Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeSportski klub nije održao izbornu skupštinu u zakonskom roku zbog nedostatka kvoruma. Šta je sledeći korak koji treba preduzeti i koje su posledice?
Zakon o sportu je članom 55. stavom 2. propisao: "Skupština sportskog udruženja saziva se najmanje jedanput godišnje". Sportski klub dužan je da u što je kraćem mogućem roku zakaže i održi sednicu Skupštine, pošto prvobitna sednica nije održana usled nedostatka kvoruma.
U slučaju da organ ili lice koje je u skladu sa odredbama Statuta kluba nadležno da zakaže sednicu Skupštine kluba, ne zakaže novu sednicu Skupštine kluba, potrebno je primeniti odredbu iz člana 55. stava 5. Zakona koja glasi: "Sazivanje skupštine sportskog udruženja može tražiti jedna trećina članova skupštine uz predlaganje dnevnog reda, a ako nadležni organ sportskog udruženja ne sazove sednicu skupštine, nju mogu sazvati oni članovi sportskog udruženja koji su tražili njeno sazivanje. Skupština se mora sazvati najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahteva za održavanje skupštine sportskog udruženja, s tim da između podnošenja urednog zahteva za održavanje skupštine i održavanja skupštine sportskog udruženja ne sme da protekne više od 30 dana, a samo izuzetno, iz razloga utvrđenih statutom, rokovi za sazivanje i održavanje skupštine mogu biti i dvostruko duži".
Da li i rekreativci moraju da imaju obavljen lekarski pregled pre započinjanja bavljenja rekreacijom u sportskoj organizaciji?
Član 19. stav 1. Zakona o sportu propisuje da u sportskom takmičenju može učestvovati sportista, odnosno sportski stručnjak kome je u periodu od šest meseci pre održavanja sportskog takmičenja utvrđena opšta zdravstvena sposobnost za obavljanje sportskih aktivnosti, odnosno delatnosti. Takva dužnost nije propisana Zakonom za osobe koje se rekreativno bave sportom i koje ne učestvuju u organizovanim sportskim takmičenjima. Konkretnije rečeno, osobe koje rekreativno vežbaju u organizacijama u oblasti sporta, ne moraju imati potvrdu da su zdravstveno sposobne.
Međutim, članom 19. stavom 5. istog Zakona propisana je obaveza utvrđivanja opšte zdravstvene sposobnosti iz stava 1. tog člana za sportiste koji se uključuju u organizovane sportske aktivnosti u organizaciji u oblasti sporta, a obaveza utvrđivanja posebne zdravstvene sposobnosti iz stava 2. ovog člana postoji, najmanje jednom godišnje, i za sportske stručnjake koji rade sa sportistima. To značajno proširuje krug lica koja moraju imati potvrdu o lekarskom pregledu, tj. potvrdu o utvrđenoj zdravstvenoj sposobnosti za bavljenje sportom. Rekreativci koji samostalno, tj. neorganizovano, prema svom planu i rasporedu, vežbaju u okviru neke organizacije u oblasti sporta, ne moraju imati utvrđenu zdravstvenu sposobnost (npr. deset prijatelja koji se podele u dve ekipe i u balonu igraju fudbal u zakupljenom terminu).
U slučaju kada se rekreativni treninzi održavaju u organizovanim grupama, prema unapred utvrđenom vremenskom rasporedu uz nadzor ili vođenje sportskog stručnjaka, tada i osobe uključene u tako organizovane sportske aktivnosti moraju imati potvrdu o izvršenom lekarskom pregledu.
Da li je za učenika koji se školuje po IOP2 potrebno novo mišljenje IRK da bi učenik bio oslobođen pohađanja drugog stranog jezika?
Članom 4. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, tačka (3) navedeno je da je Mišljenje IRK obavezno za: „donošenje individualnog obrazovnog plana (IOP2), koji podrazumeva prilagođavanje ciljeva, sadržaja i načina ostvarivanja programa nastave i učenja i ishoda obrazovno-vaspitnog rada, odnosno izmena plana nastave i učenja,“
Dakle, kada se IRK složi sa predlogom da je učeniku potrebno prilagođavanje nastavnog procesa po IOP2, ona je svojim mišljenjem potvrdila da je za učenika potrebno prilagođavanje ciljeva, sadržaja i načina ostvarivanja programa nastave i učenja i ishoda obrazovno-vaspitnog rada.
Kada se IRK složi sa predlogom, kao što je u Vašem primeru, da se iz IOP2 isključi drugi strani jezik, onda se u svom mišljenju izjasnila da je potrebna izmena plana nastave i učenja za tog učenika.
Ova druga mere je restriktivnija i povlači za sobom dodatna pitanja vezana za fond časova i organizaciju radnog dana za tog učenika i treba je posebno razmatrati i jasno navesti da li se mišljenje IRK odnosi i na izmenu nastavnog plana.
Sve veći broj roditelja javlja se interresornoj komisiji sa zahtevom za odlaganje pohađanja pripremnog predškolskog programa, a u krovnom zakonu i u pravilniku kojim se reguliše rad interresorne komisije nema predviđene mogućnosti odlaganja PPP već samo prvog razreda. Na koji način postutpiti?
Ne postoji zakonski osnov za odlaganje upisa u pripremni predškolski program.
Član 17. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisuje da u predškolsku ustanovu može da se upiše dete na zahtev roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika. U predškolsku ustanovu upisuje se svako dete u godini pred polazak u školu. Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik čije dete nije obuhvaćeno vaspitno-obrazovnim radom u predškolskoj ustanovi, dužan je da upiše dete starosti od pet i po do šest i po godina u predškolsku ustanovu radi pohađanja pripremnog predškolskog programa.
Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju (čl. 23. i čl. 24.), jedinica lokalne samouprave (opština) je dužna da vodi evidenciju dece koja su uzrasta između 5,5 – 6,5 godina i koja su stasala za upis u predškolsku ustanovu, odnosno za obavezni pripremni predškolski program. Oni o tome obaveštavaju predškolsku ustanovu (vrtić) ili školu koji realizuju pripremni predškolski program. Svi roditelji, uključujući i roditelje dece sa smetnjama u razvoju, dužni su i obavezni da svoju decu upišu u predškolsku ustanovu, odnosno školu koja realizuje pripremni predškolski program.
Prilikom razmatranja zahteva, članovi IRK mogu da informišu roditelje o mogućnosti da za decu koja zbog bolesti nisu u mogućnosti da pohađaju pripremni predškolski program u ustanovi, ostvarivanje programa može da se organizuje u porodici u kraćem trajanju, najmanje 240 sati u toku radne godine. Ostvarivanje pripremnog predškolskog programa bliže je uređeno Pravilnikom o bližim uslovima za ostvarivanje pripremnog predškolskog programa.
Da li su osnovne škole za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom dužne da pružaju dodatnu podršku (logopedski, defektološki tretman) koju interresorna komisija navede u mišljenju kao dodatnu podršku, a u skladu sa članom 89. stav 4. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja?
Način pružanja dodatne podrške od strane škola za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom regulisan je Pravilnikom o o kriterijumima i standardima pružanja dodatne podrške u obrazovanju dece, učenika i odraslih sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u vaspitnoj grupi, odnosno drugoj školi i porodici ("Službeni glasnik RS", broj 70/2018).
Škola za obrazovanje učenika i odraslih sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i ustanova koja ima decu i učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom (u daljem tekstu: pružalac dodatne podrške) pruža dodatnu podršku u skladu sa raspoloživim kapacitetima i to:
1) detetu, učeniku i odraslom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom tokom nastave ili aktivnosti u odeljenju ili grupi, a izuzetno pojedinačno;
2) roditelju, drugom zakonskom zastupniku, odnosno licu koje neposredno brine o detetu kroz savetodavni rad ili obuku;
3) zaposlenom kroz različite vidove stručnog usavršavanja;
4) ustanovi prilikom planiranja, programiranja i organizacije rada u sprovođenju inkluzivnog obrazovanja i vaspitanja.
Ustanova pružalac dodatne podrške ostvaruje dodatnu podršku u skladu sa raspoloživim kapacitetima. Raspoloživi kapaciteti se, između ostalog, odnose na lica za pružanje dodatne podrške. Lica za pružanje dodatne podrške, u smislu ovog pravilnika, jesu zaposleni u ustanovi na poslovima obrazovanja i vaspitanja za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u školama za obrazovanje učenika i odraslih sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Škola za obrazovanje učenika i odraslih sa smetnjama u razvoju i invaliditetom dužna je da prijavi raspoložive kapacitete za pružanje dodatne podrške, za narednu školsku godinu do 15. avgusta nadležnoj školskoj upravi i to podrazumeva da prikažu ukupan procenat angažovanja u pružanju dodatne podrške. Škola pružalac usluge procenat angažovanja prikazuje u odnosu na slobodan procenat koji pojedini zaposleni imaju do 100% a u skladu sa Pravilnikom o normi časova neposrednog rada sa učenicima nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika u školi i koji predstavlja zakonski osnov za izradu rešenja o angažovanju tokom školske godine.
Članom 5. Pravilnika o normi časova neposrednog rada sa učenicima nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika u školi je tačno navedeno da pored neposrednog rada nastavnik ima ostale obaveze koje su jasno struktuirane. Takođe članom 7. je propisana kategorija ostalih poslova. Nastavniku može da se rasporedi najviše 26 časova neposrednog rada nedeljno ali samo u situaciji kada on zamenjuje/preuzima časove drugog nastavnika jer konkusom nije obezbedio nastavnik koji ispunjava propisane uslove.
S obzirom da su škole pružaoci usluge u obavezi da prijave raspoložive kapacitete, informaciju o istom možete dobiti od nadležne školske uprave.