Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li preporučene mere interresorne komisije iz člana 4. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom moraju biti u vezi sa merama dodatne podrške koje se realizuju na osnovu mišljenja interresorne komisije?
Postupanje interresorne komisije zavisiti od toga da li je određena usluga, odnosno mera podrške, uspostavljena u lokalnoj zajednici ili na nekom drugom nivou.
Ukoliko u JLS (ili na republičkom nivou) postoji uređena procedura kako se neka usluga ostvaruje i ukoliko se ne navodi da je potrebno priložiti mišljenje IRK, smatramo da je suvišno pokretati postupak za pribavljanje mišljenja IRK, već korisnika treba direktno uputiti na ustanovu gde to pravo može da ostvari.
Ukoliko je pravo na finansiranje troškova rekreativnih nastava i ekskurzija u definisano kroz Odluku o pravima i uslugama iz oblasti socijalne zaštite opštin“, onda nema potrebe da se za ostvarivanje mere dodatne podrške: obezbeđivanje sredstava za finansiranje troškova rekreativne nastave i ekskurzije koje organizuje obrazovna ustanova škola ili roditelj obraćaju interresornoj komisiji.
U slučaju da ne postoji mehanizam kojim se ova (ili neka druga mere dodatne podrške iz druge grupe mera koje predlaže IRK) ostvaruje, onda je mišljenje interresorne komisije jedini put da se ostvare prava na dodatnu podršku za drugu grupu mera: Preporučene mere dodatne podrške na osnovu procene Komisije.
Zbog toga je veoma važno da, kada dobije zahtev, interresorna komisija u okviru svog mišljenja objedini sve mere podrške na koju dete, učenik ili odrasli imaju pravo, kako bi se izbeglo da se za svaku pojedinačnu meru ponovo podnosi zahtev IRK-u. Pored procene potreba za dodatnom podrškom, važno je da se uzme u obzir i situacija u pogledu dostupnosti pojedinih usluga.
Da li član Komisije za sprovođenje postupka raspodele sredstava kulturno-umetničkim društvima i udruženjima u oblasti podsticanja amatersko-kulturnog i umetničkog stvaralaštva, može da bude i član kulturnih društava i udruženja koji učestvuju na raspisanom konkursu i da li se to smatra sukobom interesa?
Generalno, postoje dve mogućnosti:
Zbog postojanja mogućnosti žalbe aplikanata na ceo postupak izbora gde je učestvovao član žirija koji je čak i bio izuzet zbog sukoba interesa zbog aktivnog članstva u udruženju koje je apliciralo – preporuka je da se izaberu ekspertski članovi žirija koji ni na koji način nisu povezani sa udruženjima kojima je namenjen konkurs.
Takođe, u nekim postojećim praksama, članovi žirija potpisuju izjave o integritetu, kojom izjavljuju da ni na koji način nisu povezani sa aplikantima.
Potrebno tumačenje čl. 8. st. 3. Pravilnika o načinu organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju ("Sl. glasnik RS" br.66/2018), u smislu da li izabrani lekar u svom mišljenju o sprečenosti deteta da pohađa nastavu u školi sa očekivanom dužinom sprečenosti, može da navede i duži period od jedne školske godine, ukoliko se radi o detetu sa veoma teškom ometenošću?
Prema članu 8. Pravilnika o načinu organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju („Sl. glasnik RS“ br. 66/18), za učenike kojima je za duži period potrebno organizovati kućnu nastavu pored mišljenja lekara potrebno je i mišljenje interresorne komisije. S obzirom na propisani rok od 40 dana koji ima IRK da donese mišljenje, mišljenje interresorne komisije školi može biti dostavljeno naknadno.
Na početku svake školske godine, škola Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja podnosi zahtev da joj se odobri organizovanje kućne nastave za određenog učenika za tu školsku godinu. Kao prateću dokumentaciju uz ovaj zahtev, škola dostavlja mišljenje lekara i mišljenje interresorne komisije (u slučaju da je organizovanje kućne nastave neophodno za duži vremenski period).
U zavisnosti od zdravstvenog statusa učenika, interresorna komisija može doneti mišljenje o sprečenosti pohađanja nastave u školi za period od nekoliko meseci, do kraja školske godine, ili za duži vremenski period (do kraja obrazovnog ciklusa ili npr. do završetka osnovne škole). Očekuje se da mišljenje lekara i mišljenje interresorne komisije bude usaglašeno u pogledu dužine sprečenosti učenika za pohađanje nastave.
Ukoliko je u mišljenju interresorne komisije navedeno da je za učenika potrebno organizovati kućnu nastavu duže od jedne školske godine, škola će svaki put pri podnošenju zahteva Ministarstvu priložiti kopiju postojećeg mišljenja interresorne komisije, dakle nije potrebno da se donosi novo mišljenje.
Da li je JLS obavezna da snosi troškove dnevnica nastavnika koji vode učenike na takmičenja u skladu sa članom 26. stav 3. tačka 1) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika koji propisuje da zaposleni ima pravo na naknadu troškova za vreme provedeno na službenom putu u zemlji, imajući u vidu da škola organizuje prevoz do mesta održavanja takmičenja?
U skladu sa članom 189. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisano je da se u budžet JLS obezbeđuju sredstva i za druge tekuće rashode ( koja podrazumeva i sredstva za učešće na takmičenjima). Da bi sredstva bila opredeljena, neophodno da škola svojim finansijskim planom predvidi sredstva za troškove prevoza, smeštaja i ishrane učesnicima takmičenja. Ukoliko na takmičenju nije obezbeđena ishrana, u zavisnosti od vremena provedenog na takmičenju zaposleni dobija sredstva na ime ishrane, preko 12 sati pun iznos, ispod 12 sati pola iznosa, a učenik polovinu od iznosa nastavnika. Ukoliko je obezbeđen pun pansion, nastavnik ima 20% od dnevnice, a učenik nema refundaciju troškova.
Srednja škola se obratila jedinici lokalne samopurave dopisom u kome izveštava da učenik prvog razreda srednje škole, ne pohađa redovnu nastavu i ima veliki broj neregulisanih izostanaka iz škole. Roditelji se ne odazivaju pozivima škole. U ovakvim situacijama, koja je nadležnost jedinice lokalne samouprave?
U članu 84. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koja reguliše odgovornost roditelja u vezi sa redovnim pohađanjem nastave propisano je da roditelj:
U skladu sa članom 22. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koji reguliše odgovornost za upis i redovno pohađanje nastave, Škola je dužna da obavesti roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika o učeniku koji neredovno pohađa ili je prestao da pohađa nastavu, najkasnije dva dana od dana prestanka pohađanja nastave.
Ako roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik po prijemu obaveštenja ne obezbedi da u roku od tri dana učenik nastavi redovno da pohađa nastavu ili ne obavesti školu o razlozima izostajanja učenika, škola odmah obaveštava jedinicu lokalne samouprave i nadležnu ustanovu socijalne zaštite.
U skladu sa članom 194. istog zakona novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik za povredu obaveze iz člana 84. tj. kada roditelj u propisanom roku ne opravda izostajanje učenika.
Škola je postupila u skladu sa Zakonom i obavestila jedinicu lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave treba da obavesti ustanovu socijalne zaštite koja u skladu sa svojim nadležnostima sprovodi dalje mere.