Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePotrebno je da se pribavi upotrebna dozvola za prikljucni gasovod i MRS koji je izgradjen za potrebe Objekta srednjeg obrazovanja. Da li u ovom slucaju nadležni organ zahteva da postoji potvrda u konstruktivnom smislu?
Postupak izdavanja upotrebne dozvole uređen je Zakonom o planiranju i izgradnji ('Sl. glasnik RS”, br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020, 52/2021, 62/2023 i 91/2025), članovima 154 -158.
Međutim, kada se radi o linijskim infrastrukturnim objektima, što priključni gasovod I prateća oprema (MRS) jesu, nije potrebno pribavljati potvrdu o završetku izgradnje u konstruktivnom smilsu, a sve u skladu sa odredbama Zakona o planiranju i pratećih podzakonskih akata.
Susrećemo se problemom prestanka važenja gradjevinske dozvole. Znamo kako da vodimo postupak, ali ne znamo kako to da odradimo u ovo vreme CEOPa. Naime, nakon izdate građevinske dozvole investitor je podneo prijavu radova. Ni nakon 5 godina od pravosnažnosti rešenja nema podnete prijave završetka izrade temelja niti prijave objekta u konstruktivnom smislu. Naše pitanje je: KAKO DA KROZ CEOP SPROVEDEMO POSTUPAK PRESTANKA VAŽENJA GRADJEVINSKE DOZVOLE
Postupak za utvrđivanje prestanka važenja građevinske dozvole ne vodi se u sistemu CEOP već van njega i tada se vodi upravni postupak u skladu sa ZUP-om I uz primenu člana 140. Zakona o planiranju I izgradnji.
Zakonodavac nije propisao kako se inicira postupak za utvrđivanje prestanka važnosti rešenja o građevinskoj dozvoli, te stoga preostaje da taj postupak pokreće nadležni organ po službenoj dužnosti.
Ono što je bitno je da se rešenje o utvrđivanju prestanka važenja rešenja o građevinskoj dozvoli van CEOP-a donosi samo ako su ispunjeni uslovi iz stava 1, 2 I 4 člana 140. ZPI.
Kada su ispunjeni uslovi utvrđeni članom 140 stav 1, 2 I 4. Zakona o planiranju I izgradnji, nadležni organ donosi rešenje o utvrđivanju prestanka važenja građevinske dozvole I pravnosnažno rešenje dostavlja nadležnoj Poreskoj upravi stoga što je predviđeno da u tom slućaju investitor plaća porez na imovinu kao da je objekat izgrađen.
Zakonodavac je utvrdio da građevinska dozvola prestaje da važi ako investitor ne izvrši prijavu radova u roku od 3 godine od dana pravnosnažnosti rešenja (osim u lsučaju izuzetaka koji su navednei u članu 140. Stav 2 ZPI).
Drugi rok je ako se u roku od 5 godina od dana pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli ne pribavi upotrebna dozvola.
U slučaju koji se navodi u postavljenom pitanju izvršena je prijava radova ali ne I prijava temelja I prijava završetka objekat u konstruktivnom smislu. U tom slučaju se dakle nisu stekli uslovi za utvrđenje prestanka važenja građevinske dozvole shodno članu 140. stav 1. ZPI.
To znači da se prati drugi rok: ne može se izdati upotrebna dozvola ukoliko je od dana pravnosnažnosti građevinske dozvole protekao rok od 5 godina.
Ukoliko niste po službenoj dužnosti pokrenuli postupak za utvrđivanje prestanka važenja rešenja o građevinskoj dozvoli ni po jednom ni po drugom osnovu, tada možete odlučivati o tome i u eventualno pokrenutom postupku za izdavanje rešenje o upotrebnoj dozvoli u sistemu CEOP.
Ne znamo kada je nastupila pravnosnažnost građevinske dozvole u konkretnom slučaju koji je naveden u pitanju, ali ako naprimer, još nije istekao rok od 5 godina, pa investitor podnese u sistemu CEOP prijavu temelja i prijavu završetka objekta u konstruktivnom smislu, dužni ste da postupite po tim prijavama. Ali ukoliko bi investitor podneo te prijave ili npr. zahtev za upotrebnu dozvolu posle isteka roka od 5 godina od dana u pravnosnažnosti rešenja o građevinskoj dozvoli, tada biste bili u obavezi da u toj proceduru u sistemu CEOP donesete rešenje kojim odbacujete zahtev kao nedozvoljen zbog proteka roka iz člana 140. stav 4 ZPI (osim ukoliko pre isteka tog roka investitor shodno članu 140 stav 5 ZPI ne podnese zahtev za produženje važnosti izdate građevinske dozvole jođ za dve godine).
Da li hotel može da se podvede pod objekat javne namene prema važećem Zakonu o planiranju i izgradnji?
Zakonom o planiranju i izgradnji u članu 2 definisani su pojmovi, između ostalog i objekti javne namene: “Objekti javne namene su objekti namenjeni za javno korišćenje i mogu biti objekti javne namene u javnoj svojini po osnovu posebnih zakona (linijski infrastrukturni objekti, objekti za potrebe državnih organa, organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave itd.) i ostali objekti javne namene koji mogu biti u svim oblicima svojine (bolnice, domovi zdravlja, domovi za stare, objekti obrazovanja, otvoreni i zatvoreni sportski i rekreativni objekti, trgovinski centri, objekti kulture, saobraćajni terminali, pošte i drugi objekti)”.
Za konkretnije tumačenje propisa i definiciju objekata javne namene u vezi sa konkretnim pitanjem, predlažemo da se obratite resornom ministarstvu, odnosno Agenciji za prostorno planiranje i urbanizam RS.
Da li se uplatom doprinosa za opremanje građevinskog zemljišta iz građevinske dozvole koja je prestala da važi i po kojoj nije potvrđena prijave radova, može smatrati kao izmirena obaveza iz te dozvole prilikom izdavanja nove građevinske dozvole, odnosno da li investitor treba da plati i doprinos obračunat prilikom izdavanja nove građevinske dozvole, bez obzira što je to učinio prilikom izdavana prve dozvole kojoj je istekao rok važenja od 3 godine?
Pitanje priznavanja uplaćenih sredstava odnosno povraćaja novca na ime uplaćenog doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u slučaju poništaja ili prestanka važenja rešenja o građevisnkoj dozvoli (kao što je ovde slučaj), potrebno je regulisati opštim aktom Jedinice loaklne samouprave kojim je regulisan doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta.
U praksi su česte situacije da subjekt koji vrši sve poslove obračuna i naplate doprinosa i uređivanja građevinskog zemljišta, prilikom novog obračuna u vezi izgradnje objekta, uzima u obzir ranije uplaćena sredstva i obavezuje investitora da isplati razliku do pune vrednosti doprinosa po novom obračunu.
I ovo pitanje je potrebno regulisati opštim aktom kojim je regulisan doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta.
Ukoliko opštim aktom JLS nisu regulisana ova pitanja, u tom slučaju po osnovu opštih pravila Zakona o obligacionim odnosima o vraćanju datog kada otpadne pravni osnov davanja, investitor može pokrenuti parnični postupak radi povraćaja datog.
Poštovani, do sada sam kod donošenja rešena o ozakonjenju ako je vlasnik objekta imao građevinsku dozvolu po kojoj je plaćena naknada za gradsko građevinsko zemljište uvažavala plaćenu kvadraturu i kao dokaz prihvatali samo one ugovore na kojima se videlo da je plaćeno ili uplatnice.Sada me zanima kod kuća na selu gde je bilo samo npr.odobrenje za izgradnju sa kopijom plana iz 1973 godine i nema nigde da piše da je plaćena taksa i tu nije ni bilo građevinskog zemljišta već vrlo verovatno poljoprivrednog da li je ispravno naplatiti taksu za takav objekat ili se to odobrenje uvazava bez dokaza? Kako tumačite ovaj slučaj pošto u zakonu ne piše konkretno za ove slučajeve kod naplaćivanja taksi
Imajući u vidu da je 24. oktobra 2025. godine stupio na snagu Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima ("Sl. glasnik RS", br. 91/2025), kojim je u članu 27, propisano da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o ozakonjenju objekata ("Službeni glasnik RS", br. 96/15, 83/18, 81/20 - US, 1/23 - US i 62/23), kao i da se postupci započeti u skladu sa odredbama Zakona o ozakonjenju objekata obustavljaju se danom stupanja na snagu ovog zakona, smatramo da treba da postupite u skladu sa odredbama Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, ukoliko konkretni zahtev nije rešen do 24. oktobra 2025. godine.