Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li dete koje pohađa drugi razred, po IOP 1 u sistemu inkluzivnog obrazovanja (u redovnoj školi) a sad se razmatra IOP 2, ima pravo da i nakon stupanja na snagu IOP 2, i dalje pohađa nastavu u redovnoj školi ili škola ima pravo da ga izmesti u specijalno odeljenje (koje je u okviru iste škole)?
Detetu koje pohađa redovnu osnovnu školu po individualnom obrazovnom planu sa prilagođenim programom (IOP1) tim za dodatnu podršku može predložiti prelazak na individualni obrazovni plan sa izmenjenim programom (IOP2) ukoliko i pored svih prilagođavanje i primene različitih mera individualizacije kroz IOP1 učenik ne napreduje u učenju.
Donošenju IOP-a 2 prethodi donošenje, primena i vrednovanje IOP1 tokom najmanje jednog polugodišta. Da bi učenik prešao na IOP2 potrebna je saglasnost roditelja za prelazak na IOP2, uz obavezno pribavljanje mišljenja interresorne komisije za procenu potreba za dodatnom obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom podrškom (čl. 8 Pravilnika o bližim uputsvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje).
Individualnim obrazovnim planom se, u suštini, utvrđuje nivo podrške koji je potreban učeniku: IOP 1 u kome se planira cilj pružanja podrške, prilagođavanje i obogaćivanje prostora i uslova u kojima se uči, prilagođavanje metoda rada, udžbenika i nastavnih sredstava, raspored aktivnosti kao i imenovanje lica koja pružaju podršku ili IOP2 u kojem se, pored svega napred navedenog, planira i prilagođavanje ishoda obrazovanja i vaspitanja i prilagođavanje sadržaja za jedan, više ili za sve predmete. IOP se planira i sprovodi kako bi se učeniku omogućilo da se obrazuje sa svojim vršnjacima, da bude uključen i da u odeljenju koje pohađa može da napreduje sopstvenim tempom.
Prelazak sa IOP-a 1 na IOP 2 ne podrazumeva prelazak učenika u odeljenje ili školu za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Za prelazak u “specijalno” odeljenje ili ovu vrstu škole je potrebo mišljenje interesorne komisije, a mera se ne može sprovesti bez saglasnosti roditelja.
Koji organ lokalne samouprave određuje predstavnike opštine koji će biti uključeni u rad Timova škole kao što su : Tim za samovrednovanje rada škole; Tim za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja; i niz drzgih timova koji u svom sastavu, pored ostalih članova, imaju i po jednog člana-predstavnika lokalne samouprave?
Prema Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 130. stav 12: „Stručni aktiv za razvojno planiranje čine predstavnici nastvanika, vaspitača, stručnih saradnika, jedinice lokalne samouprave, učeničkog parlamenta i saveta roditelja. Članove stručnog aktiva za razvojno planiranje imenuje organ upravljanja.“ Istim članom zakona, stav 16. je propisano: „Tim čine predstavnici zaposlenih, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika, učeničkog parlamenta, jedinice lokalne samouprave, odnosno stručnjaka za pojedina pitanja.“
Aktima iz oblasti obrazovanja nije bliže uređeno na koji način se određuju predstavnik opštine koji će biti član stručnog aktiva za razvojno planiranje ili član nekog tima u predškolskoj ustanovi ili školi. Ova procedura može biti uređena Statutom ili drugim aktima JLS.
Uobičajena praksa je da načelnik društvenih delatnosti imenuje kompetentnog zapsolenog za predstavnika JLS u stručnom aktivu/timu obrazovne ustanove.
Članom 37. Zakona o kulturi propisano je sledeće: "Osnivač može imenovati vršioca dužnosti direktora ustanove, bez prethodno sprovedenog javnog konkursa, u slučaju kada direktoru prestane dužnost pre isteka mandata, odnosno kada javni konkurs za direktora nije uspeo." S obzirom da je vršilac dužnosti lice zaposleno u istoj ustanovi kulture na neodređeno vreme, zaključen je aneks ugovora o radu. Da li je neophodno da vršiocu dužnosti miruje radni odnos u ustanovi za vreme obavljanja funkcije?
Članom 37. Zakona o kulturi (“Sl. glasnik RS”, br. 72/2009, 13/2016, 30/2016 - ispr., 6/2020, 47/2021 i 78/2021) predviđeno je da osnivač može imenovati vršioca dužnosti direktora ustanove, bez prethodno sprovedenog javnog konkursa, u slučaju kada direktoru prestane dužnost pre isteka mandata, odnosno kada javni konkurs za direktora nije uspeo. Vršilac dužnosti direktora može obavljati tu funkciju najduže jednu godinu. Isto lice ne može biti dva puta imenovano za vršioca dužnosti direktora iz stava 1. ovog člana. Vršilac dužnosti direktora mora da ispunjava uslove za izbor kandidata za direktora iz člana 36. stav 1. ovog zakona. Vršilac dužnosti direktora ima sva prava, obaveze i ovlašćenje direktora.
Član 79. Zakona o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) predviđa da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drukčije određeno, ako odsustvuje sa rada između ostalog i zbog izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca.
Imajući u vidu da iako se radi o vršiocu dužnosti direktora ustanove, to lice ipak vrši funkciju i ima pravo na mirovanje radnog odnosa kod poslodavca.
Ko potpisuje, odnosno ko odlučuje o pravu na godišnji odmor direktora ustanove, u konkretnom slučaju direktora ustanove kulture?
Članom 44. Zakona o kulturi (“Sl. glasnik RS”, br. 72/2009, 13/2016, 30/2016 - ispr., 6/2020, 47/2021 i 78/2021) kao jedna od nadležnosti upravnog odbora ustanove kulture navedeno je i da upravni odbor zaključuje ugovor o radu sa direktorom, na određeno vreme, do isteka roka na koji je izabran, odnosno do njegovog razrešenja, a kada je za direktora imenovano lice koje je već zaposleno u istoj ustanovi kulture na neodređeno vreme, zaključuje aneks ugovora o radu, u skladu sa zakonom o radu.
S obzirom na navedeno, i ostala akta iz radnog odnosa direktora ustanove donosiće upravni odbor te ustanove.
Predškolska ustanova je podnela zahtev IRK za angažovanjem pedagoškog asistenta u radu sa detetom. Da li je to u nadležnosti IRK, s obzirom da je opština osnivač Predškolskoj ustanovi?
Pravilnik o pedagoškom asistentu i andragoškom asistentu („Sl. glasnik RS“, br. 87/2019), članom 3. definiše institut pedagoškog asistenta za decu i učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom čija je uloga da pruža pomoć i dodatnu podršku grupi dece i učenika u ustanovi, u skladu sa njihovim razvojnim, obrazovnim i socijalnim potrebama i pomoć nastavnicima, vaspitačima i stručnim saradnicima u nastavnim i vannastavnim aktivnostima u cilju unapređivanja njihovog rada sa decom i učenicima kojima je potrebna dodatna obrazovna podrška i sarađuje sa roditeljima.
Odredbe koje se odnose na pedagoškog asistenta za decu i učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom počeće da se primenjuju nakon izmene Uredbe o Katalogu radnih mesta u javnim službama i drugim organizacijama u javnom sektoru i Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama. Ovi akti se trenutno nalaze u proceduri usvajanja. Po njihovom usvajanju stvoriće se uslovi za angažovanjem pedagoškog asistenta za decu i učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.
Angažovanje pedagoških asistenata nije u nadležnosti IRK. Kao članovi interresorne komisije, prilikom davanja mišljenja, mogu se koristiti preporuke iz treće grupe mera – ostale mere dodatne podrške iz sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite o kojima Komisija informiše roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i odraslog i upućuje ih na nadležne institucije.
U ovom konkretnom slučaju može se informisati predškolska ustanova o proceduri koja je u toku i koja se odnosi na usvajanje akata Vlade kojima se uređuju katalog radnih mesta i koeficijenti za obračun i isplatu plata za pedagoškog asistenta.
Takođe, potrebno je da se ustanova informiše da pedagoški asistent nije personalizovana podrška, već se dodeljuje obrazovno-vaspitnoj ustanovi za grupu dece, što znači da će ustanova moći da podnese zahtev za angažovanjem pedagoškog asistenta za decu i učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u slučaju da je u ustanovi veći broj dece kojima je potrebna ova vrsta podrške.