Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li generalni sekretar Sportskog saveza opštine/grada može ujedno biti i predsednik kluba sa teritorije opštine/grada?
Predsednik saveza ne može da bude član uprave, predsednik ili zastupnik druge organizacije u oblasti sporta sa iste teritorije, zbog sukoba interesa, a što bi trebalo da je detaljnije regulisano Statutom teritorijalnog sportskog saveza.
Da li u Mišljenju kao mera može da se navede organizovanje nastave za učenike na dužem kućnom ili bolničkom lečenju uz mogućnost korišćenja informacionih tehnologija.
Ako pogledamo čl. 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Sl. glasnik RS", br. 80/2018), vidimo da se u trećoj grupi mera: “ostale mere dodatne podrške iz sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite o kojima Komisija informiše roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i odraslog i upućuje ih na nadležne institucije”, pod tačkom (2) nalazi: “organizovanje obrazovne podrške u slučaju dužeg izostajanja iz škole, radi nadoknađivanja propuštenog, odnosno obezbeđivanja kontinuiteta u obrazovanju učenika i odraslog”. Ukoliko je učenik iz različitih opravdanih razloga sprečen da dolazi na nastavu, onda IRK u svom mišljenju može navesti ovu meru. Pošto se vaše pitanje konkretno odnosi na učenika na dužem kućnom ili bolničkom lečenju, tada članovi IRK treba da informišu roditelje da za učenika treba da se organizuje ovaj vid nastave, kao i da treba da se obrate školi koja će postupiti
U skladu sa Pravilnikom o načinu organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju ("Sl. glasnik RS", br. 66/2018), potrebno je da IRK u svom mišljenju navede da smatra da za učenike treba organizovati ovaj vid nastave i da je o tome informisala roditelja. Vaše pitanje se odnosi i na to da i IRK može da predloži da se tokom učenja kod kuće koriste sredstva informacione tehnologije. Ako se vratimo na čl. 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, u poslednjem stavu stoji: „Komisija na osnovu sagledanih potreba za podrškom detetu, učeniku i odraslom preporučuje i druge vidove podrške koje nisu navedene u pravilniku, a koji će doprineti obrazovnoj i socijalnoj inkluziji deteta, učenika i odraslog.“. Pošto se u pravilniku ne može navesti iscrpna lista mere podrške, ovim članom je omogućeno da IRK navede i druge mere podrške za koje procenjuje da su u najboljem interesu deteta/učenika. Ovde želimo da ukažemo na dve stvari: -obrzovanje od kuće je „restriktivna“ mera, jer isključuje dete/učenika iz vršnjačke grupe i treba je koristiti samo kada je neophodna, uz ograničeno trajanje i planiranje tranzicije za ponovno uključivanje deteta/učenika u obrazovnu ustanovu i vršnjački kolektiv. Primećeno je da se ova mera posebno neopravdano koristi u situacijama dece/učenika sa problemima u ponašanju. Takođe, IRK ne treba da peporučuje korišćenje informacionih tehnologija ukoliko nije sigurna da li porodica ima internet i potreban uređaj, da dete/učenik ima odgovarajuće digitalne kompetencije, da škola ima potrebnu opremu i druge resurse i sl. Na koji način će se organizovati nastava za učenika na kućnom lečenju, treba da bude odluka školskog Tima za dodatnu podršku detetu, čiji član je i roditelj.
Da li IRK treba ili da li može da preporuči predškolskoj ustanovi izradu IOP1 kao meru dodatne podrške za dete sa smetnjama u razvoju? Poznato nam je da IOP1 donosi predškolska ustanova, kao i mere individualizacije. Ako može pojašnjenje, da li IRK može/treba da ima ulogu u preporučivanju pomenutih mera koje su u domenu predškolske ustanove, pogotovo ako je procena da mere individualizacije koje se primenjuju nisu dovoljne, te da je potreban IOP 1?
Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 18/2010, 101/2017, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 10/2019, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 129/2021) u čl. 34 propisuje pravo na IOP1:
“Detetu kome je usled socijalne uskraćenosti, smetnji u razvoju, invaliditeta i drugih razloga potrebna dodatna podrška u vaspitanju i obrazovanju, predškolska ustanova obezbeđuje otklanjanje fizičkih i komunikacijskih prepreka, odnosno vrši prilagođavanje i, ukoliko je potrebno, obezbeđuje izradu, donošenje i realizaciju individualnog obrazovnog plana (IOP1), u skladu sa zakonom.”
Ova oderedba je dalje uređena Pravilnikom o bližim uputstvima za ostvarivanje prava na IOP, njegovu primenu i vrednovanje, uz uvažavanje specifičnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja (PVO): u čl. 6. se pravi razlika u sadržaju IOP-a u PVO; u čl. 7. stav 5. je naglašno da predškolska ustanova može doneti samo IOP1; u čl. 8. je propisano ko su članovi tima za dodatnu podršku u predškolskoj ustanovi; članom 9. je naglašeno da se IOP ostvaruje u okviru zajedničkih aktivnosti u grupi predškolske ustanove; čl. 16. uređuje da se evidencija o ostvarivanju obrazovanja i vaspitanja po IOP-u vodi u propisanoj evidenciji o vaspitno-obrazovnom radu u predškolskoj ustanovi.
Ukoliko tokom postupka procene potreba za dodatnom podrškom prema propisanoj proceduri i nakon pribavljanja svih relevantnih podataka i dokaza iz različitih izvora (posebno o primenjenim merama individualizacije i njihovim efektima) interresorna komisija proceni da je detetu u PVO potreban prilagođeni individualni vaspitno-obrazovni plan (IOP1), to treba da predloži kao meru o kojoj informiše roditelje i predškolsku ustanovu. Ovakvo postupanje je u skladu sa čl. 3. stav 2. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, koji glasi: “Komisija na osnovu sagledanih potreba za podrškom detetu, učeniku i odraslom preporučuje i druge vidove podrške koje nisu navedene u pravilniku, a koji će doprineti obrazovnoj i socijalnoj inkluziji deteta, učenika i odraslog.“.
Ukoliko predškolska ustanova proceni da je za dete potrebno izraditi IOP1 i za to ima saglasnost roditelja, u tom slučaju nije potrebno da se obraća za mišljenje interresonoj komisiji.
Šta po zakonu škola može da preduzme ako roditelj ne želi da potpiše saglasnost za izradu specifičnog tranzicionog plana za učenika (odnosi se na učenika koji nema izrađen IOP)?
Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, član 64. stav 5, škola je u obavezi da uspostavi saradnju sa drugom školom u kojoj učenik koji ostvaruje pravo na dodatnu podršku nastavlja sticanje obrazovanja, a u cilju ostvarivanja kontinuiteta dodatne podrške.
Na osnovu ovog propisa, u Pravilniku o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje („Sl. glasnik RS“, br. 74/2018), uveden je novi član 12. koji se odnosi na podršku tranziciji učenika koji se obrazuju po individualnom obrazovnom planu i koji glasi:
“Za svako dete, učenika i odraslog koji ostvaruje pravo na dodatnu podršku, ustanova planira i sprovedi posebne mere za pripremu deteta, učenika i odraslog za prelazak u novi ciklus, odnosno nivo obrazovanja, ili prelazak u drugu ustanovu, kao i mere za pripremu obrazovne ustanove u koju se uključuje dete, učenik i odrasli.
Horizontalna i vertikalna prohodnost podrazumeva nesmetano kretanje deteta, učenika i odraslog kroz sistem:
U cilju pripreme ustanove i ostvarivanja kontinuiteta podrške koju dobija dete, učenik i odrasli, Tim ustanove koju pohađa dete, učenik, odnosno odrasli je u obavezi da najmanje tri meseca pre prelaska deteta, učenika, odnosno odraslog uspostavi saradnju sa Timom ustanove u kojoj dete, učenik, odnosno odrasli nastavlja da stiče obrazovanje. Saradnja ustanove traje najmanje još tri meseca od trenutka uključivanja u drugu obrazovnu ustanovu.
Plan tranzicije (Obrazac 7) je sastavni deo IOP-a. Za sprovođenje plana tranzicije potrebna je pisana saglasnost roditelja.”
Pošto se ne radi o učeniku koji se obrazuje po IOP-u, škola može da organizuje sastanak sa roditeljima kako bi objasnila šta je plan tranzicije, koja je njegova svrha, na koji način će njihovo dete biti podržano kroz ovaj plan tranzicije, kakva je uloga roditelja u tom procesu i kakva je dobit za samog učenika i nastavak njegovog obrazovanja.
Poslovnik o radu nadzornog odbora, kao interni opšti akt donosi sam Nadzorni odbor. Koja je formalna procedura za njegovo donošenje, da li je dovoljno da nadzorni odbor, napravi predlog Poslovnika, usvoji ga na sednici, nakon toga ga postavi na oglasnoj tabli ustanove, ili je potrebno pre toga da pribavi mišljenja/saglasnost drugih organa?
Nadzorni odbor ustanove donosi poslovnik o radu u skladu sa odlukom o osnivanju ustanove i statutom. Sama procedura bi trebala da bude propisana Statutom ustanove. U osnovi za donošenje konkretnog akta nije potrebna saglasnost organa-osnivača. U skladu sa tim, naše tumačenje je da za akt, koji je interni, procesnog tipa, nema potrebe da dobija saglasnost osnivača ili organa ustanove.