Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU radu gradske IRK praksa je da mišljenje IRK važi sve do donošenja novog mišljenja/izmene mišljenja. Da li komisija pravilno postupa u stavu da jedno mišljenje važi sve do donošenja novog, pa i mere koje su u njemu predložene, ili je potrebno da roditelj za svaku radnu godinu podnosi zahtev IRK radi predlaganja subvencije za narednu radnu godinu u Predškolskoj ustanovi?
U skladu sa članom 50. stav 3. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/2010, 101/2017, 113/2017 – dr.zakon, 95/2018 - dr. zakon, 10/2019, 86/2019 – dr. zakon, 157/2020 – dr.zakon , 123/2021 - dr. zakon i 129/2021) propisano je da roditelj odnosno drugi zakonski zastupnik deteta ne učestvuje u obezbeđivanju sredstava za ostvarivanje delatnosti predškolske ustanove u celodnevnom ili poludnevnom boravku u slučaju kada su deca sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ili deca iz materijalno ugroženih porodica. Zakonski osnov za ovu odluku predstavlja član 35. Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom („Sl. glasnik RS“, br. 113/2017, 50/2018, 46/2021 – odluka US, 51/2021 – odluka US, 53/2021 – odluka US, 66/2021 i 130/2021) koji propisuje da deca predškolskog uzrasta sa smetnjama u razvoju i invaliditetom imaju pravo na naknadu troškova boravka u predškolskoj ustanovi.
S obzirom da interresorna komisija može u svom mišljenju da preporuči ostvarivanje subvencija za pohađanje programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja za decu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom smatramo da je dovoljno da na osnovu prvog mišljenja roditelj može da ostvari pravo na subvenciju bez podnošenja ponovnog zahteva.
Subvencija se ne može ostvariti ukoliko je za to dete ostvareno pravo na naknadu zarade za vreme odsustva sa rada radi posebne nege deteta, i u tom smislu potrebno je da interresorna komisija prati realizaciju i ostalih preporučenih mera.
Da li je rad opštinskog prosvetnog inspektora, terenski rad ili nije (u odnosu na druge inspekcije)?
Članom 3. stav. 1. tačka 2) Zakona o inspekcijskom nadzoru određeno je da je inspektor je službeno lice sa posebnim ovlašćenjima, obavezama i odgovornostima propisanim zakonom, koje ispunjava uslove za obavljanje inspekcijskog nadzora, vrši inspekcijski nadzor i uživa krivičnopravnu zaštitu propisanu zakonom.
Članom 7. istog zakona propisano je da prema obliku, inspekcijski nadzor može biti terenski ili kancelarijski. Terenski inspekcijski nadzor vrši se izvan službenih prostorija inspekcije, na licu mesta i sastoji se od neposrednog uvida u zemljište, objekte, postrojenja, uređaje, prostorije, vozila i druga namenska prevozna sredstva, predmete, robu i druge predmete, akte i dokumentaciju nadziranog subjekta. Kancelarijski inspekcijski nadzor vrši se u službenim prostorijama inspekcije, uvidom u akte, podatke i dokumentaciju nadziranog subjekta.
Poslovi prosvetne inspekcije, propisani čl. 7-9. i čl. 13. i 14. Zakona o prosvetnoj inspekciji, kao poverene, obavlja opštinska odnosno gradska uprava. S tim u vezi, a u skladu sa odredbama Zakona o prosvetnoj inspekciji, prosvetni inspektor vrši inspekcijski nadzor nad radom ustanova predškolskog vaspitanja i obrazovanja i osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja; vrši inspekcijski nadzor nad radom ustanova za obrazovanje odraslih i javno priznatih organizatora aktivnosti; vrši inspekcijski nadzor nad radom centara za stručno usavršavanje; vrši inspekcijski nadzor nad neregistrovanim subjektima.
Imajući u vidu, da se na vršenje inspekcijskog nadzora od strane prosvetnog inspektora primenjuju odredbe zakona kojima se uređuje inspekcijski nadzor, a posebno imajuću u vidu ovlašćenja i poslove koje ima i obavlja prosvetni inspektor na lokalnom nivou, mišljenja smo da je rad prosvetnih inspektora terenski.
Kako da postupi osnovna škola u slučaju da se roditelj nije odazvao pozivu škole da potpiše saglasnost za IOP2? Kako da postupi ukoliko roditelj potiše da se ne slaže sa sprovođenjem IOPa?
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 76. stav 1. propisuje: „Detetu i učeniku i odraslom kome je suled socijalne uskraćenosti, smetnji u razvoju, invaliditeta, teškoća u učenju, rizika od ranog napuštanja školovanja i drugih razloga potrebna dodatna podrška u obrazovanju i vaspitanju, ustanova obezbeđuje otklanjanje fizičkih i kumunikacijskih prepreka, prilagođavanje načna ostavrivanja školskog programa i izradu, donošenje i ostvarivanje individulanog obrazovnog plana.“
Procedura donošenja IOP-a je bliže uređena Pravilnikom o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje. U toj proceduri značajnu ulogu ima roditelj/zakoniti zastupnik deteta. Procedura podrazumeva da je uspostavljena saradnja i izgrađeno poverenje između roditelja i škole, kao i da je roditelj član tima za dodatnu podršku učeniku i ima bitnu ulogu u planiranju i praćenju realizacije IOP-a.
Za precizniji odgovor na pitanje nedostaju informacije koje su vezane za proceduru donošenja IOP-a koja je uređena čl. 5. Pravilnika, a nisu navedeni ni razlozi zbog kojih roditelj odbija da potpiše saglasnost za IOP2. Takođe, iz pitanja nije jasno da li je škola uputila zahtev IRK-u po službenoj dužnosti, da li se IRK u okviru svog Mišljenja saglasila da je IOP2 za ovog učenika adekvatna podrška, kao ni da li je roditelj potpisao Mišljenje IRK.
U pitanju je navedeno da je škola postupila u skladu sa članom 8. stav 7. Pravilnika, koji treba aktivirati kao krajnju meru u sitaucijama kada su iscrpljeni svi raspoloživi mehanizmi i kada se nesaglašavanje roditelja sa predloženim IOP2 može tumačiti kao zanemarivanje deteta.
Napominjemo da škola ne može da sprovodi IOP2 bez pribavljenog mišljenja IRK, kao ni bez saglasnosti roditelja. Istovremeno, prema čl. 76. ZOSOV-a, škola je u obavezi da učeniku pruža adekvatnu dodatnu podršku u nastavi i učenju, kao i da kontinuirano radi sa roditeljima na izgradnji zajedničkog razumevanja obrazovne situacije učenika, razvijnju poverenja i saradnje.
Prosvetni inspektor bi, u okviru svog postupanja, mogao da utvrdi da li je škola poštovala proceduru donošenja IOP-a propisanu Pravilnikom i da u skladu sa tim naloži mere, a škola može da se obrati nadležnoj školskoj upravi i zatraži stručnu pomoć prosvetnih savetnika i/ili savetnika spoljnih saradnika za IO.
Kada se na lični zahtev prekine drugi (uzastopni) mandat direktora predškolske ustanove, da li u narednom mandatu isti direktor nakon okončanja ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljalo pre imenovanja za direktora ustanove ili se može desiti mogućnost za prestankom rada u skladu sa zakonom?
Članom 124. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 - dr. zakon, 10/2019, 27/2018 - dr. zakon, 6/2020 i 129/2021), kojim se uređuje status direktora ustanova obuhvaćenih ovim zakonom, predviđeno je da organ upravljanja zaključuje sa direktorom ugovor o radu na određeno vreme. Ukoliko je za direktora imenovano lice iz reda zaposlenih u toj ustanovi, donosi se rešenje o njegovom premeštaju na radno mesto direktora koje po sili zakona zamenjuje odgovarajuće odredbe ugovora o radu. Ukoliko je direktor imenovan iz reda zaposlenih kod drugog poslodavca, ostvaruje pravo na mirovanje radnog odnosa na osnovu rešenja o imenovanju. Lice iz st. 2. i 3. ovog člana ima pravo da se nakon prestanka dužnosti direktora nakon prvog, odnosno drugog mandata vrati na poslove koje je obavljalo pre imenovanja za direktora ustanove. Ukoliko direktoru ustanove kome miruje radni odnos prestane dužnost zbog isteka mandata ili na lični zahtev tokom trećeg i svakog narednog mandata, raspoređuje se na poslove koji odgovaraju stepenu i vrsti njegovog obrazovanja. Ako nema odgovarajućih poslova, lice iz stava 5. ovog člana ostvaruje prava kao zaposleni za čijim radom je prestala potreba, u skladu sa zakonom.
Dakle, po isteku ili po prekidu narednog (trećeg) mandata na lični zahtev, lice neće imati pravo da bude vraćeno na poslove koje je obavljalo pre imenovanja za direktora ustanove, već će biti raspoređeno na poslove koji odgovaraju stepenu i vrsti njegovog obrazovanja, što ne isključuje poslove na kojima je radio pre imenovanja na mesto direktora ustanove, jedino mu to nije garantovano kao u slučaju isteka ili prekida prvog i drugog mandata. Naposletku, ako takvih poslova nema, to lice postaje neraspoređeno i ostvarivaće prava u skladu sa odredbama člana 153. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.
Na osnovu donetog mišljenja IRK, detetu je odložen upis u prvi razred osnovne škole za godinu dana. Kako je dete upisano u prvi razred osnovne škole, roditelj želi da podnese zahtev IRK povodom angažovanja nastavnika u nastavi kao dodatnu podršku detetu tokom početka školovanja. Koje su mogućnosti i nadležnosti IRK, odnosno koji vid podrške se može pružiti roditelju povodom njegovog obraćanja?
Vid podrške koji se odnosi na angažovanje nastavnika u nastavi kao dodatna podrška detetu tokom početka školovanja nije predviđen Pravilnikom o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom. Propisi u obrazovanju, pa tako ni praksa u obrazovnim ustanovama ne prepoznaje ovakav način angažovanja nastavnika. O ovome je potrebno informisati roditelje.
Postoje različite vrste dodatne podrške koje Interresorna komisija u skladu sa svojim nadležnostima može da predloži, ali je najvažnije da predložene mere odgovaraju aktuelnim potrebama za podrškom samog deteta. O ovim potrebama najbolje će izvestiti škola, nakon perioda primene mera individualizacije.
Uz pretpostavku da je dete uključeno u obavezni pripremni predškolski program, može se predložiti predškolskoj ustanovi izrada i sprovođenje plana tranzicije iz predškolske ustanove u osnovnu školu, u skladu sa Pravilnikom o bližim uputstvima za ostvarivanje prava na IOP, njegovu primenu i vrednovanje.
Iz prve grupe mera dodatne podrške koje se u skladu sa propisima realizuju na osnovu mišljenja Komisije može se predložiti angažovanje vaspitača, nastavnika ili stručnog saradnika, koji je zaposlen u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom kao podršku školi u sistemu redovnog obrazovanja i vaspitanja, ukoliko ste sigurni da je takva podrška neophodna, ili ukoliko je dete ovakvu podršku imalo u predškolskoj ustanovi.
Iz druge grupe mera - preporučene mere dodatne podrške na osnovu procene Komisije može se predložiti npr. obezbeđivanje podrške stručnjaka iz određene oblasti, u skladu sa potrebama deteta. (logoped, psiholog, defektolog…). Ukoliko zaposleni u školi nemaju iskustva u organizovanju dodatne podrške, može se predložiti obezbeđivanje obuke za zaposlene, zatim, ako se proceni da je potrebno, nabavka prilagođenih udžbenika, obezbeđivanje odgovarajuće asistivne tehnologije i/ili prilagođvanje okruženja i sl.
Trećoj grupi mera - ostale mere dodatne podrške iz sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite o kojima Komisija informiše roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i upućuje ih na nadležne institucije pripada i obezbeđivanje ličnog pratioca detetu i učeniku, u skladu sa propisanim standardima usluga socijalne zaštite (Pravilnik o bližim uslovima i standardima za pružanje usluga socijalne zaštite ("Službeni glasnik RS", br. 42 od 14. maja 2013, 89 od 16. novembra 2018, 73 od 11. oktobra 2019.), pod uslovom da su uključeni u vaspitno obrazovnu ustanovu, do kraja redovnog školovanja, uključujući završetak srednje škole. Lični pratilac je mera podrške predviđena kao individualna podrška detetu/učeniku, radi lakšeg funkcionisanja i komunikacije sa drugima tokom ostvarivanja vaspitno-obrazovnog rada u predškolskoj ustanovi ili obrazovno-vaspitnog rada u školi, tokom celodnevne nastave ili produženog boravka, vannastavnih aktivnosti, izvođenja nastave u prirodi, izleta, ekskurzija, odmora i slično. Usluga spada u dnevne usluge iz domena socijalne zaštite kojima se zadovoljavaju prava korisnika na život u prirodnom okruženju, optimalni razvoj potencijala i uključivanje u socijalno okruženje. Komisija informiše roditelje o ovoj usluzi i ukazuje im na potrebu za obraćanjem nadležnom Centru za socijalni rad. Centar za socijalni rad u tom smislu sagledava mišljenje Komisije i, uvažavajući i druge izvore podataka, sačinjava mišljenje i donosi Rešenje o upućivanju na korišćenje usluge lični pratilac deteta ili Rešenje da se ne priznaje pravo na pomenutu uslugu.