Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeZaposlena u organu uprave posle porodiljskog odnosno odsustva radi nege deteta počinje da radi u julu 2025. godine, a dete prvu godinu života puni 28. avgusta. Odredbama Zakona o radu propisana je obaveza poslodavca da zaposlenoj ženi, koja se vrati na rad pre isteka godinu dana od rođenja deteta, obezbedi pravo na jednu ili više dnevnih pauza u toku dnevnog rada u ukupnom trajanju od 90 minuta ili na skraćenje dnevnog radnog vremena u trajanju od 90 minuta, kako bi mogla da doji svoje dete, ako dnevno radno vreme zaposlene žene iznosi šest i više časova. Pauza ili skraćeno radno vreme računaju se u radno vreme, a naknada zaposlenoj po tom osnovu isplaćuje se u visini osnovne zarade, uvećane za minuli rad. Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u JLS ne sadrži ovu odredbu. Molim Vas za odgovor o postupanju poslodavca - organa uprave, za slučaj ako zaposlena podnese zahtev za ostvarivanje gore navedenog prava.
Članom 9. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) propisano je da ako opšti akt i pojedine njegove odredbe utvrđuju nepovoljnije uslove rada od uslova utvrđenih zakonom, primenjuju se odredbe zakona.
Član 93a. istog zakona navodi da je poslodavac dužan da zaposlenoj ženi, koja se vrati na rad pre isteka godinu dana od rođenja deteta, obezbedi pravo na jednu ili više dnevnih pauza u toku dnevnog rada u ukupnom trajanju od 90 minuta ili na skraćenje dnevnog radnog vremena u trajanju od 90 minuta, kako bi mogla da doji svoje dete, ako dnevno radno vreme zaposlene žene iznosi šest i više časova.
Pauza ili skraćeno radno vreme iz stava 1. ovog člana računaju se u radno vreme, a naknada zaposlenoj po tom osnovu isplaćuje se u visini osnovne zarade, uvećane za minuli rad.
Dakle, ukoliko zaposlena podnese zahtev za ostvarivanje navedenog prava poslodavac je dužan da joj to pravo i omogući.
Nekadasnji clan Opštinskog veca k, na stalnom radu, podneo je zahtev za naknadu plate u skladu sa članom 14. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, nakon prestanka funkcije. Skupština opštine je na sednici održanoj dana 26.06.2025. godine konstatovala prestanak funkcije članu Opštinskog veća, zbog podnosenja neopozive ostavke i to sa danom 02.06.2025. godine. Imenovani je rođen 22.06.1959. godine i prosle godine, 22.06.2024. godine je ispunio uslov za odlazak u starosnu penziju po sili zakona, sa navršenih 65 godina života i više od 15 godina radnog staža. . Medjutim, ostao je da obavlja funkciju člana Opštinskog veća na stalnom radu do konstatovanja ostavke od strane Skupštine opštine. Dana 03.07.2025. godine podneo je zahtev za naknadu plate, pozivajuci se na član 14. zakona. Da li funkcioner koji je ispunio uslov za starosnu penziju još u julu 2024. godine ima pravo na naknadu plate, s obzirom da u momentu podnošenja zahteva ima navršenih 66 godina zivota, više od 15 godina radnog staza i da je odjavljen od strane poslodavca u Registru obaveznog socijalnog osiguranja sa 02.06.2025. godine, bez obzira na to sto još uvek nije, po njegovim rečima podneo zahtev PIO Fodnu za ostvarivanje prava na starosnu penziju?
Članom 14. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprva ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije. Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona. Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije. Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Članom 19. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 - odluka US, 86/2019, 62/2021, 125/2022, 138/2022, 76/2023 i 94/2024) predviđeno je da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju: 1) kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili 2) kad navrši 45 godina staža osiguranja.
Dakle, s obzirom da je u ovom konkretnom slučaju lice steklo pravo na starosnu penziju u trenutku prestanka funkcije (ima navršenih 66 godina zivota i više od 15 godina radnog staza) ono neće moći da ostvari pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Poštovani, član Opštinskog veća na stalnom radu podneo je ostavku na navedenu funkciju. Nakon donetog rešenja kojim se konstatuje prestanak funkcije, nekadašnji član Opštinskog veća podneo je Odboru za administrativno-mandatna pitanja zahtev za naknadu plate u skladu sa članom 14. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama loklane samouprave. Kako je podnosilac zahteva prošle godine stekao uslov za penziju, a ostao je na stalnom radu, postavlja se pitanje da li podnosilac zahteva ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije?
Članom 14. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprva ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije. Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona. Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije. Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Dakle, s obzirom da je u ovom konkretnom slučaju lice steklo pravo na starosnu penziju prošle godine ono neće moći da ostvari pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Kandidat se prijavio na javni poziv za zaključivanje ugovora o stručnom osposobljavanju za obavljanje poslova komunalnog milicionara i sa njim je ugovor zaključen. Priložio je lekarsko uverenje o sposobnosti za obavljanje poslova komunalnog milicionara. Kandidat je završio obuku, položio ispit, sada treba da raspišemo javni konkurs. Da li može da priloži staro lekarsko uverenje iako je prošlo 8 meseci i da li treba u tekstu javnog konkursa pisati koliko vremena lekarsko uverenje važi?
Član 35. Zakona o komunalnoj miliciji („Sl. glasnik RS“, br. 49/2019) između ostalog definisao je i da komunalni milicionar mora da ispunjava i posebne uslove, između ostalog da ima psihofizičku sposobnost potrebnu za obavljanje poslova komunalne milicije, koju utvrđuje Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika Ministarstva unutrašnjih poslova i izdaje lekarsko uverenje o tome, na način predviđen za proveru psihofizičke sposobnosti policijskih službenika.
Kako kandidat već poseduje dokaz o psihofizičkoj sposobnosti za obavljanje poslova komunalnog milicionara, a zakonom nije propisana dužina važenja tog uverenja, smatramo da je dovoljno da isto uverenje priloži komisiji kao dokaz.
Molim da mi odgovorite da li se odbornik skupštine opštine može odreći svoje odborničke plate - naknade odnosno, da li može volonterski obavljati odbornički mandat? U pitanju je nosilac porodične penzije delom iz Republike Srbije delom iz Republike Hrvatske, pa bi bilo koje drugo osiguranje osim po osnovu porodične penzije, odnosno plata ili naknada onemogućilo dalje pravo na primanje ovih penzija.
Zakon o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon, 47/18 i 111/21 - dr. zakon) statusna pitanja odbornika u skupštini opštine, odnosno grada reguliše članom 30, kojim je propisano: da odbornik ne može biti zaposleni u opštinskoj upravi i lice koje imenuje, odnosno postavlja skupština opštine (stav 1), da ako zaposleni u opštinskoj upravi bude izabran za odbornika, prava i obaveze po osnovu rada miruju mu dok traje njegov odbornički mandat (stav 2), da danom potvrđivanja odborničkog mandata licima koje je imenovala, odnosno postavila skupština jedinice lokalne samouprave, prestaje funkcija na koju su imenovani, odnosno postavljeni (stav 3) i da propisi kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija, ne isključuju primenu odredaba ovog zakona o poslovima koji su određeni kao nespojivi sa funkcijom odbornika skupštine opštine (stav 4).
Ove odredbe, dakle, ne definišu niti uređuju pravo odbornika na naknadu za obavljanje odborničke funkcije.
Dalje, Zakon o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/16, 113/17, 95/18, 114/21 i 92/23) u članu 11. stav 1. propisuje da „funkcioner ima pravo na platu, naknadu i ostala primanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate, naknade i druga primanja funkcionera u autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave, pri čemu se, u skladu sa članom 3. stav 1. istog zakona, ovde misli isključivo na funkcionere koji na osnovu zakonom ili pokrajinskim propisom utvrđene obaveze ili ovlašćenja, imaju obavezu, odnosno koriste pravo da budu na stalnom radu.
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi (u daljem tekstu: Zakon), funkcioneri koji mogu da budu na stalnom radu u opštini su predsednik skupštine i zamenik predsednika skupštine (član 38. stav 5. odnosno član 39. stav 3. Zakona), dok su funkcioneri koji moraju da budu na stalnom radu u opštini predsednik opštine i zamenik predsednika opštine (član 43. stav 6. Zakona).
Iz navedenog se može izvući zaključak da samo lica koja su na stalnom radu u opštini primaju obaveznu naknadu za obavljanje svoje funkcije.
Imajući u vidu da Zakon ne poznaje mogućnost da odbornici budu na stalnom radu u opštini, pitanje njihove naknade se mora posmatrati drugačije od naknada onih koji jesu na stalnom radu.
Ako uzmemo u obzir odredbu člana 30. stav 2. Zakona, prema kojoj zaposlenom u opštinskoj upravi koji bude izabran za odbornika, prava i obaveze po osnovu rada miruju dok traje njegov odbornički mandat, možemo izvući zaključak da drugi odbornici koji su u radnom odnosu van opštinske uprave mogu da ostanu u tom radnom odnosu i po tom osnovu ostvaruju pravo na platu.
Uzimajući u obzir sve navedeno, treba konstatovati da se primanja odbornika u praksi definišu lokalnim propisima, bilo statutom opštine, bilo posebnim aktom skupštine, pa čak i poslovnikom skupštine. U praksi se, takođe, ostvarivanje prava na odborničku naknadu povezuje sa prijavom na osiguranje. U tom slučaju bi bilo logično da se lokalnim propisima naknada za obavljanje odborničke funkcije definiše kao opciona mogućnost za onog odbornika koji nije u radnom odnosu, odnosno koji nije korisnik nekog drugog primanja koje podrazumeva prijavu na osiguranje.
U skladu sa svim navedenim, odgovor na postavljeno pitanje pre svega zavisi od toga na koji je način naknada za obavljanje odborničke funkcije uređena aktima skupštine opštine, pri čemu smo mišljenja da bi ostvarivanje prava na tu naknadu trebalo da zavisi od radno-pravnog statusa, odnosno statusa osiguranja odbornika u trenutku potvrđivanja odborničkog mandata.
U slučaju da je aktima Skupštine opštine ova naknada definisana kao obavezno primanje svih odbornika, uz obaveznu prijavu na osiguranje, slučaj koji ste naveli u svom pitanju bi bio pravno teško rešiv i eventualno odricanje od naknade ne bi moglo da proizvodi pravno već isključivo faktičko dejstvo, a sve u cilju zaštite stečenog prava na porodičnu penziju.