Sistem lokalne samouprave

Kako je članom 174. Zakona o zaposlenima u uutonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, između ostalog, propisano da žalbena komisija odlučuje o žalbama službenika na rešenja kojima se odlučuje o njihovim pravima i dužnostima, kao i o žalbama učesnika internog i javnog konkursa, da li je žalbena komisija nadležna i da odlučuje o žalbama nameštenika odnosno ko je drugostepeni organ nadležan za postupanje po žalbama na rešenja kojima se odlučuje o pravima i dužnostim iz radnog odnosa nameštenika?


Članom 6. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalnih samouprava je utvrđeno da se na prava i dužnosti iz radnog odnosa nameštenika primenjuju opšti propisi o radu i kolektivni ugovori, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije određeno. 

Članom 170. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano sledeće:

„Žalbena komisija odlučuje o žalbama službenika na rešenja kojima se odlučuje o njihovim pravima i dužnostima, kao i o žalbama učesnika internog i javnog konkursa.

Žalbena komisija primenjuje zakon kojim se uređuje opšti upravni postupak“.

Najzad, članom 195. Zakona o radu, koji predstavlja lex generalis, je propisano:

„Protiv rešenja kojim je povređeno pravo zaposlenog ili kad je zaposleni saznao za povredu prava, zaposleni, odnosno predstavnik sindikata čiji je zaposleni član ako ga zaposleni ovlasti, može da pokrene spor pred nadležnim sudom.

Rok za pokretanje spora jeste 60 dana od dana dostavljanja rešenja, odnosno saznanja za povredu prava“.

Dakle, žalbena komisija nije nadležni drugostepeni organ u slučaju nameštenika, već oni mogu protiv konkretnog rešenja da pokrenu radni spor pred nadležnim sudom u roku od 60 dana od dana njegovog dostavljanja.

Sistem lokalne samouprave

Da li službenik u lokalnoj samoupravi koji radi na osnovu ugovora o radu na određeno vreme do povratka zaposlenog sa bolovanja može učestvovati na javnom konkursu za radno mesto na neodređeno vreme a koji je raspisan u istoj upravi?


Shodno članu 94. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) javni konkurs se sprovodi radi popunjavanja radnih mesta službenika i nameštenika, kao i za prijem pripravnika.

Na osnovu člana 104. istog zakona konkursna komisija sastavlja spisak kandidata koji ispunjavaju uslove za zaposlenje na radnom mestu i među njima sprovodi izborni postupak. U izbornom postupku se vrši ocenjivanje stručne osposobljenosti, znanja i veština kandidata koji učestvuju u izbornom postupku, prema kriterijumima i merilima propisanim za izbor.

Članom 16. Uredbe o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje  radnih mesta u autonomnim pokrajinama i  jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 95/2016) se takođe propisuje da se izborni postupak sprovodi  među onim kandidatima koji ispunjavaju oglašene uslove za rad na radnom mestu koje se popunjava.

Dakle, potrebno je da kandidat ispunjava oglašene uslove za zaposlenje na radnom mestu, a ne postoje prepreke da na javnom konkursu učestvuje lice koje je zasnovalo radni odnos na određeno vreme radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka.

Sistem lokalne samouprave

Da li i pod kojim uslovima zaposleni u opštinskoj upravi nameštenik: peta vrsta radnih mesta, može da zasnuje radni odnos (sporazumom) u ustanovi ili službi (turistička organizacija) čiji je osnivač opština?


Članovima 91. odnosno 92. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano da organ, služba ili organizacija iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona može preuzeti, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme u drugom organu, službi ili organizaciji kod istog poslodavca.

Poslodavac može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme.

Preuzimanje službenika vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju uz saglasnost službenika koji se preuzima.

Pre preuzimanja iz st. 1. i 2. ovog člana može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.

U navedenim slučajevima, službenik može biti preuzet na radno mesto koje je razvrstano u isto, niže ili više zvanje. Službenik može biti preuzet na radno mesto razvrstano u neposredno više zvanje ukoliko ispunjava uslove za napredovanje.

Međutim, navedene odredbe se ne primenjuju na zaposlene u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, javnim agencijama, mesnim zajednicama, fondovima i fondacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom propisu, što dalje znači da se u konkretnom slučaju ne mogu primeniti odredbe u pogledu sporazuma o preuzimanju.

Na prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u ustanovama koje osniva lokalna samouprava ili javnim preduzećima primenjuju se opšti propisi o radu i kolektivni ugovori.

Sistem lokalne samouprave

Da li zaposleni koji nije bio u radnom odnosu u kontinuitetu od 10 godina kod poslodavca (opština) ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu? Naime, u konkretnom slucaju zaposleni je ostvario 10 godina ali sa prekidom u trajanju od 13 meseci.


Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano: 

“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:

  1. Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade bez poreza i doprinosa,
  2. Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
  3. Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
  4. Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
  5. Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.

Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.

U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.

Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.

Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.

Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom”.

Dakle, uzastopnost godina rada nije uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu već se to pravo ostvaruje kada zaposleni navrši jubilarne godine rada, ali se mora voditi računa da zaposleni eventualno to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.

Sistem lokalne samouprave

Da li je u JLS dozvoljeno da se lice koje je bilo zaposleno na određeno vreme na 6 meseci zbog povećanog obima posla na jednoj poziciji-radnom mestu, po isteku 6 meseci-ugovora, ponovo angažuje na određeno, ali na drugoj poziciji-radnom mestu u okviru uprave?


Shodno članu 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) i zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine.

Zakonske odredbe ne sadrže prepreku da se sa istim licem ponovo zasnuje radni odnos na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla, a na drugom radnom mestu.

Ujedno treba dodati da radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit.

Sistem lokalne samouprave

Da li zaposlenom koji je u toku kalendarskog meseca koristio dane godišnjeg odmora ili bio na bolovanju, može da se isplati prekovremeni rad?


Članom 39. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je propisano da zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%.

Pretpostavljeni je dužan da izda pismeni nalog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno, a poslodavac je dužan da izvrši obračun i isplatu dodatka za prekovremeni rad prilikom isplate plate.

Izuzetno, na zahtev zaposlenog, umesto dodatka za prekovremeni rad, zaposlenom se mogu omogućiti slobodni sati u narednom mesecu od meseca u kojem je obavljao prekovremeni rad, tako što za svaki sat prekovremenog rada ostvaruje sat i po vremena slobodno.

Dakle, zaposleni, bilo da je rukovodilac odeljenja ili ne, ima pravo na dodatak za prekovremeni rad, uz ispunjenje gore navedenih uslova. Takođe, ista lica mogu ostvarivati više puta ovo pravo ukoliko po pismenom nalogu poslodavca rade duže od punog radnog vremena uz vođenje računa o ograničenjima koja predviđa Zakona o radu a to su da prekovremeni rad ne može da traje duže od osam časova nedeljno i da zaposleni ne može da radi duže od 12 časova dnevno uključujući i prekovremeni rad (član 53).

Od navednog je svakako izuzet period korišćenja godišnjeg odmora ili bolovanja, s obzirom da se tokom korišćenja godišnjeg odmora ili bolovanja ne ostvaruje rad odnosno ne ostvaruje prekovremeni rad.

Sistem lokalne samouprave

Da li službenik može da napreduje iz zvanja mlađi saradnik u zvanje mlađi savetnik?


Shodno članu 63. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave u zvanju mlađeg savetnika obavljaju se složeni poslovi koji podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika unutar precizno određenog okvira delovanja, uz redovan nadzor neposrednog rukovodioca i donošenje odluka na osnovu postojeće prakse ili opštih i pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost rešavanja manjih tehničkih ili proceduralnih problema.

Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.

Na osnovu člana 65. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave u zvanju mlađeg saradnika obavljaju se jednostavniji stručni poslovi kao i administrativno-tehnički poslovi uz nadzor, uputstva i detaljna usmerenja službenika u višim zvanjima. Ovi poslovi se sastoje od ograničenog kruga međusobno povezanih zadataka u jednoj oblasti.

Za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.

Dakle, za zvanje mlađeg savetnika potrebno je stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca, dok je za zvanje mlađeg saradnika uslov stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca.

Članom 82. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je previđeno da pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.

Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.

Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.

Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.

Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs.

Međutim, sve navedeno ne predstavlja dovoljan uslov.

Naime, članom 133e je propisano:

“Rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.

Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se".

Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar".

Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.

Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana”.

Dakle, napredovanje iz zvanja mlađi saradnik u zvanje mlađi savetnik je moguće samo ukoliko službenik kumulativno ispunjava uslove za rad u višem zvanju i uslove u pogledu napredovanja i to stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca i dobijenih ocena na način kako je to predviđeno članom 133e Zakona.

Sistem lokalne samouprave

Da li li se u vezi isplate jubilarne nagrade uračunava i staž koji imam na privremeno povremenim poslovima?


U skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS pravo na jubilarnu nagradu ostvaruju zaposleni u JLS za navršenih 10, 20 30, 35 ili 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvario pravo iz radnog odnosa.

S obzirom da se za jubilarnu nagradu računaju samo godine provedene u radnom odnosu, a imajući u vidu da je odredbama Zakona o radu angažovanje po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova definisano kao rad van radnog odnosa, godine angažovanja po osnovu ovog ugovora se ne računaju u jubilarnu nagradu.

Sistem lokalne samouprave

Da li lica zaposlena u kabinetu na određeno vreme sa zvanjem samostalni savetnik ulaze u broj od 20% prema Uredbi koliko može da ima jedinica lokalne samouprave u odnosu na ukupan broj službenika?


Na osnovu člana 34. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, Pravilnikom može da bude određeno da na radnim mestima u zvanju višeg savetnika radi najviše do 10% službenika, a u zvanju samostalnog savetnika da radi najviše do 20% službenika. Dakle, reč je o 20% u odnosu na broj službenika i to u odnosu na broj sistematizovanih radnih mesta.

Shodno članu 3. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave izvršilačka radna mesta su radna mesta u kabinetu izabranog lica, koji je posebna organizaciona jedinica.

S obzirom da je kabinet izabranog lica posebna organizaciona jedinica unutar uprave broj službenika sa zvanjem samostalnog savetnika ulazi u 20% službenika koji mogu imati ovo zvanje.

Sistem lokalne samouprave

Da li rukovodilac može biti zaposleni na određeno vreme?


Članom 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedincima lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i  86/2019 - dr. zakon) je propisano sledeće:

„Radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme):

1) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka;

2) zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine;

3) na radnim mestima u kabinetu izabranog lica u organu autonomne pokrajine, najduže dok traje dužnost tog izabranog lica;

4) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika grada Beograda, predsednika Skupštine grada Beograda, najduže dok traje dužnost tih lica;

5) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu);

6) radi učešća u pripremi ili realizaciji određenog projekta, najduže do završetka projekta;

7) radi obuke pripravnika, za vreme trajanja pripravničkog staža;

8) radi zamene službenika koji je postavljen za vršioca dužnosti, dok traje njegova dužnost;

9) radi zamene službenika kome miruje radni odnos zbog obavljanja pripravničkog staža.

Radni odnos na određeno vreme zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa, izuzev radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa ovim zakonom i ako je potreba zapošljavanja prikazana u kadrovskom planu.

Radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit“.

Članom 57. istog zakona je propisano da su izvršilačka radna mesta  sva radna mesta koja nisu položaji, uključujući i radna mesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica.

Usled navedenog ne postoji prepreka da se na izvršilačkom radnom mestu rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice zasnuje radni odnos za vreme čije je trajanje unapred određeno.

Sistem lokalne samouprave

Da li mogu rukovodioci odeljenja da svaki mesec primaju prekovremeni iako imaju rešenje za godišnji odmor. Da li stalno ista lica imaju prekovremeni rad?


Članom 39. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je propisano da zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%.

Pretpostavljeni je dužan da izda pismeni nalog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno, a poslodavac je dužan da izvrši obračun i isplatu dodatka za prekovremeni rad prilikom isplate plate.

Izuzetno, na zahtev zaposlenog, umesto dodatka za prekovremeni rad, zaposlenom se mogu omogućiti slobodni sati u narednom mesecu od meseca u kojem je obavljao prekovremeni rad, tako što za svaki sat prekovremenog rada ostvaruje sat i po vremena slobodno.

Dakle, zaposleni, bilo da je rukovodilac odeljenja ili ne, ima pravo na dodatak za prekovremeni rad, uz ispunjenje gore navedenih uslova. Takođe, ista lica mogu ostvarivati više puta ovo pravo ukoliko po pismenom nalogu poslodavca rade duže od punog radnog vremena. Od navednog je svakako izuzet period korišćenja godišnjeg odmora, s obzirom da se tokom korišćenja godišnjeg odmora ne ostvaruje rad odnosno ne ostvaruje prekovremeni rad.

Sistem lokalne samouprave

Službenik je imao završenu srednju školu i radio u zvanju višeg referenta. Pre 2 godine mu je po članu 197. Zakona o zaposlenima dato zvanje mlađeg saradnika. Službenik je u međuvremenu završio fakultet. Koji je dalji način njegovog napredovanja? Dve godine je uzastopno ocenjen ocenom "ističe se".


Član 197. Zakona o zaposlenima u AP i JLS kaže da će se raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donetim u skladu sa ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima, izvršit do početka primene ovog zakona. Ugovori o radu sa nameštenicima, kojima se nastavlja njihov radni odnos, biće zaključeni do početka primene ovog zakona. Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine, sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i položen državni stručni ispit. Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i položen državni stručni ispit.

U vezi sa navedenim, važno je napomenuti da se radilo o prelaznim i završnim odredbama zakona i da su raspoređivanja i izuzeci predviđeni ovim članom važili za raspoređivanja vršena do početka primene ovog zakona, tj. do 1. decembra 2016. godine.

Članom 133đ Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.

Dalje je članom 133e propisano da rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu. Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se". Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar". Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje. Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.

U vezi sa tim, članom 79. istog zakona je predviđeno da se radno mesto može popuniti kad se ispune dva uslova: da je radno mesto predviđeno Pravilnikom i da je njegovo popunjavanje predviđeno Kadrovskim planom za tekuću godinu. Kad se oba uslova ispune, rukovodilac organa, službe ili organizacije odlučuje da li je potrebno da se radno mesto popuni.

S obzirom da je članom 197. stav 4 istog zakona predviđeno kao uslov za raspoređivanje u zvanje mlađi saradnik i to da lice ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i kako je proteklo 2 godine od raspoređivanja tog lica na radno mesto u navedenom zvanju, tom licu se neće utvrđivati svojstvo pripravnika jer ispunjava uslove za obavljanje poslove u zvanju mlađi saradnik (član 65. zakona).