Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeRadi se o postavljanju montažno-demontažnog objekta nadstrešnice ispred ugostiteljskog objekta na površini koja je planskim dokumentom predviđena kao površina javne namene, tj. katastarska parcela na kojoj je postavljena nadstrešnica je ulica koja je u sklopu pešačke zone, dok se ugostiteljski objekat nalazi na parceli u privatnoj svojini. Namena nadstrešnice je natkrivanje letnje bašte ugostiteljskog objekta. Površina nadstrešnice oko 20-25m2. Nadstrešnica je od metalnih konstruktivnih elemenata sa metalnim stubovima. Da li uklanjanje postavljene nadstrešnice spada u nadležnost građevinske ili komunalne inspekcije s obzirom da je isti postavljen na javnoj površini? Da li za napred opisani objekat postoji obaveza pribavljanja akta nadležnog organa u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji?
Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/2023) propisano je članom 144. da se posebna vrsta objekata može graditi, odnosno određeni radovi izvoditi i bez pribavljanja akta nadležnog organa, u skladu sa posebnim propisom iz člana 201. stav 7. tačka 13a) ovog zakona.
Pravilnikom o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa, kao i vrsti objekata koji se grade, odnosno vrsti radova koji se izvode, na osnovu rešenja o odobrenju za izvođenje radova, kao i obimu, sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev i postupku koji nadležni organ sprovodi ("Sl. glasnik RS", br. 87/2023 i 16/2024), članom 2. stav 1. tačka 4. propisano je da su posebne vrste objekata i posebne vrste radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa i nadstrešnice osnove do 20 m2.
Kada su u pitanju montažni objekti privremenog karaktera na javnim i drugim površinama, članom 146. Zakonom o planiranju i izgradnji propisano je da postavljanje i uklanjanje manjih montažnih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim površinama obezbeđuje i uređuje jedinica lokalne samouprave.
Zakonom o komunalnim delatnostima ("Sl. glasnik RS", br. 88/2011, 104/2016, 95/2018 i 94/2024) propisao je, članom 34. da je opštinski, odnosno gradski komunalni inspektor ovlašćen da naloži rešenjem uklanjanje stvari i drugih predmeta sa površina javne namene ako su oni tu ostavljeni protivno propisima.
Na osnovu svega navedenog, mišljenja smo, da bi u zavisnosti od veličine postavljene nadstrešnice i okolnosti konkretnog slučaja, nadzor mogla da izvrši, najpre, komunalna inspekcija, u cilju zaštite javne površine, a potom i građevinska, ukoliko postavljena nadstrešnica spada u one za čije postavljanje je potrebno pribaviti dozvolu.
ZAHTEV ZA PROMENU NAMENE POSLOVNOG PROSTORA U STAMBENI Poslovni prostor , na drugom spratu, poseban deo 29, poslovni prostor od 61 m2 na kp 3171/4 KO Aleksandrovac, za objekat koji je upisan , deo objekta ima odobrenje za upotrebu/izgrađen pre propisa/preuzet iz zemljišne knjige, uvidom RGZ SKN u poseban deo 29, stoji zabeležba da deo objekta nema dozvolu građevinsku i upotrebnu Kako postupiti, objekat poseduje neku upotrebnu dozvolu u procesu legalizacije, međutim postoji i teret da deo objekta nema dozvolu. Da li je moguća promena namene u posebnom delu koji je obuhvaćen ovom upotrebnom dozvolom, iako je stambeno poslovna zgrada kao celina sa teretom , uvid rdz
Zabeležba ovog tipa RGZ obično se stavlja ukoliko se radi o zgradama na kojima je vršena nadogradnja (povećanje spratova u odnosu na prvobitnu građevinsku i upotrebnu dozvolu).
Ukoliko je u toku postupka utvrđeno da se poslovni prostor čija se prenamena traži nalazi u delu zgrade koji je obuhvaćen upotrebnom dozvolu i ukoliko struktura i dimenzije posebnog dela odgovaraju u celosti posebnom delu koji je prikazan u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je izdata upotrebna dozvola, mišljenja smo da nema smetnji za promenu namene predmetnog poslovnog prostora.
Poštovani stranka tj.učesnik u postupku ozakonjenja je podnela zahtev za ozakonjenje pomoćnog objekta a u listu nepokretnosti stoji pod teretom hipoteka ali na stambenom objektu na istoj parceli.Da li ja kao organ nadležan za ozakonjenje mogu da nastavim sa postupkom ozakonjenja u ovom slučaju.
Hipoteka nije smetnja za ozakonjenje objekta jer se samim ozakonjenjeme ne menja vlasnik nepokretnosti niti se smanjuje vrednost predmetnog objekta, već se ozakonjuje nelegalno sagrađeni objekat.
Iz vašeg pitanja se vidi da je hipoteka upisana na glavnom, stambenom objektu koji je pretpostavljamo ranije ozakonjen ili je legalno izgrađen tako da pitanje postojanja hipoteke na istom ne dira u sudbinu pomoćnog objekta koji je predmet ozakonjenja.
Ozakonjenjem se takođe ne umanjuje vrednost objekta, tako da se i sa te strane ne ugožava pravo poverioca u čiju korist je upisana hipoteka.
Naravno, ukoliko imate bilo kakvu sumnju na dalje da bi pravo lica u čiju korist je upisana hipoteka bilo ugroženo, možete da se obratite istom sa zahtevom za mišljenje na predloženi postupak.
Ukoliko je hipteka upisana u korist neke komercijalne banke, najbolje bi bilo da kontaktirate njihovu Pravnu službu za mišljenje.
Generalno gledano, na osnovu dostavljenog pitanja u ovom trenutku ne vidimo problem da se postupak ozakonjenja pomoćnog objekta nastavi, naravno ukoliko su ispunjeni svi drugi uslovi iz Zakona o ozakonjenju.
Da li se na informaciju o lokaciji koju je u skladu sa članom 53. Zakona o planiranju i izgradnji izdao rukovodilac odeljenja može podneti prigovor.
Prigovor, kao pravno sredstvo, regulisan je odredbama Zakona o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 95/2018 – autentično tumačenje i 2/2023 – odluka US), kojim je propisano da stranka ima pravo na prigovor u slučajevima utvrđenim ovim zakonom.
Članom 28. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se prigovor može izjaviti protiv upravne radnje ili ako organ ne preduzme upravnu radnju koju je po zakonu dužan da preduzme.
Pojam upravne radnje, takođe, definisan je odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, tako što je odredbama člana 27. propisano da su upravne radnje materijalni akti organa koji utiču na prava, obaveze ili pravne interese stranaka, kao što su vođenje evidencija, izdavanje uverenja, pružanje informacija, primanje izjava i druge radnje kojima se izvršavaju pravni akti, sve pod uslovom da upravna radnja nije povezana sa donošenjem upravnog akta.
Zakonom o planiranju i izgradnji („Sl. glasnik RS“, br. 72/2009, 81/2009 – ispr., 64/2010 – odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 – odluka US, 50/2013 – odluka US, 98/2013 – odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 – dr. zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/2023) članom 53. definisano je da informacija o lokaciji sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli, odnosno na više katastarskih parcela, na osnovu planskog dokumenta.
Kako je članom 27. Zakona o opštem upravnom postupku definisano da je upravna radnja i pružanje informacija, kao materijalni akt organa koji utiče na prava, obaveze ili pravne interese stranaka, to se informacija o lokaciji može smatrati upravnom radnjom, u smislu odredaba člana 27. Zakona o opštem upravnom postupku, na koju je moguće izjaviti prigovor, na osnovu odredaba člana 28. Zakona o opštem upravnom postupku.
Da li nelegalan objekat evidentiran objekat u katastru nepokretnosti za koji je pokrenut postupak ozakonjenja ulazi u stepen izgrađenosti prilikom dobijanja lokalcijskih uslova za novi objekat?
Svi objekti koji su evidentirani kod RGZ na jednoj katastarskoj parceli i izgrađeni u skladu sa zakonom, kao i oni koji su evidentirani kod RGZ bez odobrenja za izgradnju za koje nadležni organ utvrdi da su predmet ozakonjenja i da ispunjavaju uslove iz važećeg planskog dokumenta za ozakonjenje, ulaze u urbanistički parametar – stepen izgrađenosti građevinske parcele.
U obrazloženju akta nadležnog organa kojim se daju negativni lokacijski uslovi potrebno je navesti ove okolnosti koje je nadležni organ utvrdio.