Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePoštovani u postupku je jedan stambeni objekat za ozakonjenje koji delimično pada na dve susedne parcele na kojima ona nema nikakvo pravo na parcelama, a za koje je vlasnica objekta u postupku ozakonjenja pribavila saglasnosti od vlasnika na tim susednim parcelama.Sada me zanima pošto ona nema pravo svojine na tim drugim parcelama na kojima pada njena kuća da li se može ozakoniti sa ovim saglasnostima od vlasnika sa dve raličite parcele na koje delimično pada ova kuća ili se mora raditi i ispravka granice parcele ?
Pitanje podobnog prava na zemljištu na kojem se nalazi objekat koji je predmet ozakonjenja, regulisano je u članu 10. Zakona o ozakonjenju.
Saglasnost za ozakonjenje je potrebna ukoliko se radi o objektu koji je izgrađen na zemljištu na kojem je upisan vlasnik objekta zajedno sa drugim licima (član 10. stav 6. Zakona).
U ovom konkretnom slučaju, imajući u vidu da vlasnik objekta koji je predmet ozakonjenja nema upisano pravo ni na jednoj parceli na kojoj se objekat nalazi, ne može se sprovesti postupak ozakonjenja na osnovu saglasnosti sopstvenika parcela, jer je to suprotno članu 10. stav 3. taćka 1) Zakona.
Potrebno je da vlasnik objekta pribavi pravnosnažnu sudsku presudu kojim se utvrđuje njegovo pravo na delovima dve parcele na kojima je izgrađen objekat koji je predmet ozakonjenja.
Druga mogućnost koju je razvila praksa, je da nakon što se geodetskim snimanjem utvrdi površina svake parcele koja se nalazi ispod objekta, vlasnik nezakonitog objekta i sopstvenik parcele zaključe ugovor o kupoprodaji dela parcela (sa tačnom površinom i označenim merama i granicama zemljišta pod objektom) na osnovu kojeg se potom vlasnik nezakonitog objekta upisuje kod RGZ i nakon izvršenog upisa pribavlja saglasnost suvlasnika za ozakonjenje.
Kako je objekat javne ustanove planiran na prikljucnom gasovodu , istovremeno u blizini gasnog generatora i MRS, kako je moguce izdati gradjevinsku dozvolu, iz razloga sto izgradnja na vododima nije moguca a i potrebno je ispostovati propisana udaljenja od MRS.
Kao što ste ispravno naveli u nastavku pitanja, ukoliko se planira izgradnja u blizini postrojenja za gas, neophodno je ispoštovati sve uslove koje izdaje imalac javnog ovlašćenja u postupku pribavljanja lokacijskih uslova. Ukoliko nisu ispoštovana propisana udaljenja, planirana izgradnja neće biti moguća, ili će biti neophodno izmeštanje gasovoda pre planirane izgradnje.
Predmet ozakonjenja je stambeni objekat pvršine po elaboratu geodetskih radova 62m2, podnosilac zahteva je na zemljištu upisan sa pravom korišćenja, zemljište je u svojini Republike Srbije, Ministarstvo finansija Beograd, a na objektu je upisan podnosilac zahteva kao držalac i to na 51m2. Da li je moguće ozakoniti objekat bez saglasnosti Ministarstva finansija i kako rešiti predmet?
Na katastarskoj parceli je kao nosilac prava korišćenja upisano fizičko lice sa udelom 1/1. Upisano pravo korišćenja je podobno pravo za ozakonjenje objekta. Nesporan je pravni osnov izvršenog upisa prva korišćenja u korist stranke.
Međutim, pre ozakonjenja objekta potrebno je da stranka u skladu sa članom 51. Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i infrastrukture traži od RGZ ispravku greške u pogledu upisanog imaoca prava državne svojine.
Očigledno je da je RGZ SKN Merošina, prilikom izrade Katastra nepokretnosti, pogrešno pored Republike Srbije upisao i Ministarstvo finansija. Ministarstvo ne može biti nosilac prava državne svojine (pa ni javne svojine, već to može biti samo Republika Srbija.
Nakon što RGZ donese rešenje o usvajanju zahteva za ispravku greške u pogledu pogrešno upisanog imaoca prava na zemljištu, može se sprovesti postupak ozakonjenja predmetnog objekta.
Poštovani molim vas za odgovor tiče se ozakonjenja ,naime jedan čovek hoće da ozakoni kuću za koju ima dozvolu za gradnju ali nije ucrtana u katastar, suvlasnik je sa svojim ujakom i pita da li može da ozakoni samo svoj deo kuće zato što ujak nije u mogućnosti za svoj deo a kuća je spratnosti P+1+1+Pk .On bi hteo da ozakoni samo prizemlje i prvi sprat koji su u njegovom vlasništvu.Zakonom je predviđeno da se ozakoni ceo objekat ali vi mi recite da li postoji mogućnost za ovakvo ozakonjenje ili drugi način na koji bi mogao da do kraja ucrta kuću tj.svoj deo u katastar.?
Zakonom o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020 - odluka US, 1/2023 - odluka US i 62/2023) članom 4. stav 2. propisano je da se ovaj zakon ne primenjuje na objekte za koje je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli, a koji se koriste bez izdatog rešenja o upotrebnoj dozvoli. Rešenje o upotrebnoj dozvoli pribavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata, a komisija za tehnički pregled prilikom utvrđivanja podobnosti objekta za upotrebu tu činjenicu utvrđuje na osnovu izdate građevinske dozvole i glavnog projekta, na osnovu propisa koji je važio u vreme izdavanja građevinske dozvole. Pre izdavanja rešenja o upotrebnoj dozvoli, pribavlja se dokaz o izmirenim obavezama u pogledu naknade, odnosno doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, ako se o tome ne vodi službena evidencija.
Ukoliko je ceo objekat bespravno izgrađen, mora se ozakoniti ceo objekat, kao jedinstvena građevinska celina, bez obzira na to koliko suvlasnika ili etaža ima. Činjenica suvlasništva ne utiče na mogućnost ozakonjenja objekta po delovima ili etažama koje pripadaju pojedinačnim suvlasnicima, čak i ako u stvarnosti postoje posebni delovi koji su razraničeni među suvlasnicima. Zakon objekat tretira kao jedinstvenu građevinsku celinu.
Tek nakon završenog postupka ozakonjenja, u katastru nepokretnosti se mogu evidentirati suvlasnički delovi ili sprovesti etažiranje objekta, čime se pravno razgraničavaju delovi koji pripadaju svakom suvlasniku.
U skladu sa Pravilnikom o postupku sprovođenja objedinjene procedura , član 26, stav 2, tačka 5 Prilaze se 5) ugovor između investitora i finansijera, ako je zaključen i ako je u zahtevu za izdavanje rešenja naveden finansijer. Da li je neophodno da ovaj ugovor bude overen kod notara u skladu sa zakonom po kom se radi overa dokumentara, ili nije neophodno?
Ugovor o finansiranju svakako treba nakon zaključenja da budem predmet notarske obrade.
Pred notarom se vrše dve vrste overa ugovora: overa potpisa i solemnizacija (potvrda sadržine ugovora) ako ugovor ima za predmet raspolaganje odnosno sticanje nepokretnosti.
Koja vrsta overe će se izvršiti zavisi od predmeta ugovora o finansiranju.
Ako zaključenim ugovorom finansijer ne stiče prava na nepokretnostima (što je redak slučaj u praksi) tada će notar izvršiti tzv. “malu overu” – overu potpisa. Ako je predmet ugovora o finansiranju istovremeno i sticanje nepokretnosti od strane finansijera tada će notar izvršiti solemnizaciju ugovora.