Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNN lice je stupilo na rad na mesto poreskog inspektora u opštini, septembra 2018. godine. U skladu sa članom 10. Zakona o inspekcijskom nadzoru donet je Plan inspekcijskog nadzora za 2019. godinu godinu. Pre ovog Plana nikada u opštinskoj upravi nije bio donet plan poreske kontrole. Imajući u vidu član 118. ZPPPA gde se navodi da se poreska kontrola vrši na osnovu godišnjeg plana, a praktično nikakav plan nije postojao sve do Plana inspekcijskog nadzora za 2019. godinu, da li NN lice ima zakonski osnov da radi kontrolu poreskih prijava pravnih lica - PPI-1, za godine koje prethode 2019.?
Poreska kontrola je postupak provere i utvrđivanja zakonitosti i pravilnosti ispunjavanja poreske obaveze, kao i postupak provere tačnosti, potpunosti i usklađenosti sa zakonom, odnosno drugim propisima, podataka iskazanih u poreskoj prijavi, poreskom bilansu, računovodstvenim izveštajima i drugim evidencijama poreskog obveznika koji vrši poreski organ u skaldu sa zakonom.
Poreski inspektor je službeno lice koje je ovlašćeno da vrši poresku kontrolu na osnovu naloga za kontrolu, odnosno poziva.
Kontrola je jedna od tri osnovne funkcije kod administriranja javnih prihoda (utvrđivanje, naplata i kontrola) i po pravilu se vrši na osnovu godišnjeg plana kontrole. Svakako, bez obzira da li je sačinjen ili ne plan kontrole, kontrola se vrši kod obveznika koji su prema nekim parametrima izabrani za kontrolu od strane rukovodioca.
Tako da, iako nije sačinjen plan kontrole poreska kontrola se mora vršiti pri čemu se kod odabira obveznika za kontrolu mora rukovoditi kriterijumima koji bi se svakako razmatrali i pri sačinjavanju plana kontrole.
Takođe, ukoliko je planom kontrole za 2019. godinu predviđeno da će se vršiti poreska kontrola poreskih prijava PPI-1, to podrazumeva da se kontrola odnosi i na prijave PPI-1 za raniji period.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Ukoliko se investicije planiraju u okviru razdela Opštinske uprave, ko je u tom slučaju zadužen za sprovođenje javnih nabavki? Uprava za kapitalna ulaganja zahteva da svi dokumenti u vezi javne nabavke budu potpisani od strane predsednika opštine/gradonačelnika, pa je pitanje da li javnu nabavku sprovodi predsednik opštine/gradonačelnik ili načelnik uprave?
Javne nabavke sprovodi Opštinska/Gradska uprava jer je to u nadležnosti uprave na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o budžetskom sistemu.
Da li investicije u odluci o budžetu treba planirati u razdelu Opštinske uprave?
Da, investicije treba planirati u okviru razdela Opštinske uprave. Na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi, jedini organ koji je nadležan za sprovođenje investicija je Opštinska/Gradska uprava.
Po pitanju Odluke o maksimalnom broju zaposlenih u lokalnoj administraciji, da li je potrebno opštinskog pravobranioca uračunati u maksimalni broj zaposlenih, odnosno kako treba tretirati zaposlene na poslovima interne revizije i budžetske inspekcije?
Imajući u vidu da se opštinski pravobranilac postavlja na 5 godina i kao funkcioner ima svojstvo postavljenog lica, ne ulazi u maksimalni broj zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu JLS, a zaposleni na poslovima internog revizora i budžetskog inspektora (bez obzira što se nalaze u posebnima organima izvan organizacione strukture opštinske/gradske uprave i za svoj rad direktno odgovaraju predsedniku opštine/gradonačelniku) smatraju se zaposlenima, raspoređenim licima, čije radno mesto i njegovo popunjavanje ulazi u maksimalni broj zaposlenih na neodređeno vreme.
Podnosioci predstavki preko društvenih mreža kao i druga lica koja se ,koji nisu identifikovala, niti dokazala svoj pravni interes da su im povređena prava i pravni interes nemaju prava na pritužbe i prigovore. Da li je inspektor u obavezi da ih obaveštava o broju predmeta u kom se vodi postupak i toku postupka (šta je preduzeto, kome je šta naloženo, kad je inspektor izašao na teren, da li su lica kažnjena, hoće uvid u predmet) što često traže ili je dovoljno da ih obavesti samo o ishodu odnosno kako je postupljeno sa predstavkom shodno čl. 18 ZIN u zakonski propisanim rokovima?
"Podnosilac predstavke kojom je iniciran inspekcijski nadzor obaveštava se u skladu sa članom 18. ZOIN.
Pravo na razgledanje spisa sastoji se od prava stranke, odnosno zainteresovanog lica koje dokaže svoj pravni interes, da razgleda spise u prisustvu službenog lica, da o svom trošku umnoži ili dobije kopiju spisa i da joj se kopija spisa, o njenom trošku, dostavi preko pošte ili na drugi pogodan način. Zahtev za razgledanje spisa, kao i zahtev za obaveštavanje o toku postupka, podnosi se u pisanom obliku ili usmeno (čl. 64 i 65. ZUP). Sadržina zahteva određena je članom 58. ZUP, odredbama koje definišu sadržinu podneska kao generičkog naziva za različite oblike saopštenja koje subjekti upućju organima.
Pravo na podnošenje zahteva za pristup informaciji od javnog značaja, ceni se prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Treba imati u vidu da pod uslovima predviđenim tim zakonom, i lica koja nisu stranke u postupku, niti zainteresovana lica sa pravnim interesom u konkretnoj upravnoj stvari, imaju pravo da pristupe podacima sadržanim u spisima predmeta, pod uslovom da interes javnosti da zna konkretne informacije od javnog značaja preteže u odnosu na druge interese zasnovane na Ustavu ili zakonu, što organ ceni u svakom konkretnom slučaju.
Ako je predstavka podneta preko društvene mreže od strane lica koje se nije identifikovalo i nije dokazalo svoj pravni interes, onda se ne može ni dozvoliti razgledanje spise predmeta. Takav zahtev se ne može smatrati ni urednim zahtevom za pristup informaciji od javnog značaja, jer je članom 15. stav 2. Zakona o slobodnom pristupu informaciji od javnog značaja propisano da zahtev za obaveštavanje, uvid, izdavanje kopije i upućivanje, mora da sadrži, između ostalog, ime, prezime i adresu tražioca."