Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKako postupiti situaciji kada roditelji ne žele da dete ide u školu i da se obrazuje, a kao razlog navode težinu teškoća?
Pravo na obrazovanje bez diskriminacije po bilo kom osnovu ostvaruje se kroz stvaranje jednakih mogućnosti za uključivanje, učešće i napredovanje u obrazovanju za svako dete i učenika. Pravo na obrazovanje je univerzalno ljudsko pravo i niko, pa ni roditelj, ne može detetu uskratiti pravo na obrazovanje.
U Pravilniku o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Sl. glasnik RS", broj 80/2018) u stavu 2. člana2. navodi se: „Dodatna podrška obezbeđuje se, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, svakom detetu, učeniku i odraslom u cilju uključivanja, učešća i napredovanja po pravilu u nesegregisanom obrazovnom okruženju do završetka srednjeg obrazovanja, kao i nesmetanog obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti i kvalitetnog života u zajednici.“ Na ovaj način se skreće pažnja na značaj uključivanja deteta u redovno obrazovanje zajedno sa vršnjacima i uz potrebnu dodatnu podršku.
Roditelja treba upoznati da je za upis u školu i redovnost pohađanja škole odgovoran roditelj, i posebno ga treba upozoriti na posledice nepohađanja i za njih vezane procedure i eventualne sankcije.
Da li je dovoljno poslati fotokopiju Mišljenja IRK (obrazac 3), pokretaču i ustanovama koje obezbeđuju IPP?
Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom uređuje da se mišljenje Komisije dostavlja se roditelju, odnosno drugom zakonskom zastupniku, odraslom i nadležnom organu, odnosno službi koja treba da obezbedi dodatnu podršku, u skladu sa zakonom. Pri dostavljanju mišljenja važno je naglasiti da je služba kojoj su dostavljeni podaci dužna je da čuva tajnost podataka o detetu i članovima njegove porodice, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
Sa službama kojima se dostavlja mišljenje Komisije treba proveriti da li je slanje fotokopije dokumenta u skladu sa njihovim propisanim procedurama.
Šta se podrazumeva pod novinom u Pravilniku o dodatnoj podršci: "nadležnost IRK se proširuje i na mesto boravišta deteta"?
Član 2. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Sl. glasnik RS", broj 80/2018) uređuje da je za procenu potreba za dodatnom podrškom nadležna je Komisija opštine, odnosno grada na čijoj teritoriji je prebivalište, odnosno boravište deteta, učenika i odraslog. Nadležnost Komisije se proširuje i na mesto boravišta kako bi usluge dodatne podrške bile dostupnije -npr. ako je dete, učenik ili odrasli smešteno u ustanovu socijalne zaštite ili hraniteljsku porodicu, koja se nalazi na teritoriji druge opštine u odnosu na prebivalište.
U tom slučaju zbirka podataka o deci, učenicima i odraslima za koje je pokrenut postupak procene potrebe sadrži i podatke o prebivalište deteta učenika i odraslog, a ako je smešteno u hraniteljskoj porodici ili u ustanovi socijalne zaštite i podatke o mestu boravišta, podatke o hraniteljskoj porodici, odnosno ustanovi socijalne zaštite.
Članom 23. Zakona o predškolskom obrazovanju i vaspitanju definisana je obaveza jedinica lokalne samouprave i to: ,,Jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obaveštava predškolsku ustanovu, odnosno školu, koja ostvaruje pripremni predškolski program i roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika, o deci koja su stasala za pohađanje pripremnog predškolskog programa, najkasnije do 1. aprila tekuće godine za narednu godinu. Predškolska ustanova, odnosno škola, koja ostvaruje pripremni predškolski program, dužna je da obavesti roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i jedinicu lokalne samouprave o deci koja se nisu upisala, koja ne pohađaju redovno ili su prestala da pohađaju pripremni predškolski program, najkasnije 15 dana od dana proteka roka za upis, odnosno od dana prestanka redovnog pohađanja pripremnog predškolskog programa. Od kojeg nadležnog organa jedinica lokalne samouprave pribavlja podatke o deci koja su stasala za pohađanje pripremnog predškolskog programa?
Članom 17. Zakona o osnovama sistema obrazovanja o vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/17, 27/18 – dr. zakoni, 10/19 i 24/20) je propisano da se u predškolsku ustanovu upisuju sva deca u godini pred polazak u školu. Istim članom definisane su obaveze roditelja, odnosno staratelja, kao i predškolske ustanove, odnosno osnovne škole koja ostvaruje pripremni predškolski program da upiše svako dete uzrasta od pet i po do šest i po godina radi pohađanja pripremnog predškolskog programa. Stavom 7. istog člana je propisano da jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obaveštava predškolsku ustanovu, odnosno osnovnu školu koja ostvaruje pripremni predškolski program o deci koja su stasala za pohađanje pripremnog predškolskog programa, u skladu sa posebnim zakonom.
Članom 23. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/10, 101/17, 113/17 – dr. zakon, 10/19) je propisano da jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obaveštava predškolsku ustanovu, odnosno školu, koja ostvaruje pripremni predškolski program i roditelja, odnosno staratelja, o deci koja si stasala za pohađanje pripremnog predškolskog programa, najkasnije do 1. aprila tekuće godine za narednu godinu.
S obzirom na različite prakse, podela poslova na nivou lokalnih samouprava u vezi sa vođenjem evidencije, smatramo da je matična služba relevantna za ovu vrstu informacija, ako lokalnima aktom nije drugačije određeno.
Kada roditelji podnese zahtev za IOP 2, a škola nije pre toga radila IOP 1, da li se mišljenje komisije da mora da se uradi IOP 1 radi na obrascu 3 ili je dovoljno da se napravi interni dokument kojim bi se predmet zatvorio?
U pitanju je neuobičajena situaciju, kada roditelj iz nekog razloga traži mišljenje IRK za IOP2, a škola nije sprovodila IOP1, tako da nije jednostavno dati odgovor koji bi se odnosio samo na proceduru, a koji bi zanemario kontekst i motivaciju roditelja da podnese ovakav zahtev, kao i razloge zbog kojih škola nije primenjivala IOP1.
Preporuka je da se od roditelja i od škole pribave dodatne informacije, pa na osnovu toga da se odluči na koji način će se uputiti odgovor roditelju, eventualno i školi (i zatvoriti predmet). Oba odgovora treba da budu dovoljno instruktivna kako bi se, u skladu sa propisima, zaštitio najbolji interes deteta. Ukoliko se na osnovu prikupljenih dodatnih informacija proceni da je situacija složena i da učenik ostvaruje pravo na dodatnu podršku u skladu sa Pravilnikom, može se pristupiti proceni potreba za dodatnom podrškom iz sva tri sistema, što bi značilo da se donese zajedničko mišljenje IRK na obrascu 3.