Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeFunkcioner traži priznanje prava na jubilarnu nagradu, jer je navršio 10 godina rada i to tri godine u JLS kao funkcioner i sedam u javno-komunalnom preduzeću u kome mu trenutno miruje radni odnos. Da li ima pravo na jubilarnu nagradu u JLS, s obzirom da je funkcioner i da je prethodno staž od 7 godina ostvario u JKP, a ne organu uprave, niti drugom državnom organu?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020 i 51/2022) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
Pravo iz stava 1. ovog člana, ostvaruju svi zaposleni koji počev od 22. marta 2019. godine navršavaju 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom.“
Dakle, za obračun jubilarnih godina rada merodavne su godine rada provedene u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, kao i godine rada kod poslodavca od koga je neki od ovih organa preuzeo poslove i zaposlene. Kako javno preduzeće ne pripada nijednoj od navedenih kategorija, radni staž ostvaren u javnom preduzeću ne može se računati u godine rada za koje zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu.
S obzirom da je članom 3. Zakona o javnim nabavkama propisano da su javni naručioci organi jedinice lokalne samouprave, a da su prema članu 65. Zakona o lokalnoj samoupravi, organi grada/opštine: skupština, gradonačelnik/predsednik opštine, veće i uprava, kako tretirati pravobranilaštvo jedinice lokalne samouprave? Da li je to poseban organ jedinice lokalne samouprave tj. poseban javni naručilac, koji će biti prijavljen na Portalu JN i za kojeg se vodi posebni plan javnih nabavki?
Pravobranilaštvo bi trebalo da bude poseban naručilac, sa svojim nabavkama, sredstvima kao i prijavom na Portalu javnih nabavki radi sprovođenja svih koraka u postupcima javnih nabavki.
Međutim, činjenica je da različite lokalne samouprave na različit način uređuju položaj Pravobranilaštva, te da za sada ne postoji neki univerzalni način na koji postupaju sve JLS.
Takođe, na Portalu javnih nabavki, postoji mnogo javnih nabavki koje sprovode kako Državno pravobranilaštvo, tako i Opštinska pravobranilaštva.
Potrebno je proveriti Statut grada/opštine, kao i konsultovati finansijsku službu radi utvrđivanja da li su pravobranilaštvu data sredstva koja bi trebala da budu utrošena na nabavke.
Postupak za ozakonjnje stambenog objekta koji delom izlazi na ulicu, a misli se na određivenje zemljišta ispod objekta i utvrđivanje, tj. da li se prvo u urbanizmu određuje deo koji izlazi na put?
U skladu sa Zakonom o ozakonjenju objekata (čl. 5.) predmet ozakonjenja ne može biti objekat koji je izgrađen na postojećoj ili planiranoj površini javne namene, odnosno na zemljištu planiranom za uređenje ili izgradnju objekata javne namene za koje se, u skladu sa odredbama posebnog zakona, utvrđuje javni interes i koji su u obaveznoj svojini u skladu sa odredbama drugih posebnih zakona. U tom smislu, ukoliko je predmetni objekat delom izgrađen na postojećoj ili planiranoj ulici, takav objekat ne može biti predmet ozakonjenja.
Moguće je pristupiti izmenama i dopunama planskog akta tako što bi se izmenila regulaciona linija ulice (ukoliko je to moguće) i tek nakon toga preispitati ovaj zahtev za ozakonjenje objekta.
Izabranom upravniku stambene zajednice iz reda stanara istekao je četvorogodišnji mandat. Na sednici koju je održala Skupština Stambene zajednice ponovo je izabrano isto lice. Da li je u konkretnom slučaju potrebno da stari/novi upravnik podnese registratoru osim zapisnika o svom reizboru i zahtev za registraciju promene i donošenje rešenja o promeni?
U skladu sa Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada i Pravilnikom o sadržini registra i dokumentaciji potrebnoj za registraciju i evidenciju podataka o stambenim zajednicama, kao i načinu podnošenja podataka i dokumenata ("Sl. glasnik RS", br. 49/2017), Registar stambenih zajednica sadrži podatke koji se registruju i podatke koji se evidentiraju. Podaci o upravniku su podaci koji se registruju.
U Registar se vrši upis, promena i brisanje podataka i dokumenata o stambenim zajednicama koji su predmet registracije i evidencije u skladu sa Zakonom i pravilnikom. Promena u registru koja se tiče reizbora upravnika za naredni period vrši se u skladu sa članom 9. Pravilnika o sadržini registra… uz prilaganje zapisnika sa Sednice skupštine SZ o izboru upravnika, i dokaz o uplati administrativne takse, uz donošenje rešenja o promeni.
U aplikaciji Jedinstvene evidencije stambenih zajednica postoji opcija za reizbor istog lica za upravnika, sa modelom rešenja.
Poreski obveznik je putem punomoćnika izjavio žalbu na rešenje o porezu na imovinu, u kom se žalio na iznos utvrđene obaveze i tražio da mu se za sastav žalbe nadoknade troškovi u određenom znosu i za taksu na žalbu. Poreski organ je usvojio žalbu i zamenio ožalbeno rešenje, te smanjio iznos poreske obaveze i odbio troškove postupka kao neosnovane, imajući u vidu da isti nisu bili ni nužni ni opravdani, te da je poreski obveznik i sam mogao da učestvuje u postupku, što se redovno i dešava u praksi pred ovim organom. Punomoćnik je ponovo uložio žalbu, pobijajući rešenje u delu kojim se odbija zahtev za naknadu troškova i tražio da se nadoknade troškovi i za sastav te druge žalbe u određenom iznosu i za taksu na žalbu. Drugostepeni organ je odlučujući po žalbi, poništio treći stav dispozitiva rešenja kojim je odbijen zahtev za naknadu troškova i vratio predmet u tom delu prvostepenom organ na ponovno odlučivanje. Koje troškove sad priznati, u kom iznosu, da li samo za sastav jedne žalbe? Imajući u vidu da je prvo rešenje zamenjeno i utvrđen umanjeni iznos poreza te da je drugostepeni organ rešenje poništio u delu koji se odnosi na naknadu troškova i vratio na ponovno odlučivanje, te su samim tim poništene i pravne posledice koje je proizvelo od trenutka stupanja na snagu.
U konkretnom slučaju za prvi zahtev za troškove (po prvobitnom rešenju), koji je odbijen u izmenjenom rešenju, a koje je drugostepeni organ poništio (u tom delu rešenja), potrebno je utvrditi šta je drugostepeni organ naložio da se uradi u ponovnom postupku, i u skladu sa tim doneti odgovarajuću odluku. Pored toga, po novom zahtevu za nadoknadu troškova, koji je podnet u postupku po žalbi na izmenjeno rešenje u delu kojim je odlučeno o troškovima, takođe morate da odlučite. To znači, da obvezniku potencijalno (ako utvrdite da su troškovi nužni i opravdani) mogu biti priznata oba troška, ali u odgovarajućim, propisanim iznosima (a ne u iznosima koje je on zahtevao).
Pri oceni neophodnosti i opravdanosti troškova, moraju se uzeti u obzir činjenice koje se odnose na izdatke koje je stranka morala imati u svrhu stavljanja van pravnog prometa pojedinačnog pravnog akta. To znači da stranka kojoj se troškovi nadoknađuju (uvek je to poreski obveznik, a ne advokat), mora da dostavi dokaz o tome da je imala troškove čiju naknadu zahteva.
Takođe, treba imati u vidu i odredbe člana 85. stav 7. Zakona o upravnom postupku, koje propisuju da lice koje učestvuje u postupku snosi troškove radnji koje prouzrokuje svojom krivicom. To znači da je potrebno utvrditi okolnosti koje ukazuju na to da li su troškovi zastupanja prouzrokovani nepravilnim radom prvostepenog organa ili obveznika (ako su u pitanju činjenice i podaci koje je po zakonu obveznik morao sam da dostavi nadležnom organu, a to nije učinio, u tom smislu troškovi angažovanja advokata nisu prouzrokovani nepravilnim radom poreskog organa već samo obveznika, odnosno kada su u pitanju činjenice od značaja za oporezivanje, sa kojima organ nije, niti je mogao biti upoznat u postupku pre donošenja rešenja).
Shodno navedenom, kod utvrđivanja prava na nadoknadu troškova za sastav žalbe, potrebno je:
Troškovi koji se odnose na administrativnu taksu za podnošenje žalbe, u oba postupka su evidentno nastali iz razloga što su plaćeni o čemu postoji dokaz. Za njih takođe treba utvrditi da li su bili nužni i opravdani, u skladu sa tim postupiti.
Troškovi zastupanja od strane advokata se odmeravaju u skladu sa TARIFOM O NAGRADAMA I NAKNADAMA TROŠKOVA ZA RAD ADVOKATA (Sl. glasnik RS", br. 121/2012, 99/2020 i 37/2021).
Upravni postupak je obrađen Tarifnim brojevima 37 - 41, a u vezi sa njima je Tarifni broj 13, na čiju primenu se upućuje kada se radi o procenljivim stvarima. Vrednost spora i iznos nagrade u Tarifi prikazan je u poenima, a u članu 15. Tarife je navedeno da vrednost jednog poena iznosi 30 dinara.
U članu 12. Tarife navedeno je da: „na zahtev stranke advokat je dužan sastaviti pismeni obračun nagrade i troškova za izvršeni rad uz prikaz Tarife".
U nastavku prikaz primera:
U vezi žalbe na rešenje kojim se utvrđuje porez na imovinu za 2022. godinu u iznosu od 19.000 dinara, stranka je podnela zahtev za nadoknadu troškova zastupanja na ime sastavljanja žalbe od strane advokata u iznosu od 33.000 dinara, a u vezi sa TB 38. Tarife, koji se odnosi na neprocenljive predmete i u vezi sa TB 40. Tarife, koji se odnosi na pravne lekove. Ukoliko se usvaja zahtev za nadoknadu troškova zastupanja, polazi se od toga da je u pitanju zastupanje u procenljivim stvarima u skladu sa TB 37 Tarife (a ne u neprocenljivim po TB 38). Znači, visina troškova postupka određena je advokatskom tarifom u zavisnosti od vrednosti spora, a ne od volje podnosioca zahteva, koja pravila se primenjuju i u upravnom postupku, pa je u svrhu zaštite javnog interesa, troškove postupka neophodno ceniti prema visini utvrđenih poreskih obaveza koje su predmet ožalbenog postupka.
Prema stavu 1 Tarifnog broja 37: „za sastavljanje predloga, zahteva, prijava, molbi i drugih podnesaka kojima se pokreće upravni postupak i to u procenljivim stvarima kada se upravni postupak vodi oko nekog prava u vezi sa imovinom koja ima određenu novčanu vrednost, kao i za sastavljanje ostalih obrazloženih podnesaka ili podnesaka koji sadrže činjenične navode, advokatu pripada jednak iznos nagrade, u zavisnosti od vrednosti te imovine, kao i za podneske kojima se pokreće parnični postupak (tužbe, predlozi, molbe) iz Tarifnog broja 13."
Prema stavu 1 Tarifnog broja 40: „za sastavljanje pravnih lekova, redovnih i vanrednih, advokatu pripada nagrada uvećana za 100% od nagrade propisane za podneske kojima se pokreće postupak (predlozi) iz Tarifnog broja 37. i 38."
Znači, prema stavu 1 Tarifnog broja 13, za vrednost spora do 25.000 poena, advokatu pripada nagrada od 300 poena, a imajući u vidu da vrednost jednog poena iznosi 30 dinara, za vrednost spora do 750.000 dinara, advokatu pripada nagrada od 9.000 dinara.
Shodno tome, obzirom na to da je u konkretnom primeru vrednost predmeta spora 19.000 dinara (kao vrednost utvrđenog poreza), advokatu pripada nagrada od 9.000 dinara uvećana za 100% (u skladu sa TB 40.), što znači da naknada troškova za sastavljanje žalbe u ovom slučaju ukupno iznosi 18.000 dinara.