Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDobijena je saglasnost za prijem u radni odnos lica na neodređeno vreme. Planiran je sporazum o preuzimanju iz opštinske uprave. Kakva se procedura sprovodi? Da li je potrebna provera kompetencija?
Članom 115a Zakona o zaposlenima u autnomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) predviđeno je da se u slučaju premeštaja, odnosno preuzimanja, obavezno sprovodi provera ponašajnih i posebnih funkcionalnih kompetencija potrebnih za obavljanje poslova na radnom mestu na koje se službenik premešta, odnosno preuzima ako te kompetencije nisu određene kao zahtev za obavljanje poslova radnog mesta koje je službenik obavljao pre premeštaja, odnosno preuzimanja. Izuzetno od toga, rukovodilac može doneti odluku da se sprovede provera i drugih kompetencija koje su potrebne za obavljanje poslova radnog mesta. Provera navedenih kompetencija vrši se u postupku koji odredi rukovodilac primenom načina provere kompetencija u izbornom postupku. Službenik, odnosno državni službenik može se premestiti, odnosno preuzeti na drugo radno mesto ako se utvrdi da poseduje kompetencije potrebne za obavljanje poslova na koje se premešta, odnosno preuzima. Rukovodilac organa u koji se službenik premešta ili preuzima, odnosno državni službenik preuzima, ima pravo uvida u izveštaj o njegovom ocenjivanju, odnosno izveštaj o vrednovanju njegove radne uspešnosti.
Dakle, u slučaju preuzimanja to će izgledati tako što će se pre samog preuzimanja izvršiti uvid u obrazac kompetencija radnog mesta sa koga se službenik preuzima i obrazac kompetencija radnog mesta na koje se preuzima i nakon toga izvršiti proveru nedosajućih kompetencija (ponašajnih i posebnih funkcionalnih kompetencija). Ukoliko su, na primer, u oba obrasca kompetencija utvrđene iste posebne funkcionalne kompetencije u određenoj oblasti rada i posebne funkcionalne kompetencije za određeno radno mesto, u tom slučaju neće biti potrebe da se vrši provera. Ukoliko su utvrđene različite posebne funkcionalne kompetencije, proveru može da sprovede, na primer, rukovodilac organizacione jedinice u koju se službenik preuzima u saradnji sa službenikom za upravljanje ljudskim resursima, primenom metoda koje su predviđene za proveru posebnih funkcionalnih kompetencija. Posebne funkcionalne kompetencije mogu se proveravati pisanim i usmenim putem; оblici pisane provere mogu biti esej i pisana simulacija, dok je оblik usmene provere usmena simulacija (član 44. Uredbe o sprovođenju internog i javnog konkursa za popunjavanje radnih mesta u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave). Najefikasniji način provere bi bio da se službeniku zada jedan zadatak kroz koji će mu se proveriti sve nedostajuće posebne funkcionalne kompetencije. Ukoliko je neko radio na izvršilačkom radnom mestu, a preuzima se na radno mesto rukovodioca organizaione jedinice, potrebno je proveriri i ponašajnu kompetenciju „Upravljanje ljudskim resursima“ putem intervjua na bazi kompetencija. Ovu proveru može sprovesti lice koje je pohađalo program obuke za sprovođenje intervjua baziranog na kompetencijama ili da se profesionalno bavi procenom ponašajnih kompetencija.
Posebno ističemo nekoliko stvari u vezi sa sporazumom. Do početka primene izmena i dopuna Zakona o zaposlenima u AP i JLS, tj. do 1. januara 2024. godine, nije se vršila nikakva provera znanja, veština, sposobnosti ili kompetencija službenika koji se preuzima. S obzirom da je sada predviđeno nekoliko prethodnih radnji pre samog preuzimanja – provera posebnih funkcionalnih kompetencija i eventualno provera ponašajne kompetencije „Upravljanje ljudskim resusima“ ukoliko se preuzima na rukovodeće radno mesto – smatramo da je potrebno to i urediti sporazumom. Sporazumom bi, na prvom mestu, trebalo predvideti da će organ iz koga se preuzima službenik ustupiti obrazac kompetencija radnog mesta sa koga se preuzima kako bi se analizirala razlika u kompetencijama. Dalje bi sporazumom trebalo dati pravni osnov da organ u koji se službenik preuzima vrše neophodne provere kompetencija. Na kraju, smatramo da bi sporazumom trebalo urediti i situaciju u slučaju da službenik nezadovolji na proveri kompetencija
Da li zaposleni koji imaju isti opis poslova mogu imati različita zvanja?
Članom 9. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave predviđeno je da se izvršilačka radna mesta razvrstavaju tako što se na opis svih poslova radnog mesta primene merila za procenu radnog mesta i potom odredi zvanje koje najbolje odgovara radnom mestu. Zvanja u koja se razvrstavaju radna mesta su: viši savetnik, samostalni savetnik, savetnik, mlađi savetnik, saradnik, mlađi saradnik, viši referent, referent i mlađi referent.
Članom 10. iste uredbe predviđeno je da su merila za procenu radnog mesta: složenost poslova, samostalnost u radu, odgovornost, poslovna komunikacija i kvalifikacije.
Imajući u vidu sve navedeno, a naročito merila koja su utvrđena navedenom uredbom, radna mesta razvrstana u različita zvanja bi trebalo da imaju različite opise poslova, na prvom mestu u pogledu merila za procenu radnog mesta.
U slučaju mirovanja radnog odnosa u opštinskoj upravi, šta se dešava sa preostalim godišnjim odmorom. Da li propada, prenosi se rešenjem u novu firmu ili se isplaćuje zbog nemogućnosti korišćenja?
Po pitanju prava na korišćenje godišnjeg odmora u slučaju mirovanja radnog odnosa, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja dalo je mišljenje br. 011-00-52/2016-02 od 29.2.2016. godine, u kome se izmedju ostalog kaže:
"Odredbom člana 68. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13 i 75/14) propisano je da zaposleni ima pravo na godišnji odmor u skladu sa ovim zakonom. Zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini posle mesec dana neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Pod neprekidnim radom smatra se i vreme privremene sprečenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju i odsustva s rada uz naknadu zarade.
Odredbom člana 79. Zakona o radu utvrđeni su slučajevi kada zaposleni ima pravo na mirovanje radnog odnosa. Tokom trajanja mirovanja radnog odnosa zaposleni odsustvuje s rada, a sva prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju, te zaposleni ima pravo na godišnji odmor srazmerno broju meseci koje je proveo na radu, pre ili nakon mirovanja radnog odnosa. Tokom obavljanja funkcije kod drugog poslodavca, zaposleni ostvaruje srazmeran godišnji odmor kod poslodavca kod kojeg obavlja funkciju.
Imajući u vidu navedeno, zaposlenom koji odsustvuje s rada po osnovu mirovanja radnog odnosa u skladu sa članom 79. Zakona o radu miruje i pravo na godišnji odmor, osim ako je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drugačije određeno.
Odredbom člana 76. Zakona o radu propisano je da je u slučaju prestanka radnog odnosa poslodavac dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.
Imajući u vidu da prilikom primene instituta mirovanja radnog odnosa, zaposlenom ne prestaje radni odnos već mu prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju, mišljenja smo da nisu ispunjeni uslovi za primenu člana 76. Zakona o radu, odnosno da zaposleni nema pravo na naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor."
Ko daje odobrenje za obavljanje ugostiteljske delatnosti za hostele i na osnovu kakvog/čijeg potvrđujućeg akta o ispunjenosti minimalno-tehničkih uslova ?
Zakon o ugostiteljstvu ("Sl. glasnik RS", br. 17/2019) ne propisuje obavezu da ugostiteljski objekat za smeštaj vrste hostel, kao nekategorisani objekat, pre otpočinjanja obavljanja delatnosti pribavi rešenje o ispunjenosti minimalno tehničkih uslova.
Ispunjenost propisanih minimalno tehničkih uslova utvrđuje se u postupku inspekcijskog nadzora od strane turističke inspekcije, Ministarstva turizma i omladine, odnosno lokalnog turističkog inspektora, jer se u slučaju inspekcijskog nadzora hostela radi o poverenim poslovima JLS.
Saglasno članu 12. navedenog zakona samo je propisano da je ugostitelj koji pruža usluge smeštaja u nekategorisanom ugostiteljskom objektu dužan da pre otpočinjanja obavljanja delatnosti, na propisan način podnese prijavu jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji se objekat nalazi.
Bliži uslovi u pogledu sadržine prijave, kao i sadržine evidencije koju vodi jedinica lokalne samouprave propisani su Pravilnikom o sadržini i načinu podnošenja prijave za nekategorisani ugostiteljski objekat za smeštaj, nekategorisani objekat za smeštaj nautičkog turizma, nekategorisani objekat za smeštaj lovnog turizma i o sadržini i načinu vođenja evidencije objekata za smeštaj ("Sl. glasnik RS", br. 90/2019 i 87/2020 - dr. pravilnik), kao i Pravilnikom o načinu unošenja, rada, vođenja i korišćenja centralnog informacionog sistema i njegovoj sadržini i vrsti podataka ("Sl. glasnik RS", br. 87/2020, 67/2021 i 58/2023).
Izuzetno od napred navedenog, članom 6. Zakona o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015, 44/2018 - dr. zakon i 95/2018) daje se mogućnost postupanja nadležnog inspekcijskog organa da vrši vanredan inspekcijski nadzor po zahtevu nadziranog subjekta, koji može biti utvrđujući i koji se vrši kada je potrebno utvrditi ispunjenost propisanih uslova nakon čijeg ispunjenja nadzirani subjekat stiče pravo za početak rada ili obavljanja delatnosti, vršenja aktivnosti ili ostvarivanje određenog prava, u skladu sa posebnim zakonom, ili potvrđujući, koji se vrši kada nadzirani subjekat podnese zahtev da se potvrdi zakonitost i bezbednost postupanja u vršenju određenog prava ili izvršenju određene obaveze, odnosno u njegovom poslovanju.
Takođe, saglasno članu 13. istog zakona daje se pravo subjektu da od nadležnog inspekcijskog organa, zahteva preventivno delovanje sa ciljem utvrđivanja zakonitog i bezbednog poslovanja i postupanja. U pitanju je službena savetodavna poseta, o kojoj inspektor sačinjava službenu belešku u koju unosi bitne činjenice i okolnosti ove posete.
Napred navedenim odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru samo se daje pravo subjektu, a ne i obaveza.
Imajući u vidu da je saglasno odredbama člana 80. stav 8. tačka 2) Zakona o ugostiteljstvu, inspekcijski nadzor nad primenom tog zakona, u delu ispunjenosti propisanih uslova i načina obavljanja ugostiteljske delatnosti u objektima domaće radinosti, seoskom turističkom domaćinstvu i hostelu, poveren jedinici lokalne samouprave, preko ovlašćenih inspektora, to je u konkretnom slučaju (pitanju) ovlašćenje za postupanje u nadležnosti ovlašćenog inspektora JLS.
Da li se zaposlenom u gradskoj upravi radni odnos u gradskom pravobranilaštvu računa kao radni staž kod poslodavca u smislu člana 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, a u smislu mogućnosti sticanja odgovarajućeg zvanja (konkretno mlađi savetnik)?
Članom 1. stav 1. Zakona o zaposlenima u AP i JLS ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) predviđeno je da se ovim zakonom uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima autonomnih pokrajina i jedinicama lokalne samouprave.
Članom 2. Zakona o pravobranilaštvu ("Sl. glasnik RS", br. 55/2014) predviđeno je da je pravobranilaštvo organ koji obavlja poslove pravne zaštite imovinskih prava i interesa Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Dakle, s obzirom da je pravobranilaštvo organ jedinice lokalne samouprave, radni staž ostvaren u organu pravobranilaštva računaće se kao radno iskustvo u struci za obavljanje poslove u određenom zvanju.