Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeUkoliko je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli, stranka je podnela zahtev za stavljanje klauzule pravnosnažnosti, u međuvremenu u roku od 8 dana od izdavanja dozvole uložena je žalba od strane komšije (naglašavam da nije stranka u postupku) pismenim putem pisarnici, a zatim prosleđena Ministarstvu. Da li me ova činjenica da postoji žalba na rešenje, koja ne znam ni da li je osnovana i podneta od strane neovlašćenog lica, remeti u izdavanju potvrde i stavljanje klauzule pravnosnažnosti?
U ovakvoj situaciji nadležni organ ne može izdati klauzulu pravnosnažnosti pre okončanja postupka u kojem se odlučuje o dopuštenosti odnosno osnovanosti podnete žalbe.
Može li za profesionalnog upravnika stambene zajednice da bude postavljeno lice koje je zaposleno u javnom preduzeću čiji je osnivač opština (i da je u javnom preduzeću zaposlena sa punim radnim vremenom)?
Odredbe važećeg Zakona o stanovanju i održavanju zgrada ne regulišu pitanja koja se odnose na sukob interesa.
Član 51. stav 1. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisuje da se poslovima profesionalnog upravljanja mogu baviti privredna društva ili preduzetnici (organizator profesionalnog upravljanja) angažovanjem lica koje ispunjava uslove za profesionalnog upravnika. Takođe, organizator profesionalnog upravljanja ima pravo da se bavi poslovima profesionalnog upravljanja ako ima najmanje jedno lice u radnom odnosu na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom koje je upisano u registar profesionalnih upravnika koji vodi Privredna komora Srbije.
Vezano za pitanje koje ste postavili, lice koje je zaposleno u javnom stambenom preduzeću čiji je osnivač opština, hipotetički može biti angažovano od strane organizatora profesionalnog upravljanja kroz dopunski rad, ukoliko je kod tog organizatora zaposleno još najmanje jedno lice – profesionalni upravnik sa punim radnim vremenom. Međutim, postavlja se pitanje na koji način bi profesionalni upravnik koji je u stalnom radnom odnosu kod drugog poslodavca, mogao na pravilan način da obavlja sve poslove koje kao profesionalni upravnik treba da obavlja, a koji su navedeni u članu 53. stav 2. Zakona (npr. da prima prijave kvarova ili drugih problema poput nepoštovanje kućnog reda, buka i drugi štetni uticaji u zgradi svakim danom u nedelji u periodu od 00-24 časa).
Povodom kontrole rada profesionalnog upravnika možete se obratiti Privrednoj komori Srbije (član 54. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada).
U kontaktu sa kolegama iz resornog ministarstva dobili smo uveravanja da će ovo pitanje biti rešeno kroz izmene i dopune Zakona o stanovanju i održavanju zgrada.
Poštovani, večita dilema je koliko odstupanje može biti između IDRa na osnovu koga su izdati lokacijski uslovi i koji su sastavni deo istih i PGDa na osnovu koga se izdaje građevinska dozvola? Naime da li odstupanje od 10m2 u gabaritu objekta iziskuje izmenu lokacijskih uslova, ukoliko nema potrebe za izmenom kapaciteta?
Članom 6. Pravilnika o sprovođenju objedinjene procedure elektronskim putem („Sl. Glasnik RS“, br. 87/2023) propisano je da se uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova prilaže idejno rešenje, izrađeno u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije.
Članom 3. Uredbe o lokacijskim uslovima („Sl. Glasnik RS“, br 87/2023) utvrđena je sadržina lokacijskih uslova. Lokacijski uslovi, između ostalog sadrže: podatke o klasi i nameni objekta za čije građenje se izdaju; podatke o bruto površini objekta za čije građenje se izdaju, ako se uslovi izdaju za zgrade. Stavom 6. ovog člana je propisano da je sastavni deo lokacijskih uslova idejno rešenje koje je podnosilac podneo uz zahtev, ali samo u pogledu bitnih elemenata na osnovu kojih su ti lokacijskih uslovi utvrđeni, dok su ostali prikazani detalji neobavezujući u daljoj razradi tehničke dokumentacije, koja je sastavni deo projekta za građevinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta.
Članom 16. Pravilnika o sprovođenju objedinjene procedure propisan je postupak izdavanja građevinske dozvole, pri čemu je navedeno da se uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole prilaže i projekat za građevinsku dozvolu (između ostalog). Članom 17. istog Pravilnika propisan je postupak provere ispunjenosti formalnih uslova za izdavanje građevinske dozvole, pa se u stavu 2. ovog člana navodi da u ovoj fazi postupka nadležni organ proverava i da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima, pri čemu se proverava usklađenost sa idejnim rešenjem samo u pogledu elemenata bitnih za utvrđivanje lokacijskih uslova, odnosno uslova za projektovanje i priključenje (u zavisnosti od vrste objekta, odnosno radova npr. namena, BRGP, gabarit, horizontalna i vertikalna regulacija, položaj na parceli, pristup parceli, broj funkcionalnih jedinica, kapaciteti i način priključenja na komunalnu i drugu infrastrukturu i sl.).
Jedan od uslova koji nadležni organ proverava kada je u pitanju usklađenost sa idejnim rešenjem je i Bruto razvijena građevinska površina objekta. Ukoliko se vrednosti BRGP ne podudaraju, kao i horizontalna i vertikalna regulacija, ne može se konstatovati da je PGD usklađen sa izdatim lokacijskim uslovima, te je potrebno uputiti podnosioca zahteva na izmenu lokacijskih uslova.
Da li se može podneti usaglašen zahtev za izdavanje građevinske dozvole ako je Prvi zahtev za izdavanje građevinske dozvole , koji je odbačen, podnet dan pre isteka roka lokacijskih uslova od 24 meseci?
Ukoliko je nadležni organ po blagovremeno podnetom zahtevu za izdavanje građevinske dozvole doneo odluku o odbacivanju zahteva uz jasno navedene nedostatke u zahtevu i/ili dostavljenoj dokumentaciji koji se moraju otkloniti, investitor ima pravo da u roku od 30 dana od dana prijema odluke o odbacivanju prvog zahteva podnese usaglašeni zahtev.
Podnošenjem usaglašenog zahteva ne započinje se novi postupak, već se istim samo otklanjaju nedostaci u prvobitnom zahtevu koji je blagovremeno podnet. Tek nakon donošenja odluke nadležnog organa o usaglašenom zahtevu smatra se da je postupak po prvobitno podnetom zahtevu okončan.
U Upravi radim od 10.01.2000. godine na poslovima ažuriranja biračkog spiska sa SSS. U međuvremenu sam stekla diplomu VII stepena, i od 1.12.2022. godine radim iste poslove sa zvanjem mlađeg savetnika. Postoji li mogućnost, da posle dve ocene "ističe se" dobijem zvanje savetnika jer sam i dalje na istim poslovima iako nije prošlo 3 godine od priznavanja stručne spreme?
Shodno članu 133đ. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju, ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Dalje se u članu 133e. istog zakona kaže da rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena „ističe se”, ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu. Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena „ističe se” može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena „ističe se”. Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena „dobar”. Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje. Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1–3. ovog člana.
Dakle, u ovom konkretnom slučaju službenik ispunjava samo uslove po pitanju ocena potrebnih za napredovanje, ali ne i uslove po pitanju radnog iskustva u struci, koje zakon definiše kao radno iskustvo na poslovima u okviru zahtevane vrste i stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja koje se zahteva za radno mesto čije poslove službenik obavlja, a što je u slučaju radnih mesta u zvanju savetnika tri godine.