Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li za jednu katastarsku parcelu mogu biti izdate dve građevinske dozvole (koje se razlikuju u broju, položaju i spratnosti objekata), a sve zbog različitih uslova za prijavu na konkurs (IPARD i Fond za razvoj) i da li investitor ima mgućnost da „bira“ za koju građevinsku dozvolu će podneti prijavu radova? Kako postupa nadležni organ ako po zahtevu investitora izda jednu prijavu radova po jednoj građevinskoj dozvoli, a nakon nekog vremena investitor podnese zahtev za drugu prijavu radova po drugoj građevinskoj dozvoli?
U slučaju izdavanja različitih lokacijskih uslova investitor ima pravo samo da „bira“ lokacijske uslove na osnovu kojih će podneti zahtev za građevinsku dozvolu.
Nije moguće izdati dva različita rešenja o građevinskoj dozvoli za istu katastarsku parcelu istovremeno.
Zakonom o planiranju i izgradnji, koji je lex specialis u odnosu na ZUP, nije predviđena ni mogućnost poništavanja građevinske dozvole u slučaju podnošenja zahteva za novu građevinsku dozvolu.
Zakon o planiranju i izgradnji jedino poznaje mogućnost izmene građevinske dozvole iz razloga predviđenih u članu 142. stav 1. Zakona.
U ovom konkretnom slučaju, mišljenje Stručne službe SKGO je da je moguće u postupku izmene građevinske dozvole po članu 142. Zakona o planiranju i izgradnji tražiti izmenu u skladu sa drugim izdatim lokacijskim uslovima i uz obavezu izrade novog PGD (obavezno dostaviti i te druge lokacijske uslove sa svim UPP).
Ukoliko se u tom postupku utvrdi neka nesaglasnost u pogledu zahteva za izmenu građevinske dozvole i dostavljenog PGD sa ranije izdatim Lokacijskim uslovima (drugim izdatim Lokacijskim uslovima), nadležni organ može odbiti zahtev za izmenu građevinske dozvole i uputiti investitora da pribavi nove Lokacijske uslove. I tada postupak ide iz početka.
Građevinski inspektor je 2022. doneo rešenje o zabrani korišćenja jedne dimnjačke vertikale u višeporodičnoj stambenoj zgradi, te naložio dovođenje iste u ispravno stanje. Na sednici skupštine stambene zajednice donešena je odluka da se ista ne može popraviti jer ne postoje sredstva za isto, a pored toga se ne može pronaći niti jedan izvođač radova koji može da izvede pomenute radove, uz obrazloženje da nisu materijalno, mašinski i kadrovski osposobljeni za takvu vrstu radova, niti mogu da garantuju njihov kvalitet. Kako je postupajući građevinski inspektor otišao u penziju, te u odnosu i na protok vremena, da li drugi građevinski inspektor treba da donese novo rešenje, te po njemu podnese prekršajnu prijavu protiv stambene zajednice za ne postupanje po rešenju građevinskog inspektora?
Zakon o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016, 95/2018 - autentično tumačenje i 2/2023 - odluka US) je članom 16. i 136. definisano je da je rešenje upravni akt kojim organ, neposredno primenjujući propise iz odgovarajuće upravne oblasti, odlučuje o pravu, obavezi ili pravnom interesu stranke. Dispozitiv rešenja, saglasno odredbama člana 141. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, sadrži kratku i jasnu odluku, a u posebne tačke unosi se rok, uslov ili nalog. Rešenje potpisuje ovlašćeno službeno lice koje ga donosi, odnosno rukovodilac organa, kako je to propisano odredbama člana 141. stav 7. istog zakona.
Ukoliko nadzirani subjekat je sprovede nalog iz rešenja, ono postaje izvršno, što se konstatuje rešenjem o izvršenju, a obavezu njegovog prinudnog sprovođenja ima prvostepeni organ koji je doneo rešenje i to kroz jedan od tri oblika upravnog izvršenja koji su definisani Zakonom o opštem upravnom postupku. Da li će se rešenje prvostepenog organa sprovesti izvršenjem preko drugih lica, izvršenjem posrednom prinudom (putem novčanih kazni) ili izvršenjem neposrednom prinudom, zavsi od čega se sastoji izvršenikova obaveza.
U konkretnom slučaju, ovo znači da je građevinski inspektor rešenje doneo kao ovlašćeno službeno lice, u ime prvostepenog organa, koji ima obavezu da doneto rešenje i prinudno sprovede, ukoliko je nalog iz rešenja građevinskog inspektora bio takav da zahteva upravno izvršenje. Prestanak radnog odnosa građevinskom inspektoru, zbog odlaska u penziju, ne utiče na zastarevanje obaveza izvršenika. Ni Zakonom o opštem upravnom postupku, ni Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/2023) nije propisano zastarevanje obaveze izvršenika, utvrđene rešenjem građevinskog inspektora.
Zakonom o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015, 44/2018 - dr. zakon i 95/2018) propisani su članom 53. posebni slučajevi odgovornosti službenih lica, tj. da je inspektor i službenik ovlašćen za vršenje inspekcijskog nadzora posebno odgovoran ako u vršenju inspekcijskog nadzora ne preduzme, ne predloži ili ne odredi mere ili radnje za koje je ovlašćen, te da povrede radnih dužnosti iz stava 1. ovog člana predstavljaju teže povrede radne dužnosti.
Što se tiče stanara koji ometaju izvršenje rešenja, oni imaju obavezu da omoguće sprovođenje izvršenja rešenja građevinskog inspektora. Članom 61a Zakona o inspekcijskom nadzoru propisana je kazna za lica koja onemogućavaju ili otežavaju sprovođenje upravnog izvršenja.
Osim toga, vlasnik posebnog dela, odnosno vlasnik samostalnog dela zgrade, dužan je da dozvoli prolaz kroz svoj poseban, odnosno samostalni deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren način ako je to nužno za popravku, odnosno održavanje drugog dela zgrade ili ispunjenje druge zakonske obaveze, kako je to propisano članom 14. stav 1. tačka 6. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 104/2016 i 9/2020 - dr. zakon).
Nakon sprovedenih radova, vlasnik posebnog, odnosno samostalnog dela zgrade koji je dužan da dozvoli prolaz kroz svoj poseban deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren način u skladu sa tačkom 6) stav 1. ovog člana ima pravo da zahteva da njegov posebni, odnosno samostalni deo zgrade bude vraćen u stanje u kome se nalazio pre nego što je dozvolio prolaz ili njegovu upotrebu, odnosno ima pravo na naknadu štete koja je pričinjena prolazom ili upotrebom na posebnom, odnosno samostalnom delu zgrade.
U kojoj fazi se vrši promena kulture, da li posle gradševinske dozvole ili upotrebne?
Prema važećim Uputstvima koja primenjuje Republički geodetksi zavod, promena kulture zemljišta se vrši po dobijanju upotrebne dozvole.
Da li je potrebno pribaviti saglasnost Direkcije za imovinu Republike Srbije za izgradnju mosta na mestu starog mosta gde je pristupni put na vodnom zemljištu, kao i deo saobračajnice, a parcela gde je most je svojina Republike Srbije?
Ukoliko se ne radi o rekonstrukciji mosta koji je izgrađen u skladu sa zakonom, za novu izgradnju potrebno je pribaviti saglasnost od Republike Srbije, ali i od JP Srbijavode (ukoliko se gradi i na vodnom zemljištu).
Saglasnost Republike Srbije pribavlja se u postupku pred Direkcijom za imovinu Republike Srbije.
Investitor je ishodovao lokacijske uslove, građevinsku doѕvolu, zatim je izmenio lokacijkse uslove i dobio rešenje o izmeni građevinske dozvole. Izmenom okolnosti, investitor bi odustao od izmene dozvole i izgradio objekat po prvoj dozvoli, koja je procedura sada a da iziskuje što manje troškova?
U ovakvoj situaciji, investitor ne može odustati od rešenja o izmeni građevinske dozvole.
Jedino što investitor može uraditi to je da podnese zahtev za izmenu lokacijskih uslova sa starim Idejnim rešenjem (koje mora biti usklađeno sa novim Pravilnikom kojim je regulisana sadržina tehničke dokumentacije) a potom i zahtev za izmenu građevinske dozvole i uz zahtev stari PGD koji mora biti usklađen sa izmenama Zakona o planiranju i izgradnji iz avgusta 2023. godine. Istovremeno, taj PGD mora biti usklađen sa novim Pravilnikom kojim je definisana sadržina tehničke dokumentacije.