Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeZaposleno lice u JLS je naknadno steklo visoko obrazovanje, ima položen položen državni stručni ispit i uzastopno tri puta ocenjeno je sa ocenom “ističe se". Koji su koraci napredovanja u zavnje “mlađi savetnik”, kao izvršilačkog radnog mesta gde se zahteva završen pripravnički staž, položen državni stručni ispit ili pet godina rada kod poslodavca?
Članom 63. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“U zvanju mlađeg savetnika obavljaju se složeni poslovi koji podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika unutar precizno određenog okvira delovanja, uz redovan nadzor neposrednog rukovodioca i donošenje odluka na osnovu postojeće prakse ili opštih i pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost rešavanja manjih tehničkih ili proceduralnih problema.
Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika, službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.”
Napredovanje na više izvršilačko mesto je uređeno odredbama člana 133e Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, koji glasi:
“Rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena “ističe se”, ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.
Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena “ističe se” može, i ako ispunjava uslove vezano za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena “ističe se”.”
Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena “dobar”.
Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.
Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.”
Potrebno je napomenuti da, u skladu sa članom 133đ, neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Dakle, službenik koji je naknadno stekao visoko obrazovanje i ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca može biti raspoređen u zvanju mlađeg savetnika ukoliko ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i uslove za napredovanje iz citiranog člana 133e Zakona, kao i pod uslovom da je to radno mesto neposredno više izvršilačko radno mesto u odnosu na radno mesto na kom je službenik radio do raspoređivanja.
Kada načelnik OU podnese ostavku, zamenik načelnika iako postoji u sistematizaciji nikada nije imenovan. Vršilac dužnosti se bira iz redova zaposlenih i imenuje ga opštinsko veće, a problem je što od raspoloživih diplomiranih pravnika nijedan ne želi da se prihvati funkcije. Da li v.d. može da bude lice koje nije zaposleno u upravi? Da li opština može da bude bez načelnika?
Članom 56. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano da ukoliko nije postavljen načelnik uprave, kao ni njegov zamenik, do postavljenja načelnika uprave, kao i kada načelnik uprave nije u mogućnosti da obavlja dužnost duže od 30 dana, Veće može postaviti vršioca dužnosti - službenika koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, koji će obavljati poslove načelnika uprave, najduže na tri meseca, bez sprovođenja javnog konkursa.
Ukoliko službenik na položaju nije postavljen, javni konkurs za popunjavanje položaja se oglašava u roku od 15 dana od postavljenja vršioca dužnosti.
U slučaju da se javni konkurs ne okonča postavljenjem na položaj, status vršioca dužnosti može se produžiti najduže još tri meseca.
Po isteku gore navedenih rokova postavljeni službenik se raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja.
Dakle, Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano da u navedenim slučajevima Veće može postaviti vršioca dužnosti. Vršilac dužnosti može biti samo službenik koji ispunjava utvrđene uslove za radno mesto službenika na položaju, a koji se po isteku, članom 59., definisanih rokova raspoređuje na radno mesto na kome je bio raspoređen do postavljenja. Zakonskim odredbama nisu dalje propisane situacije, poput predmetne da nijedan službenik ne želi da bude postavljen za vršioca dužnosti.
Članom 27. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano:
„Organi opštine su: skupština opštine, predsednik opštine, opštinsko veće i opštinska uprava“.
Članovima 54. i 55. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da opštinskom upravom, kao jedinstvenim organom, rukovodi načelnik odnosno da kad se opštinska uprava organizuje u više uprava, radom uprave rukovodi načelnik.
Navedene odredbe ne ostavljaju mesta nedoumici da li opštinska uprave može da bude bez načelnika. Načelnik opštinske uprave je zakonska kategorija i načelnik rukovodi upravom kao organom opštine.
Da li za redovan rad političkih subjekata (za koje postoji obaveza da se isplate do 10 -og u mesecu za prethodni mesec) za jun 2020. godine obračunava i isplaćuje za ceo mesec, ili samo za 20 dana s obzirom da su izbori bili 21. juna?
Finansiranje redovnog rada političkih stranaka nema veze sa datumom održavanja izbora, već datumom konstituisanja skupštine opštine/grada.
Dakle, uplata sredstava političkim stankama koji nisu “ušli” u nov saziv lokalnog parlamenta obračunava se srazmerno broju dana u mesecu pre dana konstituisanja novog saziva. Npr. ako je skupština opštine konstituisana 10. jula, obračun i isplata starom, odlazećem sazivu se vrši za devet dana jula, dok se novom sazivu računa počev od dana konstituisanja, dakle 10. jula.
Da li disciplinska kazna u novčanom iznosu od zarade izrečena zaposlenom za povredu radne dužnosti utiče na obračun naknada zaposlenog?
Članom 179a tačka 2. Zakona o radu (“Službeni glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) propisano je da poslodavac može zaposlenom za povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline da izrekne novčanu kaznu u visini do 20% osnovne zarade zaposlenog za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do tri meseca, koja se izvršava obustavom od zarade, na osnovu rešenja poslodavca o izrečenoj meri.
Članom 35. stav 3. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave (“Službeni glasnik RS”, br. 38/2019 i 55/2020) propisano je da se osnovna plata određuje množenjem koeficijenta sa osnovicom za obračun plata.
Članom 145. stav 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Službeni glasnik RS”, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 113/2017 - dr. zakon) propisano je da za lakše povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne novčana kazna do 20% njegove osnovne plate, za mesec u kome je novčana kazna izrečena.
Dalje u stavu 2. tačka 1 istog člana ovog zakona predviđeno je da za teže povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne i novčana kazna od 20% do 30% njegove osnovne plate za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do šest meseci.
Novčana kazna izvršava se administrativnim putem.
Prema članu 105. stav 3. Zakona o radu, zaradom se ne smatraju sledeće naknade troškova zaposlenima:
Zaradom se ne smatraju takođe:
Obzirom da navedene naknade nemaju karakter zarade, izricanje disciplinske kazne u novčanom iznosu od osnovne zarade izrečene zaposlenom za povredu radne dužnosti, ne utiče na obračun ovih naknada zaposlenog.
Članom 51. Uredbe o naknadi troškova i opremnini državnih službenika i nameštenika ("Sl. glasnik RS", br. 98/2007- prečišćen tekst, 84/2014 i 84/15), propisano je da se državnom službeniku ili namešteniku koji odlazi u penziju isplaćuje otpremnina u visini 125% od plate koju bi ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kome se isplaćuje otpremnina, s tim što ona ne može biti niža od dve prosečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan isplate. Da li zaposlenom koji je otišao u starosnu penziju 29. decembra 2019. godine, prilikom utvrđivanja iznosa otpremnine, treba uračunati i prekovremene sate koje je ostavrio u oktobru i novembru, a koji su zajedno isplaćeni u novembru? Ako prekovremeni sati ulaze u obračun za isplatu otpremnine, da li se uračunavaju prekovremeni sati iz oktobra i novembra ili samo iz novembra, s obzirom na to da novembar prethodi mesecu u kome se zaposlenom otpremnina isplaćuje?
Obaveza poslodavca službenika i nameštenika da zaposlenom koji odlazi u penziju isplati otpremninu uređena je članom 46. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“ broj 38/19 i 55/20, u daljem tekstu: PKU) koji upućuje na shodnu primenu Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika („Službeni glasnik RS“ br. 98/07 - prečišćen tekst, 84/14 i 84/15, u daljem tekstu: Uredba).
Članom 51. Uredbe propisano je da se državnom službeniku i namešteniku koji odlazi u penziju isplaćuje otpremnina u visini od 125% plate koju bi ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kome se isplaćuje otpremnina, s tim što ona ne može biti niža od dve prosečne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike na dan isplate.
Plata zaposlenih u organima i organizacijama teritorijalne autonomije i lokalne samouprave utvrđuje se na osnovu: 1) osnovice za obračun plata; 2) koeficijenta; 3) dodatka na platu i 4) obaveza koje zaposleni plaća na osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz plate, u skladu sa zakonom, shodno odredbama člana 2. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama („Službeni glasnik RS”, br. 34/01, 62/06 - dr. zakon, 116/08 - dr. zakoni, 92/11, 99/11 - dr. zakon, 10/13, 55/13, 99/14, 21/16 – dr. zakon, 113/17 – dr. zakoni) i člana 35. stav 2. PKU.
Osnovicu za obračun otpremnine za odlazak u penziju, u visini propisanoj u skladu sa članom 51. Uredbe, predstavlja plata koju bi zaposleni ostvario za mesec koji prethodi mesecu u kome se isplaćuje otpremnina i koja, shodno napred navedenom, obuhvata osnovnu platu zaposlenog uvećanu za poreze i doprinose koji se isplaćuju iz plate na teret zaposlenog (bruto 1) i dodatke na platu, obračunate i isplaćene u skladu sa zakonom, te i dodatka za prekovremeni rad.