Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li škola može da podnese zahtev IRK za dete koje treba da se upiše u prvi razred u specijalno odeljenje za primenu IOP2? Dete je prošlo primenu IOP1 u vrtiću. Shodno tome da li dete treba da prođe primenu IOP1 u školi u kojoj se upisuje, ili škola može da podnese zahtev za dobijanje saglasnosti za IOP2?
Pravo na obrazovanje bez diskriminacije po bilo kom osnovu ostvaruje se kroz stvaranje jednakih mogućnosti za uključivanje, učešće i napredovanje u obrazovanju za svako dete i učenika. U Pravilniku o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom (Službeni glasnik RS", broj 80/2018) u stavu 2. člana2. navodi se: „Dodatna podrška obezbeđuje se, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, svakom detetu, učeniku i odraslom u cilju uključivanja, učešća i napredovanja po pravilu u nesegregisanom obrazovnom okruženju do završetka srednjeg obrazovanja, kao i nesmetanog obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti i kvalitetnog života u zajednici.“
Na ovaj način se skreće pažnja na značaj uključivanja deteta u redovno obrazovanje zajedno sa vršnjacima i uz potrebnu dodatnu podršku. Škole za učenike sa smetnjama u razvoju i odeljenja za učenike sa smetnjama u razvoju su obrazovna okruženja u koja se uključuju učenici kojima je potrebna specifična i intenzivna dodatna podrška, a put uključivanja u ove škole i odeljenja ja zamišljen tako da se dešava nakon što se iscrpu sve mogućnosti dodatne podrške koju dete može da dobije u redovnom sistemu obrazovanja.
U pojedinačnim slučajevima, u zavisnosti od nivoa funkcionalnosti deteta i kada proceni da je to u najboljem interesu deteta, Interresorna komisija u okviru svog mišljenja može da predloži upis u školu ili odeljenje za učenike sa smetnjama u razvoju (član 4. mera (4) iz prve grupe mera: „upućivanje deteta u razvojnu grupu u predškolskoj ustanovi, odnosno u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju“). U situaciji koju opisujete, kada je za dete u predškolskoj ustanovi vaspitno-obrazovni rad organizovan po IOP1, smatramo da IRK nema dovoljno dokaza da u mišljenju za dete koje polazi u prvi razred predloži IOP2.
Sa druge strane, osnovna škola u koju se dete upisuje, dužna je da postupi u skladu sa Pravilnikom o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje, i da najpre za učenika uradi pedagoški profil i plan individualizacije, a nakon evaluacije plana individualizacije, tim za dodatnu podršku može direktoru škole da podnese predlog za utvrđivanje prava na IOP.
Da li za pokretanje postupka procene potreba za pružanjem dodatne obrazovne, zdravstvene i socijalne podršeke detetu, učeniku i odraslom, saglasnost može dati i hranitelj?
Član 7. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom uređuje da se pokretanje postupka procene potreba deteta, učenika i odraslog za dodatnom podrškom vrši:
U slučaju da je dete smešteno u hraniteljsku porodicu saglasnost daje zakonski zastupnik deteta. Centar za socijalni rad nadležan za organizovanje zaštite deteta, odnosno hraniteljske porodice je u obavezi da vas informiše ko vrši funkciju zakonskog zastupnika za konkretno dete.
Zahtev, odnosno inicijativa za pokretanje postupka procene (Obrazac 1) sadrži: ime, prezime i jedinstveni matični broj i pol deteta, učenika i odraslog, datum, mesto i opštinu rođenja; prebivalište deteta, učenika i odraslog, a ako je dete ili učenik smešten u hraniteljskoj porodici ili ustanovi socijalne zaštite i podatke o hranitelju, odnosno ustanovi; ime i prezime roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika.
Da li je neophodan nalaz i mišljenje tercijalne ustanove, kako bi se detetu odložio polazak u predškolski program obrazovanja?
Za odlaganje upisa u pripremni predškolski program ne postoji zakonski osnov.
Član 17. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, propisuje da u predškolsku ustanovu može da se upiše dete na zahtev roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika. U predškolsku ustanovu upisuje se svako dete u godini pred polazak u školu.Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik čije dete nije obuhvaćeno vaspitno-obrazovnim radom u predškolskoj ustanovi, dužan je da upiše dete starosti od pet i po do šest i po godina u predškolsku ustanovu,, radi pohađanja pripremnog programa.
Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju (čl. 23. i čl. 24.), jedinica lokalne samouprave (opština) je dužna da vodi evidenciju dece koja su uzrasta između 5,5 – 6,5 godina i koja su stasala za upis u predškolsku ustanovu, odnosno za pripremni predškolski program. Oni o tome obaveštavaju predškolsku ustanovu (vrtić) ili školu koji realizuju predškolski program. Svi roditelji uključujući i roditelje dece sa smetnjama u razvoju dužni su i obavezni da svoju decu upišu u predškolsku ustanovu, odnosno školu koja realizuje pripremni predškolski program.
Članovi IRK prilikom razmatranja zahteva mogu iskoristiti mogućnost da informišu roditelje o mogućnosti da za decu koja zbog bolesti nisu u mogućnosti da pohađaju program u ustanovi, ostvarivanje programa može da se organizuje u porodici u kraćem trajanju , najmanje 240 sati u toku radne godine. Ostvarivanje pripremnog predškolskog programa bliže je uređeno Pravilnikom o bližim uslovima za ostvarivanje pripremnog predškolskog programa.
Članom 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisano je upis u prvi razred detetu može odložiti škola, a na osnovu mišljenja interresorne komisije:
„Izuzetno, kada je to u najboljem interesu deteta, detetu se može odložiti upis za godinu dana od strane škole, a na osnovu mišljenja interresorne komisije, koje sadrži dokaze o potrebi odlaganja i predlog mera dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške detetu u periodu do polaska u školu.“
Član 8. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom uređuje da svaki član Komisije vrši opservaciju neposredno, u prirodnom životnom okruženju (porodici, predškolskoj ustanovi ili školi) i utvrđuje potrebe deteta za dodatnom podrškom u okviru svog domena rada. Svaki član Komisije u toku postupka procene koristi podatke dobijene: od roditelja i drugih lica koja poznaju dete; iz razgovora sa detetom; na osnovu primene instrumenata za procenu iz domena njegove stručnosti; nalaza i izveštaja relevantnih stručnjaka priloženih, odnosno dobijenih uz zahtev.
Za odlaganje upisa u prvi razred osnovne škole za godinu dana, izuzetno i uz dodatno obrazloženje, kada je to u najboljem interesu deteta, važi procedura navedena u članu 8. Pravilnika, a interresornoj komisiji je ostavljeno da proceni koji nalazi i mišljenja su potrebna za svako dete pojedinačno.
Da li je procena potrebne podrške u nadležnosti IRK, kada su u pitanju odrasle osobe - redovni studenti (od 19 godina do 26 godina), ako u članu 1. Pravilnika stoji da se „odraslim, u smislu ovog Pravilnika, smatra lice koje stiče obrazovanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrazovanje odraslih“?
Na zahtev Poverenice za ravnopravnost, novim Pravilnikom nadležnost IRK je proširena i na odrasle, što se vidi iz samog naziva: Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom (“Sl. glasnik RS“, br. 80/18). U članu 1. stav 3. ovog Pravilnika stoji: Odraslim u smislu ovog pravilnika, smatra se lice koje stiče obrazovanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrazovanje odraslih.
Prema članu 8. Zakona o obrazovanju odraslih („Sl glasnik RS“, br. 55/13, 88/17 – dr. zakon, 27/18 – dr. zakon, 6/20 – dr. zakon) odrasli su:
U skladu sa navedenim, pojmom „odrasli“ nisu obuhvaćeni redovni studenti.
Da li postoji Zakonom propisana obaveza jedinice lokalne samouprave da donese Akt kojim bi bila utvrđeni školski rejoni?
Pitanje donošenje Akta kojim bi bili utvrđeni školski rejoni na nivou lokalne samouprave nije u nadležnosti Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, već Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
U smislu dostupnosti obrazovanja član 55. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da je škola dužna da upiše svako dete sa područja škole.
Škola može da upiše i dete sa područja druge škole, na zahtev roditelja, u skladu sa prostornim i kadrovskim mogućnostima škole.
Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik može da izabere školu u koju će da upiše dete podnošenjem zahteva izabranoj školi najkasnije do 1. februara tekuće kalendarske godine u kojoj se vrši upis.
Škola je dužna da obavesti roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika o odluci po njegovom zahtevu za upis deteta van područja škole do 30. aprila tekuće kalendarske godine u kojoj se vrši upis, nakon sagledavanja raspoloživih kapaciteta, a u skladu sa prostornim, kadrovskim i finansijskim mogućnostima škole.