Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li zaposleni u lokalnoj samoupravi sa zvanjem mlađi savetnik, može da bude šef odseka ako u odseku ne postoji veće zvanje?
Uredba o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave u članu 21. kaže da radna mesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica mogu da se razvrstaju u zvanja višeg savetnika, samostalnog savetnika, saradnika i višeg referenta. Radno mesto rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice ne može biti razvrstano u zvanje niže od zvanja ostalih radnih mesta u njoj.
Imajući ove odredbe u vidu, zaključujemo da službenik kome je utvrđeno zvanje mlađi savetnik ne može biti raspoređen na radno mesto rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice.
Da li se godišnji izveštaji o radu doma zdravlja i opšte bolnice za period 2020 do aprila 2022. godine mogu dostaviti udruženju u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a koje je podnelo zahtev za pristup infromacijama od javvnog značaja?
Prema članu 2. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja („Sl. glasnik RS“, br. 120/04, 54/07, 104/09, 36/10 i 105/21) informacija od javnog značaja, u smislu ovog zakona, jeste informacija kojom raspolaže organ javne vlasti, nastala u radu ili u vezi sa radom organa javne vlasti, sadržana u određenom dokumentu, a odnosi se na sve ono o čemu javnost ima opravdan interes da zna.
Imajuću u vidu da su Dom zdravlja i Opšta bolnica organ javne vlasti u smislu člana 3. Zakona, kao i da godišnji izveštaj o radu predstavlja dokument koji sadrži informacije koje su nastale u vezi sa radom navedenog organa javne vlasti, te takve informacije treba da budu dostavljene tražiocu informacije.
Posebno napominjemo da se prilikom rešavanja o zahtevu tražioca informacije postupi u skladu sa članom 15. Zakona, tj. da se tražilac informacije obavesti o posedovanju informacije i da se obavezno navedu sva prava koja po Zakonu tražilac informacije ima, kako bi mu se infromacija učinila dostupnom. To su: pravo na uvid – besplatno (uz tačno obaveštenje tražioca informacije o vremenu, mestu i načinu ostvarivanja uvida), pravo na kopiju – uz naknadu nužnih troškova i pravo na upućivanje kopije – uz naknadu nužnih troškova.
Ukoliko navedena dokumenta sadrže podatke o ličnosti čijim objavljivanjem bi se moglo povrediti pravo na privatnost, pravo na zaštitu podataka o ličnsoti, pravo na ugled ili neko drugo pravo lica, organ javne vlasti je dužan da pre nego što tražiocu informacije učini navedenu informaciju dostupnom sakrije eventualne podatke o ličnosti.
Da li je za raspisivanje javnog poziva o dodeli bespovratnih sredstava za ekonomsko osnaživanje žena i mladih potrebno usvajanje Programa lokalno ekonomskog razvoja JLS?
Nije potrebno usvajanje Programa lokalnog ekonomskog razvoja da bi se raspisao javni poziv za podsticaje. Za sada, ne postoji zakonska obaveza. Svakako da ekonomsko osnaživanje mladih i žena može da bude deo Programa lokalnog ekonomskog razvoja ukoliko se JLS odluči da ga izradi, a u međuvremenu može se raspisari samo javni poziv. Kada se bude radio Program lokalnog ekonomskog razvoja, ovamera može se planirati u Programu kao mera razvoja preduzetništva, a kroz javni poziv će se definisati da je za žensko preduzetništvo.
Kako je u pitanju državna pomoć male vrednosti nema se posebna obaveza prijavljivanja de minimis pomoći, ali je potrebno, da se javni poziv, uredi u skladu sa Uredbom o pravilima i uslovima za dodelu pomoći male vrednosti.pdf
Da li je donošenje rešenje o neuspehu javnog konkursa u jednom delu, uslov za raspisivanje novog javnog konkursa? Šta na primer da nije bilo prijava na javni konkurs (član 110. stav 1. tačka 1) zakona), da li se novi konkurs tada može raspisati bez prethodno donetog rešenja o neuspehu ili se raspisuje bez donošenja rešenja o neuspehu?
Članom 110. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da javni konkurs nije uspeo:
O neuspehu javnog konkursa službenik na položaju koji rukovodi organom autonomne pokrajine, odnosno načelnik uprave donosi rešenje koje dostavlja svim kandidatima iz stava 1. tač. 3), 4) i 5) ovog člana.
Članom 111. istog zakona predviđeno je da kandidati iz člana 110. stav 1. tač. 3) i 4) imaju pravo da u roku od osam dana od dana prijema rešenja o neuspehu javnog konkursa izjave žalbu žalbenoj komisiji ako smatraju da ispunjavaju merila propisana za izbor ili da su se u izbornom postupku desile takve nepravilnosti, koje bi mogle uticati na objektivnost njegovog ishoda.
Prijave iz člana 110. stav 1. tačka 2) ovog zakona, konkursna komisija odbacuje rešenjem protiv koga se može izjaviti žalba žalbenoj komisiji.
Žalba iz stava 2. ovog člana ne odlaže izvršenje rešenja.
Žalbena komisija je dužna da u roku koji ne može biti duži od 15 dana odluči po žalbi.
Odluka žalbene komisije je konačna i protiv nje može da se pokrene upravni spor.
Iz navedenog zaključujemo da se rešenje o neuspehu javnog konkursa donosi u svim slučajevima neuspeha javnog konkursa, s tim što će se u skladu sa članom 110. stav 2. ono dostaviti svim kandidatima koji su imali pravo da učestvuju u izbornom postupku.
Zakon o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave i Uredba o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ne uslovljavaju raspisivanje novog javnog konkursa ili drugog načina popunjavanja upražnjenog radnog mesta momentom donošenja rešenja o neuspehu javnog konkursa, tako da će o koracima popunjavanja upražnjenog radnog mesta nakon neuspeha javnog konkursa odlučiti rukovodilac organa.
Ko je nadležan za kontrolu postavljenih klima uređaja?
Imajući u vidu važeće propise u ovoj oblasti, za postavljanje klima uređaja potrebno je pribaviti rešenje u skladu sa članom 145. Zakona o planiranju i izgradnji, jer se postavljanjem ovih uređaja uvećava investiciona vrednost objekta.
Naime, Pravilnik o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa, kao i vrsti objekata koji se grade, odnosno vrsti radova koji se izvode, na osnovu rešenja o odobrenju za izvođenje radova, kao i obimu i sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev i postupku koji nadležni organ sprovodi („Sl. glasnik RS“, br. 102/2020, 16/2021 i 87/2021), u članu 2. nabraja sve posebne vrste objekata i radova za koje nije potrebno pribaviti akt nadležnog organa, između ostalog, nosače antena sa antenama na postojećim zgradama, ali ne i – klima uređaje.
Odluka o komunalnom redu („Sl. list grada Beograda“, br. 10/2011, 60/2012, 51/2014, 92/2014, 2/2015, 11/2015, 61/2015, 75/2016, 19/2017, 50/2018, 92/2018, 118/2018, 26/2019, 52/2019, 60/2019, 17/2020, 89/2020, 106/2020, 138/2020, 152/2020, 40/2021, 94/2021, 101/2021, 111/2021, 120/2021 i 19/2022), propisuje u članu 15. da se klima-uređaj, može postaviti na spoljni deo zgrade, pod uslovima i po postupku utvrđenom propisima kojima se uređuje izvođenje radova na ugradnji postrojenja, instalacija i opreme. uređaji se postavljaju na način kojim se ne dovodi do oštećivanja same zgrade, susedne zgrade i ne ugrožava bezbednost građana i okoline. klima uređaj postavlja se tako da se onemogući izlivanje kondenzata iz klima-uređaja na spoljne delove te zgrade, susedne zgrade, kao i direktno izlivanje na površinu javne namene, odnosno površinu u javnom korišćenju. nadzor nad sprovođenjem ove odluke vrši komunalna inspekcija.
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice, ako klima-uređaj postavi tako da se kondenzat iz tog uređaja izliva na spoljne delove zgrade, susedne zgrade, odnosno direktno izliva na površinu javne namene, ili površinu u javnom korišćenju.
Nadležni zavod za zaštitu spomenika kulture izdaje uslove i saglasnost za izvođenje radova za postavljanje klima uređaja, kada se ovi radovi izvode na spoljnim delovima zgrade koja je utvrđena kao kulturno dobro, koja uživa prethodnu zaštitu ili se nalazi u prostornoj kulturno-istorijskoj celini, odnosno celini koja uživa prethodnu zaštitu.
Dakle, komunalna inspekcija preduzima mere u skladu sa svojim ovlašćenjima koja proizilaze iz Odluke o komunalnom redu.