Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeAko u planu javnih nabavki za 2020. godinu stoji: Rekonstrukcija trotoara i platoa u određenoj JLS/procenjena vrednost XX miliona – otvoreni postupak, da li može da se obriše i dodaju dve partije na istom kontu: 1) Rekonstrukcija trotoara i platoa, 1. Faza/procenjena vrednost XX miliona, javna nabavka male vrednosti; 2) Rekonstrukcija pešačke staze i platoa u tvrđavi /procenjena vrednost XX miliona – javna nabavka male vrednosti (član 64. ZJN)?
Zakonom o javnim nabavkama („Službeni glasnik RS“, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015, u daljem tekstu: Zakon), propisano je:
- u članu 39. stav 1. da je javna nabavka male vrednosti, u smislu ovog zakona, nabavka čija procenjena vrednost nije veća od 5.000.000 dinara, pri čemu ni ukupna procenjena vrednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou nije veća od 5.000.000 dinara;
- u članu 64. stav 4. da naručilac ne može određivati procenjenu vrednost javne nabavke, niti može deliti istovrsnu javnu nabavku na više nabavki s namerom izbegavanja primene ovog zakona ili pravila određivanja vrste postupka u odnosu na procenjenu vrednost javne nabavke, dok je istovrsna javna nabavka ona nabavka koja ima istu ili sličnu namenu, pri čemu isti ponuđači u odnosu na prirodu delatnosti koju obavljaju mogu da je ispune;
- u članu 68. st. 2. i 3. da procenjena vrednost javne nabavke oblikovane po partijama uključuje procenjenu vrednost svih partija, za period za koji se zaključuje ugovor, dok naručioci ne mogu primenjivati postupak javne nabavke male vrednosti, odnosno izbeći primenu ovog zakona, za pojedinu partiju, ako je zbir vrednosti svih partija veći od iznosa iz člana 39. stav 1. ovog zakona;
- u članu 51. da Plan javnih nabavki sadrži, između ostalog, podatak o vrsti postupka javne nabavke.
U konkretnom slučaju, izmena Plana javnih nabavki podrazmevala bi da se obe faze ove istovrsne javne nabavke sprovedu u 2020. godini, ali kroz dva postupka javne nabavke male vrednosti.
Odredbama Zakona nije zabranjeno deljenje jedne javne nabavke na način da se sprovede u dva postupka javne nabavke ukoliko je to opravdano objektivnim okolnostima (kako se ne bi postupilo protivno načelu efikasnosti), s tim da je naručilac dužan da oba postupka sprovede uzimajući u obzir zbirnu procenjenu vrednost oba postupka javne nabavke. U protivnom bi naručilac povredio odredbu člana 64. stav 4. Zakona, u skladu sa kojom ne može deliti istovrsnu javnu nabavku na više nabavki s namerom izbegavanja pravila određivanja vrste postupka u odnosu na procenjenu vrednost javne nabavke (umesto dva otvorena postupka, sprovode se dva postupka javne nabavke male vrednosti), ali i odredbu člana 39. stav 1. Zakona jer bi sproveo postupak javne nabavke male vrednosti iako je procenjena vrednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou veća od 5.000.000 dinara.
Dalje, mišljenja smo da nije protivno propisima planirati i sprovesti dva postupka javne nabavke sa istog konta finansijskog plana, ali bi se na način predložen u pitanju postupilo i protivno prethodno navedenim odredbama člana 68. Zakona, jer procenjena vrednost javne nabavke oblikovane po partijama uključuje procenjenu vrednost svih partija, te naručioci ne mogu primenjivati postupak javne nabavke male vrednosti, ako je zbir vrednosti svih partija veći od 5.000.000 dinara, bez PDV-a.
Imajući u vidu sve navedeno, mišljenja smo da bi naručilac bio dužan da predložene radove na rekonstrukciji trotoara (pešačke staze) i platoa realizuje u otvorenom, odnosno otvorenim postupcima javnih nabavki, koji može biti podeljen po partijama.
Da li zaposleni koji je radio u jednoj JLS od 2007. godine kada je prešao u drugu JLS u kojoj radi i danas i pri tom 2017. godine nije ostvario pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina staža, jer mu se pri tadašnjem tumačenju nije računao radni staž u prvoj JLS, nakon usvajanja novog kolektivnog ugovora, ima pravo da mu se retroaktivno isplati jubilarna nagrada koju je ostvario 2017. godine navršavanjem ukupnog radnog staža u oba državna organa (zaposleni je preuzet iz jedne u drugu JLS na osnovu sporazuma između dve JLS)?
Odredbe bivšeg Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe, koji je stupio na snagu u junu 2015. godine, uređivale su prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u organima pokrajinske autonomije i jedinicama lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca. U tom prvobitnom tekstu odrebe o jubilarnoj nagradi našle su se u članu 46(a) i glasile su:
Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 25% pri svakom narednom ostvarivanju tog prava, tako da se isplaćuje:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa;
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog člana uvećane za 25%;
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog člana uvećane za 25%;
4) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog člana uvećane za 25%.
Jubilarnom godinom rada smatra se godina u kojoj zaposleni navršava 10, 20, 30 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu kod poslodavca, bez obzira na to u kom organu pokrajinske autonomije i organu jedinice lokalne samouprave je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca koji je prestao da postoji, kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje po pravilu na dan autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Izuzetno od stava 4. ovog člana, zaposlenima koji su stekli pravo na jubilarnu nagradu u 2015. godini do dana stupanja na snagu ovog ugovora, isplata jubilarne nagrade izvršiće se najkasnije do kraja 2015. godine.
Dakle, u ovom osnovnom tekstu jubilarna nagrada se priznavala za rad proveden u radnom odnosu kod poslodavca, bez obzira na to u kom organu pokrajinske autonomije i organu jedinice lokalne samouprave je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. Ovakvo rešenje zadržalo se do maja 2018. godine, tako da je u konkretnom slučaju 2017. godine navedeno lice imalo pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina rada.
U svakom slučaju, ne postoji mogućnost retroaktivne isplate jubilarne nagrade iz razloga što se ona isplaćuje u jubilarnoj godini rada.
Da li licu koje je na zameni do povratka imenovanog sa funkcije može da se ponudi aneks ugovora o radu, a da imenovano lice nije potpisalo aneks ugovora (jer nije u mogućnosti zbog mirovanja prava i obaveza po osnovi imenovanja)?
Lice koje je angažovano na određeno vreme radi zamene privremeno odsutnog zaposlenog (čl. 37. stav 4. tačka 1) Zakona o radu) može potpisati aneks ugovora o radu bez obzira da li ga je potpisalo lice čija je zamena.
Da li licu koje je zaposleno na neodređeno vreme u ustanovi kulture, nakon imenovanja istog na funkciju predsednika opstine, može da dok mu miruju prava i obaveze bude ponuđen aneks ugovora o radu zbog sistematizacije nove koja je određena shodno Uredbi o katalogu novih radnih mesta?
Članom 79. stav 1. tačka 4) Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drugačije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca.
Za vreme mirovanja radni odnos traje, ali prava i obaveze iz radnog odnosa se ne ostvaruju sve dok ne prestanu razlozi za mirovanje. U tom smislu, poslodavac zaposlenom može ponuditi aneks ugovora tek nakon što se zaposleni vrati kod poslodavca kod koga su mu mirovala prava iz radnog odnosa.
Što se zaposlenog koji obavlja poslove na određeno vreme tiče, njemu se može odmah ponuditi aneks ugovora o radu.
U vezi sa članom 4. stav 3. Zakona o ozakonjenju objekata, na koji način se, u postupku ozakonjenja objekata, utvrđuje da za neki objekat nije moguće izdati rešenje o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli?
Zakonom o opštem upravnom postupku (“Sl. Glasnik RS”, br. 18/2016 и 95/2018 – autentično tumačenje) je propisano da je organ dužan da pravilno, istinito i potpuno utvrdi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za zakonito i pravilno postupanje u upravnoj stvari (član 10).
Činjenice koje su od značaja za postupanje u upravnoj stvari utvrđuju se dokazima (član 116. stav 1. ZUP-a).
Članom 4. stav 3. Zakona o ozakonjenju objekata (“Sl. Glasnik RS”, br. 96/2015 i 83/2018), propisano je da je, izuzetno od stava 2. ovog člana predmet ozakonjenja i objekat izgrađen na osnovu građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog projekta, na kom je prilikom izvođenja radova odstupljeno od izdate građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog projekta a za koji nije moguće izdati rešenje o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izgradnja objekata.
Činjenica da nije moguće izdati rešenje o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izgradnja objekata, utvrđuje se na osnovu isprave koju je izdao organ nadležan za izdavanje rešenja o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, a to znači upravnog akta kojim je odbijen zahtev investitora za izmenu građevinske dozvole.