska presuda, samodoprinos, rata za kredit i slično).  

Poslodavac je svakako u obavezi da zaposlenom prilikom svake isplate zarade i naknade zarade dostavi obračun. Međutim, dobra je praksa da se obračunski radnik i zaposleni usaglase (bilo pismeno ili usmeno) o potrebi umanjenja obračuna tekuće zarade kojom se ispravlja više obračunata i isplaćena zarada za prethodni/e mesec/e. 

Sistem lokalne samouprave

Da li licu koje je postavljeno na mesto zamenika sekretara skupštine opštine, a koje je u trenutku postavljenja u stalnom radnom odnosu (radni odnos na neodređeno vreme) u opštinskoj upravi, miruje radni odnos u Opštinskoj upravi za vreme dok se nalazi na funkciji zamenika sekretara skupštine opštine?


Član 40. Zakona o lokalnoj samoupravi predviđa da se sekretar skupštine postavlja, na predlog predsednika skupštine, na četiri godine i može biti ponovo postavljen. Za sekretara skupštine opštine može biti postavljeno lice sa završenim pravnim fakultetom, položenim stručnim ispitom za rad u organima uprave i radnim iskustvom od najmanje tri godine. Dalje se između ostalog kaže i da sekretar može imati zamenika koji ga zamenjuje u slučaju njegove odsutnosti. Zamenik sekretara skupštine opštine postavlja se i razrešava na isti način i pod istim uslovima kao i sekretar. Dakle, na osnovu svih navedenih odredbi proizilazi da se sekretar skupštine i zamenik sekretara skupštine postavljaju. 

Članom 2. Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije između ostalog je predviđeno da je funkcioner svako izabrano, postavljeno ili imenovano lice u organe Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i organe javnih preduzeća i privrednih društava, ustanova i drugih organizacija čiji je osnivač, odnosno član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave i drugo lice koje bira Narodna skupstina, odnosno da je javna funkcija funkcija u organima Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, organima javnih preduzeća i privrednih društava, ustanova i drugih organizacija, čiji je osnivač, odnosno član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave, kao i funkcija drugih lica koje bira Narodna skupština, a podrazumeva ovlašćenja rukovođenja, odlučivanja, odnosno donošenja opštih ili pojedinačnih akata. 

Članom 79. Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drukčije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog: 

1) odlaska na odsluženje, odnosno dosluženje vojnog roka; 

2) upućivanja na rad u inostranstvo od strane poslodavca ili u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva; 

3) privremenog upućivanja na rad kod drugog poslodavca u smislu člana 174. ovog zakona; 

4) izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca; 

5) izdržavanja kazne zatvora, odnosno izrečene mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere, u trajanju do šest meseci. 

Zaposleni kome miruju prava i obaveze iz stava 1. ovog člana ima pravo da se u roku od 15 dana od dana odsluženja, odnosno dosluženja vojnog roka, prestanka rada u inostranstvu, odnosno kod drugog poslodavca, prestanka funkcije, povratka sa izdržavanja kazne zatvora, odnosno mere bezbednosti, vaspitne ili zaštitne mere - vrati na rad kod poslodavca. Prava iz st. 1. i 2. ovog člana ima i bračni drug zaposlenog koji je upućen na rad u inostranstvo u okviru međunarodno-tehničke ili prosvetno-kulturne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva. 

Iz svega navedenog može se zaključiti da licu u konkretnom slučaju mogu da miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada za vreme dok obavlja funkciju zamenika sekretara skupštine.

Sistem lokalne samouprave

Zaposleni je podneo ostavku na mesto pomoćnika predsednika opštine, a radni status je promenjen tako da je utvrđen radni odnos na određeno vreme do isteka porodiljskog odsustva, odnosno odsustva radi nege deteta godinu dana, odnosno posebne nege deteta. Da li ovako “produžen” radni odnos uslovljava pravo na godišnji odmor za prethodnu godinu i srazmerni deo za tekuću godinu?


Članom 76. Zakona o radu predviđeno je da je u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora. Naknada iz stava 1. ovog člana ima karakter naknade štete. 

Članom 187. istog zakona predviđeno je da za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu. Zaposlenom iz stava 1. ovog člana rok za koji je ugovorom zasnovao radni odnos na određeno vreme produžava se do isteka korišćenja prava na odsustvo. Rešenje o otkazu ugovora o radu ništavo je ako je na dan donošenja rešenja o otkazu ugovora o radu poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stava 1. ovog člana ili ako zaposleni u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa obavesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stava 1. ovog člana i o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlašćenog lekara ili drugog nadležnog organa. 

S obzirom na navedeno, mišljenja smo da do prestanka radnog odnosa na određeno vreme, a koji je produžen u skladu sa članom 187. Zakona o radu, zaposlena ima sva prava iz radnog odnosa, a samim tim i pravo na godišnji odmor. 

Sistem lokalne samouprave

Šta se može smatrati radnim iskustvom u struci? Ako neko ima IV stepen stručne spreme, gimnazija, da li je radno iskustvo u struci stručna praksa, rad na privremenim i povremenim poslovima?


U članu 68. Zakona o zaposlenima u AP i JLS se kaže da se pod radnim iskustvom u struci odredaba ovog zakona podrazumeva radno iskustvo na poslovima u okviru zahtevane vrste i stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja koje se zahteva za radno mesto čije poslove službenik obavlja. Pri tome, nije od uticaja da li je radno iskustvo u struci stečeno u toku radnog odnosa, odnosno u toku volontiranja ili obavljanja poslova na osnovu ugovora o obavljanju privremenih ili povremenih psolova, dok god ispunjava uslove po pitanju poslova koje je obavljao po ugovoru i školske spreme u to vreme.