Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeZaključen je Ugovor u otvorenom postupku javne nabavke usluga stručnog nadzora za radove. Može li aneksom ugovora da se odobri avansno plaćanje, a da nije bilo predviđeno u dokumentaciji o nabavci i ugovoru o javnoj nabavci, s obzirom da u ugovoru stoji da su moguće izmene u skladu sa čl. 156-161. Zakona o javnim nabavkma?
Članom 154. Zakona o javnim nabavkama propisano je da se ugovor o javnoj nabavci izvršava u skladu sa uslovima koji su određeni u dokumentaciji o nabavci i izabranom ponudom. Naručilac je obavezan da kontroliše izvršenja ugovora o javnoj nabavci u skladu sa uslovima koji su određeni u dokumentaciji o nabavci i izabranom ponudom.
Posebno je propisano da naručilac ne može da vrši bitne izmene ugovora o javnoj nabavci.
Izmena ugovora smatra se bitnom u slučaju kada za posledicu ima izmenu karaktera ugovora u materijalnom smislu u odnosu na ugovor koji je prvobitno zaključen, odnosno ako bi se značajno izmenila priroda prvobitno zaključenog ugovora, pri čemu bitna izmena ugovora uvek postoji kada je ispunjen jedan ili više od sledećih uslova:
Imajući u vidu navedeno, a posebno imajući u vidu zaključke iz izveštaja o sprovedenim revizijama Državne revizorske institucije, uvođenje avansa izmenom ugovora smatra se bitnom izmenom i samim tim je nedozvoljena. Avansno plaćanje nužno zahteva i dostavljanje sredstva obezbeđenja za avansno plaćanje sa PDV-om, i takav način plaćanja, ako nije prvobitno dozvoljen konkursnom dokumentacijom i ugovorom, ne može biti predviđen aneksom ugovora.
Da li zaposleni u ustanovi kulture ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za navršenih 30 godina rada, bez obzira da li je radio u privatnom sektoru ili nekoj od državnih ustanova, ili ima pravo na isplatu jubilarne nagrade samo za vreme provedeno na radu u ustanovi kulture?
Poseban kolektivni ugovor za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 3/2022) predviđa u članu 31. između ostalog da zaposleni ima pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to: (1) za 10 godina rada provedenog u radnom odnosu, jedna plata; (2) za 20 godina rada provedenog u radnom odnosu, dve plate; (3) za 30 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri plate; (4) za 35 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri i po plate i (5) za 40 godina rada provedenog u radnom odnosu, u visini podtačke (4).
Iz navedenih odredbi proizilazi da se pravo na jubilarnu nagradu ostvaruje za sve godine provedene u radnom odnosu, bez obzira na poslodavca. Prethodni Poseban kolektivni ugovor za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 106/2018 i 144/2020“), koji je važio do 30. decembra 2021. godine, predviđao je istu odredbu u pogledu godina rada za koje se računa jubilarna nagrada, sa jedinom razlikom što nije predviđao jubilarnu nagradu za 40 godina rada.
Potrebno je mišljenje o primeni člana 99. Zakona o planiranju i izgradnji i primeni člana 5. Uredbe o uslovima pribavljanja i otuđenja nepokretnosti neposrednom pogodbom („Sl. glasnik RS“, br. 16/2018), a u vezi sa mogućnošću otuđenja građevinskog zemljišta iz javne svojine opštine u korist Crvenog krsta, bez naknade putem neposredne pogodbe.
Odredbe Zakona o planiranju i izgradnji koje se odnose na otuđenje građevinskog zemljišta neposrednom pogodbom, po ceni koja je niža od tržišne ili bez naknade primenjuju se samo izuzetno i uz saglasnost Vlade RS, pod uslovom da se radi o izgradnji objekata za potrebe lokalnog ekonomskog razvoja. Situacije u kojima je to bliže regulisano navedene su u Uredbi o pribavljanju i raspolaganju nepokretnostima i davanjem u zakup stvari u javnoj svojini, odnosno pribavljanja i iskorišćavanja drugih imovinskih prava kao i postupcima javnog nadmetanja i prikupljanja pisanih ponuda ("Sl. glasnik RS“, br. 16/18).
Imajući u vidu da, je organizacija Crveni krst organizacija koja se osniva u skladu sa Zakonom o crvenom krstu i da je delokrug delovanja društveno-humanističkog karaktera, a ne u svrhu pospešivanja lokalnog ekonomskog razvoja na istu se ne mogu primeniti odredbe člana 99. Zakona o planiranju i izgradnji, i ista ne može steći građevinsko zemljište bez naknade. Crveni krst takođe nije udruženje koje je osnovala opština iako se radi o neprofitnoj organizaciji koja ima humanitarni karakter.
Opština bi mogla da razmotri neke druge modalitete (npr. programe podrške) u cilju obezbeđivanja sredstava za nameravano sticanje građevinskog zemljišta radi izgradnje pomenutog objekta, obzirom da Crveni krst ima javni značaj za širu zajednicu i bavi se društveno-humanističkim radom koji je koristan za stanovništvo.
Kada Naručilac realizuje sredstvo obezbeđenja (menicu) usled neispunjenja ugovorenih obaveza od strane izvršioca usluga (Ugovor o javnoj nabavci usluge - izrada projektne dokumentacije), da li ta sredstva (koja su uplaćena po osnovu realizacije menice) se koriste za projektnu dokumentaciju (istu namenu) ili mogu da se rasporede za neku drugu namenu?
Trošak u budžetu JLS, direktnog korisnika budžetskih sredstava, je namenski i u situaciji kada je zaključen ugovor o javnoj nabavci, tereti se konkretna pozicija/konto u skladu sa odlukom o budžetu, na kom je predviđen trošak za dobra/usluge/radove u skladu sa predmetom ugovora o javnoj nabavci.
Prihodi koji se ostvare (u konkretnom slučaju, na primer, 10% vrednosti ugovora o javnoj nabavci usled naplate sredstva finansijskog obezbeđenja) se knjiže na prihodnoj strani budžeta, na drugom kontu u skladu sa propisima koji uređuju oblast računovodstva, tako da naručilac ne uvećava poziciju/konto na kom su sredstva za troškove predmetnih usluga, odnosno sredstva dobijena od naplate menice ne mogu se koristiti za ponovnu nabavku ovih usluga, jer bi „vraćanjem“ ovih sredstava na poziciju/konto na kojem je knjižen trošak ugovora o javnoj nabavci bila uvećana konkretna pozicija/konto.
Drugim rečima, sredstva usled naplaćenog sredstva obezbeđenja se ne vraćaju na poziciju/konto budžeta koji se odnosi na predmetne usluge.
Koji rok od tri meseca počinje da teče za zakonsko održavanje sednice u skladu sa članom 85. Zakona o lokalnoj samoupravi?
Član 85. Zakona o lokalnoj samoupravi, kao jedan od osnova za raspuštanje skupštine opštine/grada, prepoznaje situaciju u kojoj „skupština ne zaseda duže od tri meseca“.
Članom 34. stav 1. istog zakona propisano je da „sednicu skupštine opštine saziva predsednik skupštine, po potrebi, a najmanje jednom u tri meseca“.
Imajući navedeno u vidu, citiranu odredbu člana 85. Zakona o lokalnoj samoupravi treba tumačiti tako da se ona odnosi na situaciju u kojoj je skupština opštine/grada neaktivna i ne sastaje se po bilo kom osnovu, s obzirom na to da Zakon „traži“ da skupština zaseda, ne precizirajući po kom osnovu tj. po kom pitanju.
S tim i vezi, treba uzeti u obzir činjenicu da Zakon o lokalnoj samoupravi ne razlikuje sednice skupštine po hitnosti postupka, već jedino po tome da li je sazvana na inicijativu samog predsednika skupštine ili na zahtev ovlašćenih predlagača iz člana 34. stav 2. Zakona.
Shodno navedenom, trenutak od kojeg se računa rok od tri meseca nakon kojeg se može raspustiti skupština opštine jeste dan okončanja poslednje sednice skupštine opštine/grada, bez obzira na razlog i osnov održavanja te sednice.