Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDonet je Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji i pri tom nije ispoštovano ograničenje u smislu zvanja, već je više od 20% radnih mesta sistematizovano u zvanje samostalni savetnik, i na osnovu Pravilnika su doneta i rešenja o raspoređivanju. Nakon nalaza Upravnog inspektora, donet je novi Pravilnik, kojim je usaglašen sa Zakonom i Uredbom, te su doneta i nova rešenja o raspoređivanju, pri čemu su zaposleni koji su prema starom Pravilniku bili raspoređeni na radna mesta u zvanju samostalni savetnik, sada raspoređeni na radna mesta istog naziva, ali u zvanju savetnik. Da li je u toj situacji potrebno primeniti član 168. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, u smislu traženja saglasnosti službenika radi raspoređivanja na radno mesto sa nižim zvanjem? Da li se ti službenici smatraju prekobrojnim, odnosno da li se radna mesta u kojima je promenjeno zvanje sa "samostalni savetnik" na "savetnik", smatraju ukinutim radnim mestima?
Članom 168. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano: “U slučaju donošenja novog pravilnika, svi službenici raspoređuju se na odgovarajuća radna mesta u istom zvanju.
Ako novim pravilnikom neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici raspoređuju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
U slučaju promene pravilnika, ako neka radna mesta budu ukinuta ili broj službenika smanjen, prekobrojni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta u istom zvanju, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednja tri uzastopna ocenjivanja.
Ako odgovarajuće radno mesto ne postoji, u slučaju donošenja novog, odnosno promene pravilnika, prekobrojni službenik može, uz svoju saglasnost, biti raspoređen, odnosno premešten na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja, a ako takvo radno mesto ne postoji, postaje neraspoređen.
Ako se službenik iz stava 4. ovog člana ne saglasi sa raspoređivanjem, odnosno premeštajem rukovodilac donosi rešenje o prestanku radnog odnosa.
Službeniku prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja o raspoređivanju, odnosno premeštaju i rešenja kojim se utvrđuje da je službenik neraspoređen.
U slučaju donošenja novog, odnosno izmene pravilnika, službenik može biti raspoređen, odnosno premešten na radno mesto u neposredno višem zvanju ako ispunjava uslove za napredovanje iz člana 133e ovog zakona i druge uslove za rad na tom radnom mestu.
U postupku pripreme pravilnika, poslodavac pribavlja mišljenje reprezentativnog sindikata.
U slučaju donošenja novog pravilnika ili njegove izmene, a pre raspoređivanja ili premeštaja službenika na odgovarajuća radna mesta, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština."
Dakle, s obzirom da je donet novi pravilnik o organizaciji i sistematizaciji i da nije bilo moguće rasporediti sve službenike na odgovarajuća radna mesta, primeniće se navedena pravila iz člana 168. zakona. U skladu sa tim, službenici koji su ranije imali utvrđeno zvanje samostalni savetnik, a nakon donošenja novog pravilnika nije bilo moguće rasporediti ih na radna mesta u tom zvanju, smatraju se prekobrojnim i kao što smo naveli primeniće se pravila iz člana 168. zakona.
Da li prilikom donošenja opštinskih Odluka o komunalnim delatnostima pored zakona kao osnova za donošenje istih u pravnom osnovu treba da stoji i odredba uredbe koja se odnosi na tu materiju (donete su odluke o komunalnim delatnostima koje sadrže i odredbe uredbe koja reguliše komunalnu delatnost, ali nije sadržana u pravnom osnovu)?
Po pravilu Preambula treba da sadrži pravni osnov za donošenje propisa, naziv organa koji propis donosi i datum održavanja sednice na kojoj je propis donet. Ona najpre sadrži materijalno pravni osnov tj. odredbu višeg propisa koji sadrži uređivanje određene materije, a zatim formalni pravni osnov za donošenje propisa odnosno propis koji određuje nadležnost organa za donošenje konkretnog propisa. Ukoliko se navodi više propisa, oni se navode prema pravnoj snazi, dakle najpre odredbe zakona, a zatim statuta.
U konkretnom slučaju, treba navesti prvo odredbu Zakona o komunalnim delatnostima, zatim Zakona o lokalnoj samoupravi i na kraju odredbu Statuta.
Mišljenja smo da odredbe Uredbe ne treba navoditi u Preambuli. Odredbe Uredbe se stavljaju u Preambulu samo ako ima neko bliže ovlašćenje za propisivanje, dok je u svim drugim slučajevima suvišno.
Da li službenik koji radi na određeno vreme može biti rukovodilac Odeljenja?
Članom 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je propisano: “Radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme):
1) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka;
2) zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine;
3) na radnim mestima u kabinetu izabranog lica u organu autonomne pokrajine, najduže dok traje dužnost tog izabranog lica;
4) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika grada Beograda, predsednika Skupštine grada Beograda, najduže dok traje dužnost tih lica;
5) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu);
6) radi učešća u pripremi ili realizaciji određenog projekta, najduže do završetka projekta;
7) radi obuke pripravnika, za vreme trajanja pripravničkog staža;
8) radi zamene službenika koji je postavljen za vršioca dužnosti, dok traje njegova dužnost;
9) radi zamene službenika kome miruje radni odnos zbog obavljanja pripravničkog staža.
Radni odnos na određeno vreme zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa, izuzev radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa ovim zakonom i ako je potreba zapošljavanja prikazana u kadrovskom planu.
Radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit”.
Dakle, sem razloga zbog kojih može da se zasnuje radni odnos na određeno vreme, zakon nije postavio ograničenja na kojim radnim mestima se to može učiniti.
Da li službenik može da obavlja poslove zamenika matičara u opštini u kojoj nema matičara, koga on menja, a da službenik na položaju čuva sebi mesto matičara?
Zakonom o matičnim knjigama („Sl. glasnik RS, br. 20/09, 145/14 i 47/18) i to članom 5. je propisano: „Matične knjige vodi matičar. Matičar ima zamenika“.
Članom 10. istog Zakona je predviđeno: „Za jedno matično područje određuje se jedan matičar i jedan ili više zamenika matičara“.
Članom 11. Zakona o matičnim knjigama je propisano sledeće: „Matičar, odnosno zamenik matičara (u daljem tekstu: matičar) može biti lice koje ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine, položen poseban stručni ispit za matičara i ovlašćenje za obavljanje poslova matičara“.
Najzad, članom 14. je propisano: Ako su i matičar i njegov zamenik privremeno sprečeni da obavljaju poslove, Ministar na predlog funkcionera koji rukovodi organom iz člana 6. st. 2. i 4. ovog zakona ovlašćuje zaposlenog u tom organu koji će privremeno obavljati poslove matičara.
Zaposleni iz stava 1. ovog člana može biti lice koje ispunjava uslove iz člana 11. ovog zakona.
Sve navedene zakonske odredbe ukazuju na zaključak da u slučaju odsustva matičara poslove u skladu sa Zakonom o matičnim knjigama može da izvršava zamenik, a u slučaju da su i matičar i njegov zamenik privremeno sprečeni da obavljaju poslove, te poslove privremeno može obavljati ovlašćeno zaposleno lice u tom organu ukoliko ispunjava uslove iz člana 11. navedenog Zakona.
U javnoj ustanovi kulture je izvršena sistematizacija (usklađivanje sa novom uredbom o katalogu radnih mesta). Jedan od radnika ima mirovanje radnog odnosa po osnovu postavljenja na funkciju. Da li radnik koji ima mirovanje radnog odnosa može da potpiše ponuđeni aneks ugovora o radu, ili mora da se sačeka do njegovog povratka? Radnika kome miruju prava i obaveze menja drugi radnik, da li njemu da se ponudi novi aneks ugovora o radu, ili je to nemoguće jer je on na zameni umesto radnika kome miruju prava i obaveze, pa shodno tome ni radnik na zameni ne može da potpiše novi aneks ugovora o radu ako to ne učini radnik koga on menja?
Članom 79. stav 1. tačka 4) Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drugačije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca.
Za vreme mirovanja radni odnos traje, ali prava i obaveze iz radnog odnosa se ne ostvaruju sve dok ne prestanu razlozi za mirovanje. U tom smislu, poslodavac zaposlenom može ponuditi aneks ugovora tek nakon što se zaposleni vrati kod poslodavca kod koga su mu mirovala prava iz radnog odnosa.
Što se zaposlenog koji obavlja poslove na određeno vreme tiče, njemu se može odmah ponuditi aneks ugovora o radu.