Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li postoji zakonska mogućnost preuzimanja zaposlenih (na neodređeno vreme) između dve ustanove ili dva preduzeća u istoj opštini?
Na radnopravni status zaposlenih u javnim preduzećima i ustanovama koje osniva lokalna samouprava primenjuje se Zakon o radu koji ne poznaju mogućnost sporazumnog preuzimanja zaposlenih, sem u slučaju statusne promene, odnosno promene poslodavca, kada poslodavac sledbenik preuzima od poslodavca prethodnika opšti akt i sve ugovore o radu koji važe na dan promene poslodavca (čl. 147 – 151. Zakona o radu).
Takođe, Zakonom o radu predviđen je institut upućivanja na rad kod drugog poslodavca. O tome govore odredbe člana 174. u kojima se kaže da zaposleni može da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca na odgovarajući posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom, dat u zakup poslovni prostor ili zaključen ugovor o poslovnoj saradnji, dok traju razlozi za njegovo upućivanje, a najduže godinu dana. Zaposleni može, uz svoju saglasnost, u navedenim slučajevima, i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu, da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca i duže od godinu dana, dok traju razlozi za njegovo upućivanje. Zaposleni sa poslodavcem kod koga je upućen na rad zaključuje ugovor o radu na određeno vreme. Po isteku roka na koji je upućen na rad kod drugog poslodavca zaposleni ima pravo da se vrati na rad kod poslodavca koji ga je uputio.
Da li zaposleni koji je angažovan na osnovu Ugovora o radu u privatnom sektoru sa 50% radnog vremena može biti dodatno angažovan Ugovorom o privremenim i povremenim poslovima ili Ugovorom o delu na poslovima u JLS?
Članom 197. Zakona o radu predviđeno je da poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa: 1) nezaposlenim licem; 2) zaposlenim koji radi nepuno radno vreme - do punog radnog vremena; 3) korisnikom starosne penzije. Ovakav ugovor zaključuje se u pisanom obliku.
Što se ugovora o delu tiče, član 199. Zakona o radu predviđa da poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Ugovor o delu može da se zaključi i sa licem koje obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture u skladu sa zakonom. Dakle, ugovor o delu se ne može zaključiti za obavljanje poslova radnog mesta uprave.
S obzirom da je u konkretnom slučaju lice zaposleno sa 50% radnog vremena ne može zaključivati ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova jer se on zaključuje sa nezaposlenim licem. Takođe, ne može zaključiti ni ugovor o delu za poslove koji po opisu odgovaraju poslovima iz nadležnosti uprave, ali može za poslove samostalne izrade ili opravke određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla koji nije iz nadležnosti uprave.
Da li postavljena lica u Pravobranilaštvu mogu da imaju dodatak za dodatno oppterećenje na radu?
Član 41. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave kaže da ako po pismenom nalogu neposrednog rukovodioca zaposleni radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta zbog privremeno povećanog obima posla ili poslove odsutnog zaposlenog, ima pravo na dodatak za dodatno opterećenje na radu. U pismenom nalogu se navodi i naziv radnog mesta čije poslove će zaposleni obavljati usled privremenog povećanja obima posla, odnosno ime zaposlenog koji je odsutan. Dodatak za prekovremeni rad isključuje dodataka za dodatno opterećenje na radu.
Dakle, smisao ovih odredbi je da se pravo na dodatak za dodatno opterećenje na radu ostvaruje kada se obavljaju poslovi koji nisu u opisu radnog mesta tog zaposlenog, a nalažu se usled povećanog obima posla ili zamene odsutnog zaposlenog.
Kada i kako se inernom revizoru može dodeliti dodatni koeficijent od 10% na osnovni koeficijent?
U skladu sa članom 2. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama („Sl. glasnik RS“, br. 34/2001, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 116/2008 - dr. zakoni, 92/2011, 99/2011 - dr. zakon, 10/2013, 55/2013, 99/2014 i 21/2016 - dr. zakon) plate izabranih, imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u organima i organizacijama teritorijalne autonomije i lokalne samouprave utvrđuju se na osnovu 1) osnovice za obračun plata (u daljem tekstu: osnovica); 2) koeficijenta; 3) dodatka na platu; 4) obaveza koje zaposleni plaća po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz plate, u skladu sa zakonom. Osnovnu platu izabranih, imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u organima i organizacijama teritorijalne autonomije i lokalne samouprave čini proizvod osnovice i koeficijenta. Osnovicu za obračun i isplatu plata utvrđuje Vlada, koja takođe aktom utvrđuje i koeficijente za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u JLS.
Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2008 - prečišćen tekst, 2/2012, 113/2017 - dr. zakon, 23/2018, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon) utvrđeni su osnovni koeficijenti za obračun i isplatu plata, kao i dodatni koeficijenti na osnovu složenosti i odgovornosti poslova. Član 5. stav 2 Uredbe predviđa da se ovako utvrđeni koeficijenti mogu uvećati:
Zaposlenom koji ima pravo na uvećanje koeficijenta po više osnova, ukupno uvećanje koeficijenta ne može biti veće od 10%.
Iz navedenih odredbi vidimo da interni revizori nisu izdvojeni kao grupa kojoj se može dodatno uvećati koeficijent obračunat u skladu sa Uredbom o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima.
Potrebno tumačenje člana 27 k Zakona o budžetskom sistemu u vezi prijema novozaposlenih lica na neodređeno vreme u okviru 70%.
U skladu sa članom 27k Zakona o budžetskom sistemu između ostalog je predviđeno da u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva. Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan. Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.
Dakle, ukoliko je korisnik javnih sredstava imao pravo da u 2021. godini zaposli 3 lica bez posebnih dozvola i saglasnosti i to i učini u toj godini, u narednoj godini će se broj lica koje može da primi u radni odnos na neodređeno vreme bez posebnih dozvola i saglasnosti umanjiti za 3 novoprimljenih u prethodnoj, kao što je navedeno u članu 27k stav 1. Zakona o budžetskom sistemu.