Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li voditelji slučaja na javnim ovlašćenjima treba da obrađuju zahteve korisnika za obezbeđivanje usluga koja se finansiraju iz budžeta jedinice lokalne samouprave u pogledu prijema zahteva i pružanja usluge procene i planiranja?
Pravilnikom o organizaciji, normativima i standardima rada centra za socijalni rad je definisano da je voditelj slučaja stručnjak zadužen za konkretan slučaj koji procenjuje i koordinira postupkom procene potreba konkretnog korisnika, preduzima mere i koordinira preduzimanje mera u zaštiti i podršci korisniku, koristeći potencijale centra i drugih službi i resursa u lokalnoj zajednici. Dakle, ne postoji nedoumica da je voditelj slučaja u Centru za socijalni radtaj koji obavlja poslove procene i planiranja za korisnika, bez obzira iz kojih sredstava će biti plaćen. U prilog tome govori i član 68. stav 2. Zakona o socijalnoj zaštiti koji definiše da voditelj slučaja procenjuje da da li korisnik ima potrebu za uslugom koju obezbeđuje RS, AP odnosno JLS i u skladu sa tim izdaje korisniku uput za korišćenje navedene usluge. Imajući u vidu da je procena i planiranje izvorni posao u nadležnosti Republike koji je poveren Centru za socijalni rad, voditelj slučaja koji radi na javnim ovlašćenjima je jedini koji procenjuje potrebe korisnika a iz koje može da proizađe upravni akt ili izvršni dokument.
Da li organ JLS ili pružalac usluge mogu da donose odluke o uslugama i pravima iz oblasti socijalne zaštite koje su u nadležnosti JLS ili to mora da radi CSR.
Postupak za korišćenje usluge socijalne zaštite, koju obezbeđuje Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave sprovodi isključivo Centar za socijalni rad. U Centru za socijalni rad se takođe vodi postupak za ostvarivanje i isplatu jednokratne novčane pomoći dok postupak za ostvarivanje prava na pomoć u naturi sprovodi organ, organizacija ili služba određena aktom jedinice lokalne samouprave. Sva ostala prava koja obezbeđuje JLS se ostvaruju na način i pod uslovima koje propiše JLS odgovarajućim aktima.
Da li postoje mogućnosti za prevladavanje nedostatka kapaciteta pojedinih JLS za obezbeđivanje usluga socijalne zaštite?
Razvoj kapaciteta socijalne zaštite u skladu sa potrebama lokalne zajednice je kontinuirani proces koji je integralna komponenta obezbeđivanja socijalne zaštite u JLS. Imajući u vidu da su potrebe za socijalnom zaštitom promenljive prema obimu, strukturi i sadržaju JLS imaju čestu potrebu za usaglašavanjem kapaciteta sa potrebama. Ovo je naročit izazov za manje JLS kojima je potreban gotovo jednak sadržaj kao i većim lokalnim zajednicama ali u manjem obimu. Neki od uobičajenih načina prevladavanja nedostataka kapaciteta JLS su
Da li sredstva dobijena kroz namenski transfer za ovu godinu mogu da budu preneta u narednu godinu, odnosno da li sredstvima dobijenim ove godine može da se nastavi finansiranje usluge i u narednoj godini?
Namenski transfer je predviđen za jednu kalendarsku godinu i ne može se prenositi u sledeću godinu.
Koja je uloga u JLS u stručnom usavršavanju stručnih radnika u Centru za socijalni rad?
Jedinica lokalne samouprave nema neposrednu odgovornost za stručno usavršavanje stručnih radnika u Centar za socijalni rad. Naime, odgovornost za stručno usavršavanje snose sami stručni radnici i poslodavac. Međutim, kako je u ovom slučaju poslodavac Centar za socijalni radkoji ne ostvaruje profit niti prihode na tržištu, već obavlja poslove u ime republičke, pokrajinske i lokalne vlasti, neophodno je da organ vlasti za koje Centar za socijalni rad obavlja poslove obezbedi sredstva za poslovanje. U ovom slučaju se radi o sredstvima za stručno usavršavanje u onom delu za koji je nadležan poslodavac. Poslodavac u skladu sa politikom osnivača i organa vlasti koji su poverili poslove Centar za socijalni rad, svojim planom odlučuje o obimu stručnog usavršavanja koji će da obezbedi stručnim radnicima. Ova odlika zavisi od mnoštva faktora ali sadržaj stručnog usavršavanja bi trebalo da obuhvati primenu svih tehnika, metoda politika i propisa koji do tada nisu primenjivani.