Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je potrebna potpisana saglasnost roditelja za sprovođenje IOP1? Da li škola koja upućuje dete na IRK za IOP2, mora prethodno da ima potpisanu saglasnost od strane roditelja?
Pravilnik o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje. ("Službeni glasnik RS", br. 74/18) propisuje proceduru koju je neophodno da obrazovna ustanova sprovede kako bi dete ili učenik ostvarili pravo na IOP. Ova procedura podrazumeva postupnost, tako da je ustanova u obavezi da najpre radi inicijalni pedagoški profil, da onda obavesti roditelje da dete ostvaruje pravo na IOP, da u jednom periodu primenjuje različite strategije prilagođavanja prema planu individualizacije i na osnovu evaluacija ovog plana donese odluku i uvede (uz prethodnu saglasnost roditelja) IOP1. Tek nakon primene IOP1, ukoliko se pokaže da dete ne napreduje i ne ostavruje očekivane obrazovne ishode, može se podneti zahtev IRK za prelazak na IOP2 (program nastave i učenja sa izmenjenim ciljevima i ishodima).
Ovu proceduru treba poštovati za svako dete, bez obzira na nivo funkcionalnosti, jer je suština da se tokom perioda pre uvođenja IOP2 upozna dete, utvrde njegove jake strane i kapaciteti i testiraju različite strategije prilagođavanja. Bez ovakve procedure nema kvalitetnog pedagoškog profila niti dobrog plana individualizacije, što su sve elementi IOP-a i preduslov za kvalitet samog IOP-a.
Kod predlaganja IOP2 u okviri Mišljenja Interresorne komisije, potrebno ja da komisija od škole/ predškolske ustanove traži svu dokumentaciju kojom se dokazuje da su sprovedene mere individualizacije i da je primenjivan i evaluiran IOP1.
Upućivanje deteta u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, prema čl. 4, stav 1. tačka (4) Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Službeni glasnik RS", br. 80/2018), upućivanje deteta u razvojnu grupu u predškolskoj ustanovi, odnosno u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, je jedna od mera iz prve grupe mera za koje se realizuju na osnovu mišljenja IRK. Ovo je dovoljan osnov da se dete upiše u školu za učenike sa smetnjama u razvoju, a škola u koju se dete upiše obavezna je da postupi u skladu sa Pravilnikom o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje.
Da li IRK može da donese u individualnom planu odnosno zajedničkom mišljenju, školovanje po IOP2 programu iz jednog nastavnog predmeta?
U skladu sa Pravilnikom o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje. ("Službeni glasnik RS", br. 74/18) propisana proceduru koju je neophodno da obrazovna ustanova sprovede kako bi dete ili učenik ostvarili pravo na IOP.
U situaciji kada se škola obraća Interresornoj komisiji za donošenje IOP2 za učenika, potrebno je da uz zahtev dostave i rezultate vrednovanja IOP1. Vrednovanje IOP-a se zasniva na analizi koje mere podrške su bile delotvorne i koje planirane ishode je učenik savladao. Takođe, u skladu sa aktuelnom obrazovnom situacijom učenika, škola predlaže prelazak na IOP2 uz argumentaciju zašto je prelazak u najboljem interesu učenika.
Kod predlaganja IOP2 u okviri Mišljenja Interresorne komisije, potrebno ja da komisija od škole traži svu dokumentaciju kojom se dokazuje da su sprovedene mere individualizacije i da je primenjivan i evaluiran IOP1.
Nakon opservacije i razmatranja prikupljene dokumentacije moguće je da IRK u svom mišljenju predloži obrazovanje po IOP2 za jedan nastavni predmet.
Da li obrazovna ustanova sa smetnjama u razvoju sa domom za smeštaj i ishranu učenika, može da ima osnov za potpisivanje ugovora sa opštinom odnosno jedinicom lokalne samouprave čije dete ima prebivalište, ako se dete nalazi u hraniteljskoj porodici?
Članom 20. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon i 47/2018) propisano je da se jedinica lokalne samouprave, preko svojih organa, u skladu s Ustavom i zakonom, između ostalog, stara o zadovoljavanju potreba građana u oblasti prosvete (predškolsko vaspitanje i obrazovanje i osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje). Dakle ne postoji prepreka da JLS razvije program podrške obrazovanju dece koji podrazumeva smeštaj u učenički dom. Svakako ne postoji smetnja da ovim programom budu obuhvaćena deca sa smetnjama u razvoju, deca koja su smeštena u hraniteljske porodice kao i deca u drugim životnim okolnostima. Uslovi za korišćenja ovakvog vida podrške kao i postupak u kom se takva podrška odobrava učenicima sa teritorije određene JLS su u potpunosti u nadležnosti organa JLS.
Prema članu 107. Zakona o socijalnoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 24/2011) kao jedan od vidova materijalne podrške utvrđena je Pomoć za osposobljavanje za rad koja, između ostalog, obuhvata troškove smeštaja u učenički dom. Ukoliko dete ostvari pravo na pomoć za osposobljavanje za rad u vidu troškova smeštaja u učenički dom, izdvajanje JLS za iste troškove bi nesumnjivo predstavljalo nenamensko trošenje javnih sredstava jer bi se u opisanom slučaju obezbeđivala sredstva za istu vrstu troškova iz dva izvora javnih sredstava. Takođe, istovremeni ugovorni odnos doma učenika sa Centrom za socijalni rad i sa JLS za pružanje usluge smeštaja u učenički dom istom detetu, bio bi ozbiljan prekršaj u poslovanju te ustanove. Međutim, ukoliko prethodno nije detetu priznato pravo na pomoć za osposobljavanje za rad u vidu troškova smeštaja u učenički dom, ne postoji prepreka da sredstva u ovu svrhu budu izdvojena iz budžeta JLS u skladu sa odgovarajućim odlukama nadležnih organa JLS.
Član 10a. Pravilnik o kriterijumima i merilima za utvrđivanje cena usluga u oblasti socijalne zaštite koje finansira Republika („Sl. glasnik RS", br. 15/92, 100/93, 12/94, 51/97, 70/2003, 97/2003, 99/2004, 100/2004, 25/2005, 77/2005, 60/2006, 8/2011) predviđa da se hranitelju isplaćuje naknada za izdržavanje deteta u hraniteljskoj porodici, kao i naknada za rad hranitelja. Hranitelju pripadaju navedene naknade i za vreme dok se dete nalazi na internatskom smeštaju radi školovanja, s tim što je hranitelj u obavezi da od iznosa sredstava ovih naknada redovno izmiruje troškove internatskog smeštaja. Izdvajanje sredstava iz budžeta JLS za internatski smeštaj deteta koje koristi uslugu hraniteljstva bi predstavljalo nenamensko trošenje javnih sredstava jer je obaveza hranitelja da podmiruje ovu vrstu troškova, prethodno utvrđena. JLS može da izdvoji sredstva za smeštaj deteta u dom učenika ukoliko visina troškova smeštaja u dom učenika prelazi visinu naknada koje se isplaćuju hranitelju i to u iznosu razlike između visine naknada hranitelju i iznosa troškova smeštaja u učenički dom.
Da li škola može da podnese zahtev IRK za pohađanje nastavnog programa za učenika po IOP2 u osmom razredu osnovne škole i da po tome polaže završni ispit. U mišljenju psihologa škole piše da je prošla primena IOP1 i da je u najboljem interesu deteta pohađanje nastave po IOP2.
Donošenju IOP2 prethodi donošenje, primena i vrednovanje IOP1, saglasnost roditelja za prelazak na IOP2 uz obavezno pribavljanje mišljenja Interresorne komisije. S obzirom da se učenik obrazovao u skladu sa IOP1, potrebno je da uz zahtev škola dostavi i rezultate vrednovanja IOP1. Vrednovanje IOP-a se vrši radi procene ostvarenosti ciljeva i ishoda utvrđenih IOP-om. Vrednovanje IOP-a se zasniva na analizi koje mere podrške su bile delotvorne i koje planirane ishode је učenik savladao. Takođe, u skladu sa aktuelnom obrazovnom situacijom učenika, škola predlaže prelazak na IOP2 uz argumentaciju zašto je prelazak u najboljem interesu učenika. Ustanova koja pokreće postupak po službenoj dužnosti u obavezi je da realizuje savetodavni rad sa roditeljom, odnosno drugim zakonskim zastupnikom i odraslim radi informisanja o ulozi i sastavu Komisije, postupku procene, mogućnosti prisustva roditelja tokom postupka procene i oblicima dodatne podrške.
Svaki član Interresorne komisije u toku postupka procene koristi podatke dobijene: od roditelja i drugih lica koja poznaju dete, učenika i odraslog; iz razgovora sa detetom, učenikom ili odraslim; uvidom u podatke o školskim postignućima; na osnovu primene instrumenata za procenu iz domena njegove stručnosti; nalaza i izveštaja relevantnih stručnjaka koji su priloženi.
U okviru zajedničkog mišljenja komisije, tj. u individualnom planu podrške učeniku može biti predloženo i prilagođavanje završnog ispita.
Važno je voditi računa o rokovima jer je škola u obavezi da obavesti i nadležnu Školsku upravu o potrebi za prilagođavanjem završnog ispita za učenika.
Koji su koraci u vezi odobravanja za kućno obrazovanje deteta? Da li se škola prvo obraća nadležnom ministarstvu za dobijanje saglanosti za kućno obrazovanje, pa onda podnosi zahtev IRK, ili škola na osnovu donetog mišljenja IRK dostavlja nadležnom ministarstvu za odobravanje kućnog obrazovanja deteta?
U skladu sa Pravilnikom o načinu organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju ("Službeni glasnik RS", broj 66/2018), škola može da organizuje kontinuiran, odnosno obrazovno-vaspitni rad po potrebi, kao poseban oblik rada za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju i to za učenike koji zbog zdravstvenih smetnji ne mogu da prisustvuju obrazovno-vaspitnom radu u školi u dužem vremenskom periodu.
Nastavu za učenike na dužem kućnom lečenju, na zahtev roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika, ostvaruje škola u koju je učenik upisan, uz saglasnost Ministarstva. Izuzetno, nastavu za učenike na dužem kućnom lečenju može da ostvaruje i škola u bolnici, ukoliko je učenik usled zdravstvenih problema ili hroničnih bolesti sprečen da pohađa nastavu u školi, do kraja školske godine ili duže od godinu dana.
Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik učenika koji zbog zdravstvenih problema ili hroničnih bolesti ne može da pohađa nastavu duže od tri nedelje, dužan je da o potrebi organizovanja nastave za učenika na kućnom lečenju, obavesti školu u koju je učenik upisan podnošenjem zahteva.
Zahtev roditelja naročito sadrži razloge zbog kojih je učeniku neophodno organizovati nastavu na kućnom lečenju.
Uz zahtev roditelja, škola ministarstvu dostavlja dokumentaciju kojom se dokazuje potreba organizovanja nastave na kućnom lečenju:
Ukoliko uz zahtev nije dostavljeno mišljenje Interresorne komisije, škola će roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika uputiti da pribavi mišljenje Interresorne komisije.
Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik može dostaviti zahtev bez mišljenja Interresorne komisije, uz navođenje razloga zbog kojih nije bilo moguće njegovo pribavljanje.