Sistem lokalne samouprave

Članom 2. stav 1. Kolektivnog ugovora kod poslodavca za zaposlene u organima JLS, predviđeno je: "U smislu ovog kolektivnog ugovora, poslodavac je Opština. Prava i dužnosti u ime poslodavca, za funkcionere vrši Skupština opštine, odnosno radno telo skupštine koje je utvrđeno statutom, odnosno aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine." Pravobranilac opštine podneo je zahtev za priznavanje prava na solidarnu pomoć. S obzirom da, Pravobranioca opštine, u skladu sa Odlukom o pravobranilaštvu, postavlja Opštinsko veće, da li u ovom slučaju o pravu Pravobranioca, može odlučivati radno telo Skupštine opštine - Komisija za kadrovska, administrativna pitanja i radne odnosе? Na osnovu Poslovnika Skupstine opštine: "Komisija za kadrovska i administrativna pitanja i radne odnose odlučuje u prvom stepenu o pojedinačnim pravima izabranih, imenovanih i postavljenih lica u okviru radno pravnog statusa u skladu sa zakonom, ovim Statutom i odlukama organa opštine, predlaže Skupštini opštine donošenje odluka o izboru, imenovanju i razrešenju iz nadležnosti Skupštine opštine u svim slučajevima gde se izbor, imenovanje i razrešenje ne vrši po posebnom postupku propisanom Statutom i Poslovnikom, daje predloge i mišljenja Skupštini o ispunjenosti uslova za razrešenje tih lica i o pitanjima naknade troškova odbornicima, plata i naknada licima biranima i imenovanim u organe skupštine i licima angažovanim u organima skupštine i licima koja skupština postavlja u skladu sa zakonom i odlukama Skupštine. Komisiju za kadrovska i administrativna pitanja i radne odnose čini predsednik i četiri člana koje imenuje Skupština iz rada odbornika i građana." Potrebno je pojašnjenje u smislu da li o pravu pravobranioca može da odlučuje ovo radno telo ili je neophodno da se izvrši izmena Kolektivnog ugovora kod poslodavca?


Članom 3. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je između ostalog da je funkcioner izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu. Članom 4. je dalje predviđeno da za funkcionere u jedinicama lokalne samouprave, prava i dužnosti u ime poslodavca, vrši skupština grada, opštine ili gradske opštine, odnosno radno telo skupštine koje je utvrđeno statutom ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine. 

Naposletku, članom 10. istog zakona propisano je da izabrani i imenovani funkcioneri prava iz radnog odnosa ostvaruju kod poslodavca iz člana 4. ovog zakona danom izbora, odnosno imenovanja na funkciju, na osnovu akta o izboru, odnosno imenovanju. Postavljeni funkcioneri prava i dužnosti iz radnog odnosa kod poslodavca iz člana 4. ostvaruju danom postavljenja na funkciju na osnovu akta o postavljenju.  

Rešenjem nadležnog organa, odnosno radnog tela iz člana 4. ovog zakona, utvrđuju se prava i dužnosti funkcionera iz st. 1. i 2. ovog člana. 

Sistem lokalne samouprave

Da li se zaposlenom koji se prima u radni odnos na određeno vreme, zbog povrećanog obima posla, na radno mesto za koje je predviđeno zvanje savetnik, može odrediti koeficijent za višeg stručnog saradnika, u skladu sa Uredbom o koeficijentima za obračun plata zaposlenih u državnim organima, s obzirom da ima više od 3 godine radnog staža (zaposleni je već ostvarivao platu u JLS sa koeficijentom predviđenim za stručnog staradnika, a da je u međuvremenu stekao radni staž u trajanju više od 3 godine)?


Može. U članu 68a. Zakona o zaposlenima u AP i JLS se kaže da se pod radnim iskustvom u struci u smislu odredaba ovog zakona podrazumeva radno iskustvo na poslovima u okviru zahtevane vrste i stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja koje se zahteva za radno mesto čije poslove službenik obavlja. Pri tome, nije od uticaja da li je radno iskustvo u struci stečeno u toku radnog odnosa, odnosno u toku volontiranja ili obavljanja poslova na osnovu ugovora o obavljanju privremenih ili povremenih poslova, dok god ispunjava uslove po pitanju poslova koje je obavljao po ugovoru i školske spreme u to vreme. 

Sistem lokalne samouprave

Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u JLS (“Sl. glasnik RS”, br. 38/19) predviđeno je da zaposlenii ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promeni naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. U smislu navedenog, kako postupiti kod obračuna minulog rada zaposlenom koji je radio u Opštinskom komitetu Saveza komunista i u Zajedničkoj stručnoj službi samoupravnih interesnih jedinica za zdravstvo, za penzijsko i invalidsko osiguranje i socijalnu zaštitu?


Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS”, broj 38/19) je propisano:

“Zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji.

Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene.

Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.

Pravo na minuli rad u skladu sa ovim članom, ostvaruju zaposleni počev od 22. marta 2019. godine”.

S obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, te da nije reč o poslodavcu od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene, već o fondu i političkoj organizaciji, time se ne ostvaruju uslovi iz citranog člana 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave.

Sistem lokalne samouprave

Da li je potrebno izvršiti ocenjivanje za opštinskog pravobranioca i doneti rešenje kojim se određuje ocena i ko donosi rešenje?


Članom 3. stav 2. Zakona o zaposlenima u AP i JLS određen je pojam funkcionera. Funkcioner je izabrano, imenovano, odnosno postavljeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu.

S obzirom da Zakon o pravobranilaštvu kaže da je državni pravobranilac postavljeno lice, a da će se obrazovanje i uređenje pravobranilaštva autonomne pokrajine i pravobranilaštva jedinice lokalne samouprave urediti u skladu sa osnovama za uređenje i organizaciju pravobranilaštva propisanih ovim zakonom, zaključujemo da je i opštinski pravobranilac postavljeno lice.

Članom 132a Zakona o zaposlenima u AP i JLS određen je cilj i predmet ocenjivanja i za čije ocenjivanja se kaže da je to otkrivanje i otklanjanje nedostataka u radu službenika, podsticanje na bolje rezultate rada i stvaranje uslova za pravilno odlučivanje o napredovanju i stručnom usavršavanju.

Iz ovih odredbi može se zaključiti da se ocenjivanje sprovodi samo za službenike u JLS.

Sistem lokalne samouprave

Shodno članu 56. Zakona o zaposlenima u AP i JLS ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 113/2017 - dr. zakon), kod postavljanja vršioca dužnosti, da li se isti član odnosi samo na službenike u autonomnim pokrajinama shodno stavu 1. navedenog člana ili i na službenike svih lokalnih uprava u svim gradovima? Koliko meseci može najduže da traje postavljenje vršioca dužnosti u svim gradskim upravama u Srbiji umesto službenika na položaju, da li se primenjuje ova odredba Zakona i nakon koliko meseci se mora raspisati javni konkurs za službenika na položaju (npr. za zamenika načelnika neke uprave, tj. koliko meseci najduže u lokalnoj samoupravi može trajati status vršioca dužnosti zamenika načelnika ili pomoćnika načelnika uprave)?


Postavljenje vršioca dužnosti načelnika uprave uređeno je članom 56. Zakona koji kaže da ukoliko nije postavljen načelnik uprave, kao ni njegov zamenik, do postavljenja načelnika uprave, kao i kada načelnik uprave nije u mogućnosti da obavlja dužnost duže od 30 dana, Veće može postaviti vršioca dužnosti - službenika koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, koji će obavljati poslove načelnika uprave, najduže na tri meseca, bez sprovođenja javnog konkursa. Ukoliko službenik na položaju nije postavljen, javni konkurs za popunjavanje položaja se oglašava u roku od 15 dana od postavljenja vršioca dužnosti. U slučaju da se javni konkurs ne okonča postavljenjem na položaj, status vršioca dužnosti može se produžiti najduže još tri meseca. Po isteku ovih rokova postavljeni službenik se raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja.

Iz odredbi zakona može se zaključiti da nije ostavljena mogućnost da se rok od 3 + 3 meseca za postavljenje vršioca dužnosti može produžiti nakon isteka tog perioda, kako sa licem koje je bilo postavljeno za vršioca dužnosti, tako i sa drugim licem.

Sistem lokalne samouprave

S obzirom na to, da se prema članu 70. stav 1. tačku 2) Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine, da li se ovim propisom zabranjuje da lice, koje je zasnovalo radni odnos na ovaj način, bude ponovo angažovano zbog privremeno povećanog obima posla na istom ili drugom radnom mestu u jedinici lokalne samouprave u toku kalendarske godine? Ili se ovaj propis odnosi samo na trajanje takvog radnog odnosa, odnosno da je maksimalno trajanje koje može da se unese u rešenju 6 meseci, ali da po isteku istog, isto lice može ponovo da zasnuje radni odnos na ovaj način?


Član 70. stav 1. tačka 2) Zakona o zaposlenima u AP i JLS kaže da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine.

Iz ovih odredbi i ostalih odredbi zakona zaključujemo da ne postoji ograničenje da se isto lice primi u radni odnos na određeno vreme u istoj kalendarskoj godini na drugo radno mesto, naravno, ukoliko na tom radnom mestu postoji povećan obim posla koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši.

Sistem lokalne samouprave

Odredbama člana 70. stav 1. tačka 1) Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka. Kada se radi o zaposlenom koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme do povratka privremeno odsutno zaposlene (zbog korišćenja porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta, a nakon toga korišćenja godišnjeg odmora i bolovanja), da li zaposleni ima pravo da nastavi da radi sve do povratka zaposlene sa godišnjeg odmora ili odsustvovanja sa rada po drugom osnovu?


Članom 70. stav 1 tačka 1) Zakona o zaposlenima u AP i JLS predvidjeno je da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka.

S obzirom da nije precizirano, mišljenja smo da radni odnos radi zamene odsutnog zaposlenog može trajati do završetka poslednjeg uvrdjenog i odobrenog odsustva tog zaposlenog.

Sistem lokalne samouprave

Da li zaposleni u JLS koji je prethodno radio 18 godina u osnovnoj školi, a 20 godina staža stekao u oktobru 2018. godine ima pravo na isplatu jubilarne nagrade u skladu sa članom 46 (a) Posebnog kolektivnog ugovora iz maja 2018. godine?


Izmenama Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe iz maja 2018. godine menja se član 46(a) tako da glasi:

Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 25% pri svakom narednom ostvarivanju tog prava, tako da se isplaćuje:

  1. za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa;
  2. za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog člana uvećane za 25%;
  3. za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog člana uvećane za 25%;
  4. za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog člana uvećane za 25%;
  5. za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog člana uvećane za 25%.

Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.

U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca koji je prestao da postoji, kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.

Jubilarna nagrada se isplaćuje po pravilu na dan autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave za zaposlene koji su to pravo stekli do tog dana, osim ako kolektivnim ugovorom kod poslodavca nije drugačije određeno.

Pravo iz stava 1. tačka 4) ovog člana ostvaruju svi zaposleni koji počev od 1. januara 2018. godine navršavaju 35 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom.

S obzirom da škola nije državni organ, niti organ autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, radni staž ostvaren u školi ne uračunava se u staž za jubilarnu nagradu u JLS.

Sistem lokalne samouprave

Da li je moguće premeštanje zaposlenog dok je na porodiljskom, bez pristanka zaposlenog, sa mesta šefa LPA na mesto šefa budžeta (zaposleni ispunjava sve uslove, ali nema dovoljno iskustva i znanja u oblasti budžeta)?


Članom 115. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da službenik može biti privremeno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto zbog zamene odsutnog službenika ili povećanog obima posla, pri čemu zadržava sva prava na svom radnom mestu. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja. Privremeni premeštaj traje najduže jednu godinu, posle čega službenik ima pravo da se vrati na radno mesto na kome je radio pre premeštaja. Pre premeštaja ili preuzimanja službenika, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.

Član 113. istog zakona uređuje pojam odgovarajućeg radnog mesta i kaže da je odgovarajuće radno mesto ono radno mesto čiji se poslovi rade u istom zvanju kao poslovi radnog mesta sa koga se službenik premešta i za koje službenik ispunjava sve uslove.

Ako su ispunjeni ovi zakonski uslovi, to jest, ako službenik ispunjava sve uslove privremeno upražnjenog radnog mesta, on može biti privremeno premešten u skladu sa članom 115. zakona.

S obzirom da je jedan od uslova za obavljanje nekog radnog mesta i radno iskustvo u struci, na ovom mestu se može spomenuti i član 68a zakona koji govori o pojmu radnog iskustva u struci. Naime, pod radnim iskustvom u struci u smislu odredaba ovog zakona podrazumeva se radno iskustvo na poslovima u okviru zahtevane vrste i stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja koje se zahteva za radno mesto čije poslove službenik obavlja.

Naposletku, na rešenje o privremenom raspoređivanju može se uložiti žalba, iako ona ne odlaže izvršenje rešenja.

Sistem lokalne samouprave

U situacijama kada je ocenjivač načelnik OU, kao neposredno nadređeni i rukovodilac organa, da li postoji kontrolor i ko rešava eventualna neslaganja?


Tumačeći odredbe člana 36. Uredbe o ocenjivanju službenika, naše stanovište je da rukovodilac organa, službe ili organizacije je i ocenjivač za sebi neposredno podređene i to na način koji je nešto drugačiji od toga kako se ostali ocenjuju. Naime, rukovodilac organa, službe ili organizacije uglavnom ocenjuje rukovodioce unutrašnjih organizacionih jedinica koji su mu neposredno podređeni, kao i samostalne izvršioce koji su mu direktno podređeni; može se desiti i da bude ocenjivač za službenike koji iz nekog razloga nemaju neposredno nadređenog (najčešće zato što to radno mesto nije trenutno popujeno) i u hijerarhiji je rukovidilac organa, službe ili organizacije prvi kojim ima uvid u rad tih zaposlenih. U slučajevima kada je ovaj rukovodilac ocenjivač, ne popunjava se standardni izveštaj o ocenjivanju, već je on dužan da obavi razgovor sa ocenjivanim rezultatima rada i da nakon toga donese rešenje o oceni. Naravno, sadržina ovog razgovora i ostalo od značaja za ocenjivanje ovog službenika naći će se u obrazloženju tog rešenja.

U tim slučajevima nema kontrolora.

Sistem lokalne samouprave

Lice je zasnovalo radni odnos na neodređeno vreme putem konkursa za vreme važenja Zakona o radnim odnosima u državnim organima, nakon nekoliko godina postavljeno je za sekretara skupštine opštine i tom prilikom mu je urađeno rešenje o mirovanju radnog odnosa u Opštinskoj upravi. U vreme početka primene Zakona o zaposlenima u AP i JLS, isto lice je postavljeno za v.d. načelnika Opštinske uprave, a nakon sprovedenog javnog konkursa i za načelnika uprave. Šta se dešava ako istom licu prestane funkcija načelnika uprave, na bilo koji način, s obzirom da ima rešenje o mirovanju radnog odnosa u Opštinskoj upravi? Da li se to lice, u svakom slučaju, vraća na rad u upravu u kojoj mu miruje radni odnos (u pitanju je ista JLS)? Koje su radnje trebalo da budu ispoštovane i sprovedene, s obzirom da je lice sa izvršilačkog radnog mesta postavljeno na jednu, pa bez pauze odmah potom na drugu funkciju?


Shodno čl. 6. Zakona o zaposlenima u AP i JLS na prava i dužnosti funkcionera i službenika koji nisu uređeni ovim ili posebnim zakonom ili drugim propisom, primenjuju se opšti propisi o radu i poseban kolektivni ugovor za jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: poseban kolektivni ugovor), kao i kolektivni ugovor kod poslodavca.

Zakonom o radu i to čl. 79. propisano je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drukčije određeno, ako odsustvujete sa rada zbog izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva privremeno da prestane da radi kod poslodavca.

U skladu sa čl. 3. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, službenik je zaposleno lice koje profesionalno obavlja stručne poslove iz nadležnosti autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave ili sa njima povezanih opštih pravnih poslova, informatičkih, materijalno-finansijskih, računovodstvenih i administrativnih poslova. Službenik je zaposleno lice na izvršilačkom radnom mestu kao i na radnom mestu službenika na položaju.

Dakle, ukoliko je neko lice postavljeno za načelnika ili zamenika načelnika opštinske uprave nema pravo na mirovanje radnog odnosa.

Međutim, članom 54. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, je propisano da službenik kome je prestao rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) (protek vremena, podnošenje ostavke i ukidanje položaja) ovog zakona ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove.

Ukoliko ne postoji radno mesto na koje može biti raspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca u visini koju je imao u vreme prestanka rada na položaju, iz razloga utvrđenih čl. 51. tač. 1) i 10) ovog zakona (protek vremena, ukidanje položaja).

Pravo na naknadu iz stava 2. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu službenik stiče pravo na penziju.

Pravo iz stava 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Službenik pravo is st. 2. i 3. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu rada na položaju.

Pravo iz st. 2. i 3. ovog člana, po zahtevu službenika, utvrđuje organ nadležan za njegovo postavljenje.

Zahtev za ostvarivanje prava iz stava 2. ovog člana, službenik može uputiti u roku od 15 dana prestanka rada na položaju, s tim što pravo iz stava 2. ovog člana ostvaruje od narednog dana od dana prestanka rada na položaju.

S obzirom na sve navedeno, pomenuto lice nakon postavljenja na mesto načelnika uprave neće moći da ostvari pravo na mirovanje radnog odnosa utvrđeno stupanjem na prvu funkciju (pre postavljenja na mesto načelnika uprave), već će nakon razrešenja moći da ostvari prava u skladu sa članom 54. Zakona o zaposlenima u AP i JLS. 

Sistem lokalne samouprave

Ukoliko zaposleni u JLS ostvaruje minimalnu zaradu, da li je minimalna zarada po satu, u momentu isplate, zagaranotvana i u slučaju obračuna i isplate naknada zaposlenom po osnovu odsustvovanja sa rada na dan: - praznika koji je neradan dan; - godišnjeg odmora; - plaćenog odsustva; - vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa, ili je minimalna zarada po satu zagarantovana samo za efektivne sate rada i bolovanja?


U skladu sa članom 114. Zakona o radu zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa. Poslodavac ima pravo na refundiranje isplaćene naknade zarade iz stava 1. ovog člana u slučaju odsustvovanja zaposlenog sa rada zbog vojne vežbe ili odazivanja na poziv državnog organa, od organa na čiji se poziv zaposleni odazvao, ako zakonom nije drukčije određeno.

Prema odredbama člana 35. stav 8. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS ako je osnovna plata zaposlenog obračunata po elementima u skladu sa zakonom, niža od minimalne zarade poslodavac je dužan da zaposlenom isplati platu u visini obračunate minimalne zarade u skladu sa zakonom.

Dakle, u ovom konkretnom slučaju ako je obračunata plata niža od minimalne poslodavac je dužan da zaposlenom isplati platu u visini obračunate minimalne zarade u skladu sa zakonom.