Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePoštovani molimo vas za pravno tumačenje o mogućnosti ozakonjenja objekta koji se sastoji od temeljne ploče i zidova , nema krovnu konstrukciju. Da li se takav objekat može ozakoniti, uz ispunjavanje svih ostali uslova za ozakonjenje?
Članom 3. Zakona o ozakonjenju objekata precizno je navedeno da je predmet ozakonjenja objekat koji je završen u građevinskom smislu. U stavu dva istog člana je dodatno precizirano šta se podrazumeva pod time, kada su u pitanju zgrade, to jest: predmet ozakonjenja može biti i zgrada na kojoj su izvedeni samo konstruktivni građevinski radovi (temelj, armiranobetonski ili čelični stubovi sa gredama, odnosno armiranobetonska tavanica, krovna konstrukcija), sa ili bez završene fasade. Dakle, objekat (zgrada) koji nema armirano betonsku tavanicu odnosu krovnu konstrukciju ne može biti predmet ozakonjenja.
Pojam zgrade je takođe definisan i Zakonom o planiranju i izgradnji (član 2): zgrada jeste objekat sa krovom i spoljnim zidovima, izgrađena kao samostalna upotrebna celina koja pruža zaštitu od vremenskih i spoljnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavljanje neke delatnosti ili za smeštaj i čuvanje životinja, robe, opreme za različite proizvodne i uslužne delatnosti i dr.
Dakle, ukoliko se objekat koji je predmet ozakonjenja smatra zgradom bilo koje namene, ukoliko isti nije završen u konstruktivnom smislu, tj. ukoliko nema krovnu konstrukciju, taj objekat nije predmet ozakonjenja.
Da li objekat koji je upisan u katastar nepokretnosti kao objekat izgrađen sa prekoračenjem građevinske dozvole može biti predmet ozakonjenja? Za predmetni objekat je moguće izdati rešenje o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izgradnja objekata.
Ukoliko je nadležni organ u smislu člana 4. stav 2. Zakona o ozakonjenju objekata izvršio proveru u pogledu prava podobnog za izdavanje akta kojima se odobrava izgradnja u postupku objedinjene procedure i namene predmetnog zemljišta a potom pribavio ranije izdato rešenje o građevinskoj dozvoli i projekat i od organa nadležnog za spovođenje objedinjene procedure pribavio pisano mišljenje da su ispunjeni uslovi za izdavanje rešenja o upotrebnoj dozvoli ukoliko se prethodno izvrši izmena ranije donete građevinske dozvole, tada može obavestiti stranku da pravni status objekta može rešiti u redovnom postupku pred organom nadležnim za sprovođenje objedinjene procedure.
Poštovani u postupku je jedan stambeni objekat za ozakonjenje koji delimično pada na dve susedne parcele na kojima ona nema nikakvo pravo na parcelama, a za koje je vlasnica objekta u postupku ozakonjenja pribavila saglasnosti od vlasnika na tim susednim parcelama.Sada me zanima pošto ona nema pravo svojine na tim drugim parcelama na kojima pada njena kuća da li se može ozakoniti sa ovim saglasnostima od vlasnika sa dve raličite parcele na koje delimično pada ova kuća ili se mora raditi i ispravka granice parcele ?
Pitanje podobnog prava na zemljištu na kojem se nalazi objekat koji je predmet ozakonjenja, regulisano je u članu 10. Zakona o ozakonjenju.
Saglasnost za ozakonjenje je potrebna ukoliko se radi o objektu koji je izgrađen na zemljištu na kojem je upisan vlasnik objekta zajedno sa drugim licima (član 10. stav 6. Zakona).
U ovom konkretnom slučaju, imajući u vidu da vlasnik objekta koji je predmet ozakonjenja nema upisano pravo ni na jednoj parceli na kojoj se objekat nalazi, ne može se sprovesti postupak ozakonjenja na osnovu saglasnosti sopstvenika parcela, jer je to suprotno članu 10. stav 3. taćka 1) Zakona.
Potrebno je da vlasnik objekta pribavi pravnosnažnu sudsku presudu kojim se utvrđuje njegovo pravo na delovima dve parcele na kojima je izgrađen objekat koji je predmet ozakonjenja.
Druga mogućnost koju je razvila praksa, je da nakon što se geodetskim snimanjem utvrdi površina svake parcele koja se nalazi ispod objekta, vlasnik nezakonitog objekta i sopstvenik parcele zaključe ugovor o kupoprodaji dela parcela (sa tačnom površinom i označenim merama i granicama zemljišta pod objektom) na osnovu kojeg se potom vlasnik nezakonitog objekta upisuje kod RGZ i nakon izvršenog upisa pribavlja saglasnost suvlasnika za ozakonjenje.
Kako je objekat javne ustanove planiran na prikljucnom gasovodu , istovremeno u blizini gasnog generatora i MRS, kako je moguce izdati gradjevinsku dozvolu, iz razloga sto izgradnja na vododima nije moguca a i potrebno je ispostovati propisana udaljenja od MRS.
Kao što ste ispravno naveli u nastavku pitanja, ukoliko se planira izgradnja u blizini postrojenja za gas, neophodno je ispoštovati sve uslove koje izdaje imalac javnog ovlašćenja u postupku pribavljanja lokacijskih uslova. Ukoliko nisu ispoštovana propisana udaljenja, planirana izgradnja neće biti moguća, ili će biti neophodno izmeštanje gasovoda pre planirane izgradnje.
Predmet ozakonjenja je stambeni objekat pvršine po elaboratu geodetskih radova 62m2, podnosilac zahteva je na zemljištu upisan sa pravom korišćenja, zemljište je u svojini Republike Srbije, Ministarstvo finansija Beograd, a na objektu je upisan podnosilac zahteva kao držalac i to na 51m2. Da li je moguće ozakoniti objekat bez saglasnosti Ministarstva finansija i kako rešiti predmet?
Na katastarskoj parceli je kao nosilac prava korišćenja upisano fizičko lice sa udelom 1/1. Upisano pravo korišćenja je podobno pravo za ozakonjenje objekta. Nesporan je pravni osnov izvršenog upisa prva korišćenja u korist stranke.
Međutim, pre ozakonjenja objekta potrebno je da stranka u skladu sa članom 51. Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i infrastrukture traži od RGZ ispravku greške u pogledu upisanog imaoca prava državne svojine.
Očigledno je da je RGZ SKN Merošina, prilikom izrade Katastra nepokretnosti, pogrešno pored Republike Srbije upisao i Ministarstvo finansija. Ministarstvo ne može biti nosilac prava državne svojine (pa ni javne svojine, već to može biti samo Republika Srbija.
Nakon što RGZ donese rešenje o usvajanju zahteva za ispravku greške u pogledu pogrešno upisanog imaoca prava na zemljištu, može se sprovesti postupak ozakonjenja predmetnog objekta.