Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKoja je obavezna dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole za objekte kategrije "G"?
Prema članu 145. Zakona o planiranju i izgradnji, po završetku izgradnje, odnosno izvođenja radova, za objekte za čiju izgradnju je u skladu sa posebnim propisom predviđeno izdavanje rešenja o odobrenju za izvođenje radova, na zahtev investitora, nadležni organ može izdati upotrebnu dozvolu.
Prema članu 158. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji, uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole prilaže se izveštaj komisije za tehnički pregled kojim se utvrđuje da je objekat podoban za upotrebu sa predlogom da se može izdati upotrebna dozvola, projekat izvedenog objekta izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije, odnosno projekat za izvođenje i izjava stručnog nadzora, izvođača radova i investitora da nije odstupljeno od projekta za izvođenje, a za objekte iz člana 145. ovog zakona za koje nije propisana izrada projekta za izvođenje izjava investitora, vršioca stručnog nadzora i odgovornog izvođača radova da nije odstupljeno od idejnog projekta, specifikacija posebnih delova, rešenje o utvrđivanju kućnog broja, elaborat geodetskih radova za izvedeni objekat i posebne delove objekta i elaborat geodetskih radova za podzemne instalacije, sertifikat o energetskim svojstvima objekta, ako je za objekat propisana obaveza pribavljanja sertifikata o energetskim svojstvima, kao i drugi dokazi u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje postupak sprovođenja objedinjene procedure.
Prema članu 42. Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure elektronskim putem, uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole koji se podnosi kroz CIS se prilaže:
S obzirom da se radi o objektima TS 10/04 i elektrokablu za predmetnu TS, od navedenih dokaza nije potrebno dostavljati dokaze pod 4), 5) i 7). Ukoliko nije odstupljeno od idejnog projekta, podnosi se dokaz pod 2) – idejni projekat sa izjavom investitora, vršioca stručnog nadzora i odgovornog izvođača radova da nije odstupljeno od idejnog projekta, a ukoliko jeste odstupljeno dokaz pod 1) - projekat izvedenog objekta, izrađen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije.
Idejni projekat, odnosno projekat izvedenog objekta, kao i navedena izjava, moraju biti izrađeni i overeni u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje sadržina tehničke dokumentacije. Izjava investitora, vršioca stručnog nadzora i odgovornog izvođača radova mora biti u skladu sa istim pravilnikom – Prilog 7.
Izveštaj komisije za tehnički pregled, sa predlogom za izdavanje upotrebne dozvole, mora biti izrađen i overen u skladu sa pravilnikom kojim se uređuje tehnički pregled. Predlog za izdavanje upotrebne dozvole mora biti u skladu sa istim pravilnikom – Prilog 2.
Upotrebna dozvola se, na zahtev investitora podnosi za svaki objekat posebno, s obzirom da je njihova izgradnja odobrena posebnim rešenjima.
Da li prinudni upravnik postavljen od strane organa JLS može da podnese ostavku na tu funkciju? Ukoliko može, da li je dovoljno da o tome obavesti svoju stambenu zajednicu i istakne ostavku na oglasnoj tabli, kao i da obavesti registratora ili je u pitanju drugačija procedura?
Postupak uvođenja prinudne uprave uređen je članom 57. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada.
Stavom 3. ovog člana propisano je da postupak vodi nadležna opštinska, odnosno gradska uprava, koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, rešenjem imenuje profesionalnog upravnika sa liste koja se vodi u registru profesionalnih upravnika.
Ukoliko profesionalni upravnik koji je imenovan rešenjem iz opravdanih razloga više ne želi da obavlja posao za koji je imenovan, on/ona o razlozima sprečenosti obaveštava opštinsku upravu koja ga je imenovala.
Nadležni organ uprave, nakon što oceni opravdanost razloga navedenih u ovom obaveštenju, može doneti novo Rešenje o prinudnoj upravi i imenovati novog profesionalnog upravnika.
Ukoliko nadležni organ uprave oceni da razlozi navedeni u obaveštenju nisu opravdani, može podneti prijavu sudu časti pri Privrednoj komori Srbije, radi utvrđivanja da li je došlo do povrede profesionalnih standarda i normativa (profesionalne odgovornosti), kao i radi izricanje mera ako je do povrede došlo.
Dakle, profesionalni upravnik ne može podneti ostavku stambenoj zajednici na način kako je to u pitanju postavljeno.
Da li je obaveza upravnika stambene zajednice da nakon 4 godine od dana kada je izabran za upravnika iz reda stanara, ponovo podnese Registratoru zahtev sa zapisnikom i odlukom o izboru/reizboru upravnika, ili postoji i obaveza profesionalnog upravnika da po isteku 4 godine od dana kada je zaključen ugovor sa stambenom zajednicom podnese zahtev sa zapisnikom i odlukom o izboru profesionalnog upravnika?
Članom 49. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisan je način izbora i trajanje mandata Upravnika koji se bira iz reda vlasnika stanova. Njegov/njen mandat traje četiri godine i nakon isteka ovog perioda obavezan/na je da dostavi registratoru odluku/zapisnik sa sednice skupštine stambene zajednice o reizboru.
Članom 56. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisan je način poveravanja poslova upravljanja profesionalnom upravniku. Stav 4. ovog člana propisuje da se poslovi upravljanja poveravaju profesionalnom upravniku zaključenjem ugovora između stambene zajednice i organizatora profesionalnog upravljanja. Ovaj ugovor se zaključuje u pisanoj formi na određeno ili neodređeno vreme, u skladu sa stavom 6. istog člana.
Dakle, iz navedenog se može zaključiti da mandat profesionalnih upravnika nije oročen na 4 godine na način kao što je oročen mandat “običnih” upravnika iz redova stanara, već je regulisan ugovorom potpisanim između organizatora profesionalnog upravljanja i stambene zajednice.
Da li opština može da izvrši konverziju ako lice koje je podnosilac zahteva za konverziju nije upisano u katastru nepokretnosti (član 4. Zakona o konverziji), a poseduje kao dokaz zaključen ugovor o prenosu prava korišćenja?
Za posedovanje aktivne stranačke legitimacije na podnošenje zahteva za konverziju prava korišćenja u pravo svojine prema odredbama Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu neophodno je da je lice upisano u katastru kao nosilac prava korišćenja, odnosno korisnik nepokretnosti koja je predmet pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine.
Od izmena i dopuna Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu (februar 2020. godine) to pravo je dato i vlasniku objekta prema odredbama člana 105. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji.
Kako je predmet zahteva neizgrađeno građevinsko zemljište neophodno je da lice bude upisano u katastru kao nosilac prava korišćenja na tom zemljištu.
Profesionalni upravnik dostavio je predstavku koja se odnosi na neplaćanje obaveza vlasnika posebnog dela stambene zgrade i komunalni inspektor je doneo rešenje. Na koji način dalje postupati nakon donišenja rešenja i nepostupanja izvršenika po rešenju kako bi se postupka doveo do kraja u skladu sa Zakonom?
Zakonom o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016 i 95/2018 - autentično tumačenje) je propisano da se upravno izvršenje, u zavisnosti od predmeta izvršenja, može sprovesti: izvršenjem preko drugih lica, izvršenjem posrednom prinudom (putem novčanih kazni) i izvršenjem neposrednom prinudom.
Izvršenje posrednom prinudom (putem novčanih kazni) sprovodi se kada organ koji sprovodi izvršenje želi da prinudi izvršenika da ispuni obaveze izricanjem novčane kazne, ako izvršenje preko drugog lica nije moguće ili nije pogodno da se postigne svrha izvršenja.
Novčana kazna koja se izriče rešenjem može ponovo da se izrekne sve dok izvršenik ne ispuni obaveze iz rešenja.
Fizičkom licu se novčana kazna izriče u rasponu od polovine prosečne mesečne zarade po zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u Republici Srbiji u prethodnom mesecu do dve prosečne godišnje zarade po zaposlenom, sa porezima i doprinosima, koja je ostvarena u Republici Srbiji u prethodnoj godini, prema podacima organa nadležnog za poslove statistike, a pravnom licu – u rasponu od polovine njegovih mesečnih prihoda do deset procenata njegovih godišnjih prihoda koje je ostvario u Republici Srbiji u prethodnoj godini.
Podatak o prosečnoj mesečnoj zaradi koja je ostvarena u Republici Srbiji u prethodnom mesecu komunalni inspektor može dobiti na sajtu Republičkog zavoda za statistiku, a podatak o mesečnom i godišnjem prihodu pravnog lica na sajtu Agencije za privredne registre (finansijski izveštaji).
Komunalni inspektor novčanu kaznu može da izriče iznova sve dok izvršenik ne ispuni obaveze iz rešenja.
Novčane kazne izrečene u izvršenju rešenja posrednom prinudom izvršava javni izvršitelj, u skladu sa propisima kojima se uređuje izvršenje i obezbeđenje (član 41. st. 5. i 6. Zakona o inspekcijskom nadzoru).