Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je moguće i na koji način, izvršiti promenu namene zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko ili u drugo zemljište, a da planskim dokumentom predmetno zemljište prethodno nije predviđeno kao građevinsko ili drugo zemljište?
Prostor za obavljanje funkcije groblja, kao i za druge komunalne delatnosti i funkcije, neophodno je definisati odgovarajućim planskim dokumentom. Ukoliko postojeća lokacija groblja prostorno ne zadovoljava postojeće potrebe, neophodno ju je planski proširiti u skladu sa projektovanim potrebama naselja. Usvajanjem planskog dokumenta, predmetno prostorno proširenje postaje planirano građevinsko zemljište i u konkretnom slučaju lokalna samouprava pribavlja predmetne nepokretnosti u javnu svojinu. Po našem mišljenju, bez promene planskog dokumenta, ne bi bilo moguće realizovati javni interes.
Osoba A se obratila Opštinskoj upravi da donese rešenje o iseljenju osobe B iz kuće koju je osoba A otkupila od ćerke osobe B. Osoba A odbija da izađe iz privatnog poseda koji je uredno u katastru uknjižen na osobu B. Osoba B ima preko 70 godina pripada grupi socijalno osetljivih lica i nema ko da se brine o njoj. Kako postupiti u ovom slučaju? Da li je Opštinska uprava nadležna da odlučuje u navedenom slučaju? Koje procesne radnje prvo preduzeti?
Član 77. stav 1. Zakona o stanovanja i održavanju zgrada propisuje:
“Ako se neko lice useli u stan ili zajedničke prostorije stambene, odnosno stambeno-poslovne zgrade bez pravnog osnova, upravnik stambene zajednice, vlasnik posebnog dela ili drugo lice koje ima pravni interes ima pravo da kod nadležnog organa jedinice lokalne samouprave podnese zahtev za njegovo iseljenje.”
S obzirom da se u predmetnom slučaju radi o porodičnoj kući, a ne o stanu, odnosno zajedničkoj prostoriji u stambenoj zgradi, opštinska uprava nije nadležna da vodi postupak iseljenja. Vlasnika objekta možete uputiti na nadležnost suda po ovom pitanju.
Napominjemo da, shodno izmenama Zakona o lokalnoj samoupravi, više ne postoji ni eksplicitno propisana nadležnost jedinice lokalne samouprave za sprovođenje postupaka iseljenje iz stana ili zajedničkih prostorija iz stambene zgrade. Imajući u vidu najavljene izmene i dopune Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, moguće je da će doći i do izmene člana 77. u cilju usklađivanja sa Zakonom o lokalnoj samoupravi.
Preduzetnik (koji više nije registrovan kod APR), kupio je nepokretnu imovinu (zgradu) od A.D. u stečaju. Kupovinom objekta stečeno je i pravo korišćenja na parceli na kojoj se objekat nalazi. Taj preduzetnik je kasnije zaključio ugovor o poklonu sa svojim bratom, a takođe je zaključio i dva ugovora o kupoprodaji čiji su predmet takođe isto zemljište i zgrada koji su bili predmet ugovora o poklonu i to: jednom licu odnosno kupcu prodat je idealan deo objekta i zemljišta - 1/4 (25%), a drugom kupcu idealan deo pomenutih nepokretnosti odnosno 31,66%. Jedan od kupaca je Društvo sa ograničenom odgovornošću. Poklonoprimac i oba kupca podneli su zahtev za konverziju zemljišta obzirom da su u listu nepokretnosti upisani kao korisnici. Da li sva tri lica shodno članu 1. Zakona o konverziji ispunjavaju uslove za podnosenje zahteva za konverziju?
Izmenama i dopunama Zakona o pretvaranju prava koriscenja u pravo svojine na gradjevinskom zemljistu uz naknadu („Sl. glasnik RS“, broj 9/20) prošren je krug lica čije se pravo korišćenja može konvertovati u pravo svojine i na:
1a) lica koja su pravo korišćenja na zemljištu stekla posle 11. septembra 2009. godine, kupovinom objekta sa pripadajućim pravom korišćenja, od lica koja su privatizovana na osnovu zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak, a koja nisu njihovi pravni sledbenici u statusnom smislu.
Imajući u vidu da se u vašem slučaju radi o prometu prava svojine na objektu sa pripadajućim pravom korišćenja na parceli na kojoj se objekat nalazi, i da je promet obavljen 2015. godine, dakle nakon stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji (posle 2009. godine) lica koja su podnela zahtev za konverziju, a pravo su stekla kupovinom jesu aktivno legitimisana u smislu Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu. Naravno potrebno je da se radi o zahtevu za konverziju koji je podnet posle februara 2020. godine.
Obzirom da se radi o suvlasničkom odnosu više lica, neophodno je da se reši prethodno pitanje - razvrgnuće suvlasničke zajednice saglasno članu 106. Zakona o planiranju i izgradnji. Dakle, u konkretnom slučaju, neophodno je da se postupak prekine do rešavanja prethodnog pitanja i pozovu stranke da dostave dokaze o razvrgnuću suvlasničke zajednice, nakon čega se postupak nastavlja prema odredbama Zakona o konverziji.
Da li posao građevinskog inspektora u opštinskoj upravi, može da obavlja lice koje ima višu građevinsku školu?
Uslovi koje jedno lice mora da ispuni da bi moglo da obavlja poslove građevinskog inspektora i da bi moglo da rukovodi građevinskom inspekcijom propisani su Zakonom o planiranju i izgradnji i Zakonom o inspekcijskom postupku.
Poslove građevinskog inspektora može da obavlja lice sa stečenim visokim obrazovanjem odgovarajuće struke odnosno smera na studijama drugog stepena građevinarstva (master akademskih studija, master strukovnih studija, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno diplomirani inženjer građevinarstva ili lice sa stečenim visokim obrazovanjem odgovarajuće struke, odnosno smera na studijama drugog stepena arhitekture (master akademskih studija, master strukovnih studija, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno diplomirani inženjer arhitekture koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit i koji ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
Poslove inspekcijskog nadzora koji su Zakonom o planiranju i izgradnji povereni opštini može da obavlja i lice koje ima visoko obrazovanje na studijama prvog stepena građevinske ili arhitektonske struke, odnosno lice koje ima višu školsku spremu arhitektonske ili građevinske struke, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, položen stručni ispit i koje ispunjava i druge uslove propisane zakonom.
Osim propisanog obrazovanja, inspektor mora imati radno iskustvo u struci, položen državni stručni ispit i ispit za inspektora, i mora da ispunjava druge uslove propisane za rad u organima državne uprave:
1. u zvanju višeg savetnika, samostalnog savetnika ili savetnika ili odgovarajućem zvanju inspektora utvrđenom posebnim propisom – za vođenje postupka i izricanje upravnih mera u inspekcijskom nadzoru;
2. u zvanju mlađeg savetnika, saradnika ili mlađeg saradnika ili odgovarajućem zvanju inspektora utvrđenom posebnim propisom – za vođenje postupka ili preduzimanje radnji u inspekcijskom nadzoru.
Da li se postupak za utvrđivanje visine naknade za promenu namene zemljišta, po zahtevu lica, može obustaviti po osnovu odustanka lica od svog zahteva, ukoliko se uzme u obzir da Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara upućuje u članu 271. na shodnu primenu zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji?
Prema članu 271. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara postupak utvrđivanja, kontrole i naplate naknade koji sprovodi organ jedinice lokalne samouprave nadležan za utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda, a što nije propisano ovim Zakonom vrši se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju poreski postupak i poreska administracija. Utvrđivanje naknade ili obaveze se obavlja donošenjem poreskog rešenja u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Stranka u skladu sa članom 58. Zakona o opštem upravnom postupku može da podnese zahteve, predloge, obrasce, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovore, obaveštenja, saopštenja i druge vrste pisanog obraćanja nadležnom organu.
Prvostepeni postupak se pokreće u skladu sa članom 90. Zakona o opštem upravnom postupku po zahtevu stranke ili po službenoj dužnosti.
Stranka može potpuno ili delimično da odustane od zahteva za utvrđivanje naknade za promenu namene poljoprivrednog zemljišta dok ne bude obaveštena o rešenju drugostepenog organa u skladu sa članom 98. Zakona o opštem upravnom postupku. Pored toga smatra se da je stranka odustala od zahteva i ako njeno ponašanje očigledno ukazuje da više nema interesa da učestvuje u postupku.
Kad stranka odustane od zahteva, organ nadležan u jedinici lokalne samouprave rešenjem obustavlja postupak, izuzev u slučaju kada se protivna strana protivi obustavljanju postupka ili kada je nastavljanje postupka, koji je mogao biti pokrenut i po službenoj dužnosti, u javnom interesu.
Stranka koja je odustala od zahteva snosi troškove koji su nastali, odnosno ako su nastali do obustavljanja postupka, ako nije drukčije propisano.