Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeUkoliko je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli, stranka je podnela zahtev za stavljanje klauzule pravnosnažnosti, u međuvremenu u roku od 8 dana od izdavanja dozvole uložena je žalba od strane komšije (naglašavam da nije stranka u postupku) pismenim putem pisarnici, a zatim prosleđena Ministarstvu. Da li me ova činjenica da postoji žalba na rešenje, koja ne znam ni da li je osnovana i podneta od strane neovlašćenog lica, remeti u izdavanju potvrde i stavljanje klauzule pravnosnažnosti?
U ovakvoj situaciji nadležni organ ne može izdati klauzulu pravnosnažnosti pre okončanja postupka u kojem se odlučuje o dopuštenosti odnosno osnovanosti podnete žalbe.
Poštovani, večita dilema je koliko odstupanje može biti između IDRa na osnovu koga su izdati lokacijski uslovi i koji su sastavni deo istih i PGDa na osnovu koga se izdaje građevinska dozvola? Naime da li odstupanje od 10m2 u gabaritu objekta iziskuje izmenu lokacijskih uslova, ukoliko nema potrebe za izmenom kapaciteta?
Članom 6. Pravilnika o sprovođenju objedinjene procedure elektronskim putem („Sl. Glasnik RS“, br. 87/2023) propisano je da se uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova prilaže idejno rešenje, izrađeno u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije.
Članom 3. Uredbe o lokacijskim uslovima („Sl. Glasnik RS“, br 87/2023) utvrđena je sadržina lokacijskih uslova. Lokacijski uslovi, između ostalog sadrže: podatke o klasi i nameni objekta za čije građenje se izdaju; podatke o bruto površini objekta za čije građenje se izdaju, ako se uslovi izdaju za zgrade. Stavom 6. ovog člana je propisano da je sastavni deo lokacijskih uslova idejno rešenje koje je podnosilac podneo uz zahtev, ali samo u pogledu bitnih elemenata na osnovu kojih su ti lokacijskih uslovi utvrđeni, dok su ostali prikazani detalji neobavezujući u daljoj razradi tehničke dokumentacije, koja je sastavni deo projekta za građevinsku dozvolu, odnosno idejnog projekta.
Članom 16. Pravilnika o sprovođenju objedinjene procedure propisan je postupak izdavanja građevinske dozvole, pri čemu je navedeno da se uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole prilaže i projekat za građevinsku dozvolu (između ostalog). Članom 17. istog Pravilnika propisan je postupak provere ispunjenosti formalnih uslova za izdavanje građevinske dozvole, pa se u stavu 2. ovog člana navodi da u ovoj fazi postupka nadležni organ proverava i da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je sastavni deo zahteva za izdavanje građevinske dozvole, u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima, pri čemu se proverava usklađenost sa idejnim rešenjem samo u pogledu elemenata bitnih za utvrđivanje lokacijskih uslova, odnosno uslova za projektovanje i priključenje (u zavisnosti od vrste objekta, odnosno radova npr. namena, BRGP, gabarit, horizontalna i vertikalna regulacija, položaj na parceli, pristup parceli, broj funkcionalnih jedinica, kapaciteti i način priključenja na komunalnu i drugu infrastrukturu i sl.).
Jedan od uslova koji nadležni organ proverava kada je u pitanju usklađenost sa idejnim rešenjem je i Bruto razvijena građevinska površina objekta. Ukoliko se vrednosti BRGP ne podudaraju, kao i horizontalna i vertikalna regulacija, ne može se konstatovati da je PGD usklađen sa izdatim lokacijskim uslovima, te je potrebno uputiti podnosioca zahteva na izmenu lokacijskih uslova.
Da li se može podneti usaglašen zahtev za izdavanje građevinske dozvole ako je Prvi zahtev za izdavanje građevinske dozvole , koji je odbačen, podnet dan pre isteka roka lokacijskih uslova od 24 meseci?
Ukoliko je nadležni organ po blagovremeno podnetom zahtevu za izdavanje građevinske dozvole doneo odluku o odbacivanju zahteva uz jasno navedene nedostatke u zahtevu i/ili dostavljenoj dokumentaciji koji se moraju otkloniti, investitor ima pravo da u roku od 30 dana od dana prijema odluke o odbacivanju prvog zahteva podnese usaglašeni zahtev.
Podnošenjem usaglašenog zahteva ne započinje se novi postupak, već se istim samo otklanjaju nedostaci u prvobitnom zahtevu koji je blagovremeno podnet. Tek nakon donošenja odluke nadležnog organa o usaglašenom zahtevu smatra se da je postupak po prvobitno podnetom zahtevu okončan.
Kako tumačiti član 5. stav 1. tačka 4. Zakona o ozakonjenju u vezi sa stavom 3 istog člana? Naime, predmet ozakonjenja je vikend objekat koji se nalazi u drugom stepenu zaštite prirodnog dobra. Planski dokument upućuje na saglasnost JVP Vode Vojvodine, a član 5 stav 1 tačka 4 propisuje da vikend objekti mogu biti ozakonjeni. Da li je u konkretnom slučaju potrebna saglasnost JVP Vode Vojvodine ili se objekat može ozakoniti bez ove saglasnosti? Sam član nije potpuno jasan.
Zakonom o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 - odluka US, 1/2023 - odluka US i 62/2023) je članom 5. stav 1. propisano koji to objekti ne mogu biti predmet ozakonjenja.
Članom 5. stav 1. tačka 4. ovog Zakona je propisano da predmet ozakonjenja, između ostalih, ne mogu biti objekti izgrađeni u prvom i drugom stepenu zaštite prirodnog dobra, odnosno u zoni zaštite kulturnog dobra od izuzetnog značaja i zoni zaštite kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne baštine, odnosno radovi na samom kulturnom dobru od izuzetnog značaja ili dobru upisanom u Listu svetske kulturne baštine, izgrađen u zonama sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja, izgrađen u vojnom kompleksu i zaštitnim zonama oko vojnih kompleksa i objekata infrastrukture posebne namene, odnosno izgrađen, rekonstruisan ili dograđen suprotno propisima o odbrani kojima su propisane posebne obaveze za izgradnju objekata, kao i drugi objekti izgrađeni u zaštitnim zonama u skladu sa odredbama posebnih zakona (u zaštitnom pojasu: puta, železnice, dalekovoda, vodotoka, poletno-sletne staze, kao i druge zaštitne zone u skladu sa odredbama posebnih zakona).
Izuzetak od pravila utvrđenog članom 5. stav 1. tačka 4. ovog Zakona su vikendice i drugi porodični objekti za odmor u drugom stepenu zaštite prirodnog dobra. Za objekte koji ispunjavaju uslove da budu klasifikovani kao vikendice nadležni organ može da pokrene postupak ozakonjenja i izda rešenje o ozakonjenju, pod uslovom koji je propisan stavom 3. člana 5. ovog Zakona, a to je da u postupku bude pribavljena saglasnost upravljača javnog dobra, odnosno saglasnost organizacije nadležne za zaštitu prirodnih, odnosno kulturnih dobara.
Poštovani podnet je zahtev za ozakonjenje pomoćnih objekata gde su 2 slepljena u jedan i imaju posebne id brojeve i jedan od njih je vidljiv iz 2021. godine po obavestenju o vidljivosti koje sam dobila iz rgz-a.Onda sam slala upit mejlom geosektoru u Beogradu i oni su mi odgovorili da je u pitanju slučaj 3 iz instrukcije o njhovom postupanju gde konkretno nisu naveli da je moguće da je objekat bio tu i iz epohe 2015 tako da me sada zanima vaše mišljenje kada je u pitanju ovaj slučaj da li dalje organ ozakonjenja šalje neki dopis i kome kako bi mogao da se nastavi postupak ozakonjenja ili takav objekat ne može da se ozakoni?
Zakon o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 - odluka US i 1/2023 - odluka US) je izričito propisao koji objekti i pod kojim uslovima mogu biti predmet ozakonjenja, kao i koji organ vodi računa o ispunjenosti zakonom popisanih uslova za pokretanje i sprovođenje postupka ozakonjenja.
Postupak ozakonjenja, kako je to popisano odredbama člana 6. i 23. ovog zakona, može biti pokrenut:
Zakon o ozakonjenju objekata ne samo da je u svakom stavu kojim je propisao koji objekti mogu biti predmet ozakonjenja, naglasio da mora biti vidljiv na satelitskom snimku teritorije Republike Srbije iz 2015. godine, već je u članu 6. stav 5. ponovo izričito naveo da je provera vidljivosti na satelitskom snimku obavezna za sve objekte koji su predmet ozakonjenja u skladu sa ovim zakonom, a potom u članu 9. propisao da ispunjenje uslova propisanih u čl. 3, 5, 6. i 8. ovog zakona predstavlja uslov za nastavak postupka ozakonjenja.
Proveru postojanja objekata na satelitskom snimku sprovodi organ nadležan za poslove ozakonjenja objekata.
Članom 35. stav 2. Zakona o ozakonjenju objekata propisano je da nadležni organ u postupku ozakonjenja koristi i evidenciju objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti u cilju vođenja grafičke baze objekata u postupku ozakonjenja, vršenja nadzora i plaćanja realizacije radova i učestvuje u održavanju te evidencije.
Ukoliko organ nadležan za poslove ozakonjenja ne može da utvrdi vidljivost objekta usled visoke vegetacije, oblaka, senki, može tražiti od organa nadležnog za poslove državnog premera i katastra izdavanje obaveštenja o vidljivosti objekta na satelitskom snimku i u zavisnost od dobijenog odgovora doneti odluku o daljem toku postupka ozakonjenja, ali Zakon o ozakonjenju objekata nije propisao da se u postupku ozakonjenja, činjenica postojanja objekta, osim uvidom u satelitski snimak teritorije Republike Srbije iz 2015. godine i evidenciju objekata, može dokazati na druge načine.
Članom 43. stav 1. tačka 2. Zakona o ozakonjenju propisano je da će se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniti za prekršaj odgovorno lice u nadležnom organu uprave ako izda rešenje o ozakonjenju suprotno ovom zakonu.