Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU otvorenom postupku javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija, izabrani ponuđač je odbio da zaključi ugovor (fizički je bio prisutan), sledeći ponuđač ispunjava uslove i njegova ponuda je iznad procenjene vrednosti. Ako se pozove sledeći ponuđač da li treba da se donese odluka o dodeli ugovora, gde se bira sledeći ponuđač i da li ponuđač koji je odbio da potpiše ugovor ima aktivnu legitimaciju u daljem postupku?
Članom 152. stav 2. Zakona o javnim nabavkama je predviđeno da ako ponuđač odbije da zaključi ugovor o javnoj nabavci, naručilac može da zaključi ugovor sa prvim sledećim najpovoljnijim ponuđačem.
Stavom 3. istog člana je propisano da će naručilac ponovo izvršiti stručnu ocenu ponuda i doneti odluku o dodeli ugovora ako je zbog metodologije dodele pondera potrebno da se utvrdi prvi sledeći najpovoljniji ponuđač.
Iz navedenog proizilazi da u situaciji kada ponderisanje nije predviđeno konkursnom dokumentacijom, dakle kada je najniža cena jedini kriterijum za dodelu ugovora, tada naručilac nema obavezu da donosi novu odluku o dodeli ugovora, već poziva sledećeg najpovoljnijeg ponuđača da zaključi ugovor, odnosno obaveštava ga o razvoju događaja, proverava rok važenja njegove ponude, sve dokaze i sredstva obezbeđenja (ukoliko su tražena) i šalje mu potpisan ugovor.
Ponuđač koji je odbio da zaključi ugovor iz neopravdanih razloga mora da trpi posledice, tj. ako je zahtevano sredstvo obezbeđenja za ozbiljnost ponude ono mora da bude aktivirano prema tom ponuđaču.
Taj ponuđač ne može ništa da preduzme po novom ugovoru, jer se ne donosi nova odluka o dodeli ugovora, već naručilac postupa po postojećoj odluci iz koje se jasno vidi rangiranje ponuđača.
Uvek je potrebno sačiniti dopis kojim se objašnjava takvo postupanje naručioca, koji postaje sastavni deo predmeta i dokumentacije ovog postupka, za slučaj kontrole.
Kako oporezovati obveznika za sportski objekat, obzirom na to da se radi o objektu zatvorenog tipa, koji je izgrađen od lima i koji je vezan za podlogu tj. ima temelj, da li kao pomoćni ili kao poslovni objekat?
U skladu sa članom 2. Zakona o porezima na imovinu, propisano je da se nepokretnostima, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju:
Prema članu 6b Zakona o porezima na imovinu:
-„poslovni objekat“ je zgrada ili drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekat, odnosno posebni deo objekta (lokal, kancelarija i sl.), koji je namenjen za obavljanje delatnosti;
- „pomoćni objekti“ su samostalni objekti koji ne služe za stanovanje ili obavljanje delatnosti i ne razvrstavaju se u objekte iz člana 6a stav 1. tač. 5) do 7) ovog zakona, i to:
- “pomoćni objekti” koji nisu zgrade (bunari, bazeni, rezervoari, cisterne i sl.);
- “pomoćne zgrade” (prizemne zgrade i zgrade čija je podna površina ispod površine zemlje) koje su u funkciji stambenog, odnosno poslovnog objekta, koji je izgrađen na istom zemljištu (kotlarnice, podrumi, šupe za smeštaj ogreva i sl.).
U konkretnom slučaju, treba proveriti da li je za predmetni objekat dobijena građevinska dozvola, da li je podnet zahtev za ozakonjenje, kao i da li postoji priložena dokumentacija uz taj zahtev. Takođe, treba proveriti da li je na toj adresi registrovana delatnost (i koja), ko i po kom osnovu plaća struju, komunalne usluge i sl.
Određivanje vrste nepokretnosti, zavisi i od toga da li se na tom zemljištu, pored predmetnog sportskog objekta nalazi još neki objekat, koji se može smatrati glavnim objektom, kao i koja je vrsta glavnog objekta.
Ukoliko na zemljištu pored sportskog postoji i kuća za stanovanje, tada se ovaj objekat može razvrstati u pomoćni objekat i smatrati se objektom koji je u funkciji glavnog (stambenog) objekta isključivo ako se ne koristi za obavljanje delatnosti, što se mora utvrditi u poreskom postupku.
Ukoliko na zemljištu pored sportskog objekta, postoji i drugi poslovni objekat tako da su oba namenjena za obavljanje delatnosti, tada se ovaj sportski objekat razvrstava u poslovni objekat jer je namenjen za obavljanje delatnosti (bez obzira što je zatvorenog tipa).
Ukoliko je ovaj objekat izgrađen kao samostalni objekat, tada se isti ne može razvrstati u pomoćni objekat, već se jedino može razvrstati u poslovni prostor, s obzirom da se može smatrati da je namenjen za obavljanje delatnosti (bez obzira da li je otvorenog ili zatvorenog tipa).
Da li može da se ovlasti lice van Opštinske uprave za pripremu predloga Godišnjeg plana javnih nabavki koji usvaja Opštinsko veće, kao i za sprovođenje postupaka javnih nabavkim, iako LS ima služebunika za javne nabavke?
Član 92. Zakona o javnim nabavkama propisuje da postupak javne nabavke sprovodi komisija za javnu nabavku koju imenuje naručilac.
Ako procenjena vrednost javne nabavke ne prelazi iznos od 3.000.000 dinara, naručilac nije dužan da imenuje komisiju za javnu nabavku, u kom slučaju postupak javne nabavke sprovodi lice koje naručilac imenuje.
U komisiji za javnu nabavku jedan član mora da bude lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz pravne naučne oblasti na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno visoko obrazovanje koje je zakonom izjednačeno sa akademskim nazivom master na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili službenik za javne nabavke sa visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno visoko obrazovanje koje je zakonom izjednačeno sa akademskim nazivom master na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili lice koje je steklo sertifikat za službenika za javne nabavke do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Za člana komisije imenuje se lice koje ima odgovarajuća stručna znanja iz oblasti koja je predmet javne nabavke, kada je to potrebno.
Članovi komisije za javnu nabavku, odnosno lice iz stava 2. ovog člana mogu da budu lica koja nisu zaposlena kod naručioca, ako naručilac nema zaposlena lica koja imaju odgovarajuća stručna znanja.
Komisija za javnu nabavku, odnosno lice iz stava 2. ovog člana, preduzima sve radnje u postupku, a naročito priprema oglase o javnoj nabavci, konkursnu dokumentaciju, vrši stručnu ocenu ponuda i prijava, priprema izveštaje o postupku javne nabavke, obavlja potrebnu komunikaciju u postupku javne nabavke u skladu sa odredbama ovog zakona i preduzima potrebne radnje u slučaju podnošenja zahteva za zaštitu prava.
Komisija za javnu nabavku, odnosno lice iz stava 2. ovog člana, stara se o zakonitosti sprovođenja postupka.
Dakle, jasno je da sa stanovišta svih nadležnosti i poslova komisije za javnu nabavku može se angažovati bilo koje lice, i koje nije zaposleno u Opštinskoj upravi, a koje ispunjava uslove za člana komisije. Sprovođenje postupaka javnih nabavki je svakako osnovni posao komisije, pa za te poslove svakako možete angažovati službenika za javne nabavke u javnoj ustanovi.
Što se tiče poslova sačinjavanja Plana javnih nabavki, ne postoji smetnja da se angažuje po osnovu nekog od osnova iz Zakona o radu određeno lice da radi na tim poslovima – dakle, pošto je u konkretnom slučaju reč o sistematizaciji i mogućnosti da se neko angažuje za taj posao, ako ne postoji dovoljno kadrova koji se bave ovim delom procedura javnih nabavki, to se postiže planiranjem.
Generalno, poslovi planiranja takođe spadaju u delokrug odeljenja za javne nabavke, ali pre svega su u nadležnosti finansijske i pravne službe, jer je prethodno potrebno da naručilac opredeli svoja finansijska sredstva (ne mora i da ima raspoloživa sredstva za sačinjavanje Plana i pokretanje postupaka na osnovu Plana), istraži tržište i sačini Plan javnih nabavki, pa nije ista situacija kao kod angažovanja člana komisije za javnu nabavku za sprovođenje postupaka javnih nabavki, za šta ne mora da postoji neki konkretan ugovor, već prosto imenovanje člana komisije ili lica koje sprovodi postupak Odlukom o sprovođenju postupka.
Poreski obveznik je preminuo 2015. godine, a porezom je zaduživan do 2022. godine. Ostavinsko rešenje doneto je 2022. godine. Postoje velika dugovanja na preminulo lice. Naslednik smatra da treba da plati dugovanja samo za poslednjih 5 godina jer opomene nisu uručivane njemu. Kako najispravnije postupiti u konkretnom slučaju?
Prema članu 10. Zakona o porezima na imovinu, za svrhu oporezivanja porezom na imovinu, danom sticanja prava smatra se i kad je osnov sticanja pravosnažni akt kojim su oglašeni naslednici zaostavštine - dan smrti ostavioca.
Odredbama člana 114. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji uređena je zastarelost prava poreskog organa na utvrđivanje poreza i propisano je da pravo poreskog organa na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela da teče. Zastarelost prava na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je trebalo utvrditi porez, odnosno sporedno poresko davanje.
U konkretnom slučaju, poreskom obvezniku koji je preminuo, danom smrti prestale su sve obaveze, što znači da je tom licu porez mogao biti utvrđen samo do tog datuma, a da su sve obaveze utvrđene nakon dana smrti neosnovano utvrđene. S obzirom da je zakonski naslednik poreskog obveznika njegov sin, pretpostavka je da u konkretnom slučaju nije sprovedena ostavina sa oca na sina.
Prema Zakonu o nasleđivanju, u slučaju da neko ostaviočevo dete ne nasledi (nije u životu, nedostojan je nasleđivanja, isključen je iz nasledstva i dr.) ostavioca nasleđuju potomci deteta dobijajući onaj deo nasledstva koji bi ostaviočevo dete dobilo da je nasledilo. Navedeno bi značilo da je unuk naslednik i da je njemu obaveza prema članu 10. Zakona o porezima na imovinu nastala danom smrti ostavioca.
Međutim, imajući u vidu odredbe ZPPPA o zastarelosti prava poreskog organa na utvrđivanje poreza, isti se može utvrditi pet godina unazad. Ako su u 2022. godini preduzete neke radnje poreskog organa u vezi utvrđivanja (poslat poziv i sl.), tada se može utvrditi obaveza od 1.1.2017. godine (jer je 2022. godine prekinuta zastarelost u skladu sa članom 114d ZPPPA), a ako nisu preduzete nikakve radnje poreskog organa u cilju utvrđivanja poreza, onda se u 2023. godini može utvrditi obaveza počev od 1.1.2018. godine.
Članom 22. ZPPPA propisano je da poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u momentu prihvatanja nasledstva. Ukoliko je nakon otpisa neosnovanih zaduženja i kamate na ime preminulog lica ostao dug (koji se odnosi na period do dana smrti), taj dug se prenosi na ime naslednika koji prema navedenim odredbama ispunjava poresku obavezu preminulog lica.
S obzirom da je članom 3. Zakona o javnim nabavkama propisano da su javni naručioci organi jedinice lokalne samouprave, a da su prema članu 65. Zakona o lokalnoj samoupravi, organi grada/opštine: skupština, gradonačelnik/predsednik opštine, veće i uprava, kako tretirati pravobranilaštvo jedinice lokalne samouprave? Da li je to poseban organ jedinice lokalne samouprave tj. poseban javni naručilac, koji će biti prijavljen na Portalu JN i za kojeg se vodi posebni plan javnih nabavki?
Pravobranilaštvo bi trebalo da bude poseban naručilac, sa svojim nabavkama, sredstvima kao i prijavom na Portalu javnih nabavki radi sprovođenja svih koraka u postupcima javnih nabavki.
Međutim, činjenica je da različite lokalne samouprave na različit način uređuju položaj Pravobranilaštva, te da za sada ne postoji neki univerzalni način na koji postupaju sve JLS.
Takođe, na Portalu javnih nabavki, postoji mnogo javnih nabavki koje sprovode kako Državno pravobranilaštvo, tako i Opštinska pravobranilaštva.
Potrebno je proveriti Statut grada/opštine, kao i konsultovati finansijsku službu radi utvrđivanja da li su pravobranilaštvu data sredstva koja bi trebala da budu utrošena na nabavke.