Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li je u skladu sa zakonskim propisima da građani svojim sredstvima, potpuno ili u saradnji sa jedinicom lokalne samouprave, finansiraju asfaltiranje ulica, seoskih puteva na način što će sredstva direktno uplaćivati izvođačima radova?
Nije u skladu sa zakonskim propisima da građani svojim sredstvima, potpuno ili u saradnji sa jedinicom lokalne samouprave, finansiraju asfaltiranje ulica i seoskih puteva koji su imovina jedinice lokalnih samouprava na način što će sredstva direktno uplaćivati izvođačima radova. Građani svojim sredstvima, potpuno ili u saradnji sa jedinicom lokalne samouprave, mogu da finansiraju asfaltiranje ulica i seoskih puteva koji su imovina jedinice lokalnih samouprava na sledeće načine:
- kroz mesni kroz samodoprinos, koji se uplaćuje u budžet opštine, kroz evidencioni podračun i predstavlja izvorni prihod opštine;
- putem uplate dobrovoljnih transfera od fizičkih i pravnih lica, uz regulisanje međusobnih prava i obaveza zaključivanjem pojedinačnih tipskih ugovora, sve sa ciljem obezbeđivanja normativno-pravne pozadine ove transakcije i namenskog utroška predmetnih uplata u konkretne svrhe. Na ovu temu raspoloživi su još neki odgovori na ranije postavljena pitanja kroz bazu SKGO, tako da upućujemo da iste pogledate pod linkom: https://www.skgo.org/pitanja-i-odgovori?search=samodoprinos&thematic=&publication=&page=1
Opštinska uprava planira rashode za kapitalno održavanje ulica na ekonomskoj klasifikaciji 5113. Građani opštine hoće da učestvuju u finansiranju rashoda za asfaltiranje ulica. Da li je to moguće i na koji način u pogledu obezbeđenja pravnog osnova i računa na koji se uplaćuju njihova sredstva?
Učešće (dobrovoljno) građana u finansiranju pojedinih kapitalnih investicija npr. asfaltiranje ulica je moguće, i u te svrhe se može koristiti uvedeni mesni samodoprinos, koji se uplaćuje u budžet opštine, kroz evidencioni podračun i predstavlja izvorni prihod opštine. Uvođenje mesnog samodoprinosa (na zaradu ili na imovinu) se realizuje putem uspešno sprovedenog referenduma u lokalnoj zajednici (najčešće mesnoj zajednici) i donošenja Odluke o uvođenju samodoprinosa u skladu sa propisima kojima je uređen postupak neposrednog izjašnjavanja građana (Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi). Imajući u vidu da je to kompleksan proces, počev od izrade programa finansiranja investicija iz strogo namenskih sredstava samodoprinosa, do izglasanja većine birača koji su izašli na referendum, ova problematika u slučaju konkretne ulice i njihovih stanovnika bi trebala da bude regulisana putem uplate dobrovoljnih transfera od fizičkih i pravnih lica (grupa prihodnog konta 744, odnosno 744251 - Kapitalni dobrovoljni transferi od fizičkih i pravnih lica u korist nivoa opština), uz regulisanje međusobnih prava i obaveza zaključivanjem pojedinačnih tipskih ugovora, sve sa ciljem obezbeđivanja normativno-pravne pozadine ove transakcije i namenskog utroška predmetnih uplata u konkretne svrhe.
Da li se prilikom računanja ukupno mogućeg iznosa tekuće budžetske rezerve uzima 4 posto od svih planiranih tekućih prihoda, uključujući i prihode sa izvora 07?
Članom 69. stav 3. Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020 i 118/2021) propisano je da se tekuća budžetska rezerva opredeljuje najviše do 4% ukupnih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine za budžetsku godinu.
Članom 14. Zakona o budžetskom sistemu, propisane su vrste javnih prihoda i primanja:
Javni prihodi su:
1) porezi;
2) doprinosi za obavezno socijalno osiguranje;
2a) neporeski prihodi, i to:
(1) takse,
(2) naknade,
(3) kazne,
(4) prihodi nastali upotrebom javnih sredstava;
5) samodoprinos;
6) donacije, transferi i finansijska pomoć Evropske unije.
Primanja države su:
1) primanja od prodaje nefinansijske imovine;
2) primanja od zaduživanja;
3) primanja od prodaje finansijske imovine.
Članom 20. Zakona o budžetskom sistemu, primanjima od prodaje nefinansijske imovine smatraju se:
1) primanja od prodaje nepokretnosti i pokretnih stvari u državnoj svojini;
2) primanja od prodaje nepokretnosti i pokretnih stvari u svojini autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave;
3) primanja od prodaje ostalih osnovnih sredstava;
4) primanja od prodaje robnih rezervi;
5) primanja od prodaje dragocenosti;
6) primanja od prodaje prirodne imovine;
7) druga primanja utvrđena zakonom.
Na osnovu navedenih odredbi, može se reći da se prilikom obračuna maksimalno mogućeg iznosa sredstava koji se mogu opredeliti kao tekuća budžetska rezerva, uzimaju ukupni prihodi i primanja od prodaje nefinansijske imovine. Dakle u navedeni obračun ne ulazeprimanja od zaduživanja i primanja od prodaje finansijske imovine.
U skladu sa članom 8. Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem ("Sl. glasnik RS", br. 16/2016, 49/2016, 107/2016, 46/2017, 114/2017, 20/2018, 36/2018, 93/2018, 104/2018, 14/2019, 33/2019, 68/2019, 84/2019, 151/2020, 19/2021, 66/2021 i 130/2021), klasifikacija rashoda i izdataka prema izvorima finansiranja iskazuje prihode i primanja, rashode i izdatke prema osnovu ostvarenja tih sredstava.
Klasifikacija izvora finansiranja obuhvata:
1) Opšte prihode i primanja budžeta - izvor 01;
2) Transfere između korisnika na istom nivou - izvor 02;
3) Socijalne doprinose - izvor 03;
4) Sopstvene prihode budžetskih korisnika - izvor 04;
5) Donacije od inostranih zemalja - izvor 05;
6) Donacije od međunarodnih organizacija - izvor 06;
7) Transfere od drugih nivoa vlasti - izvor 07;
8) Dobrovoljne transfere od fizičkih i pravnih lica - izvor 08;
9) Primanja od prodaje nefinansijske imovine - izvor 09;
10) Primanja od domaćih zaduživanja - izvor 10;
11) Primanja od inostranih zaduživanja - izvor 11;
12) Primanja od otplate datih kredita i prodaje finansijske imovine - izvor 12;
13) Neraspoređeni višak prihoda i primanja iz ranijih godina - izvor 13;
14) Neutrošena sredstva od privatizacije iz ranijih godina - izvor 14;
15) Neutrošena sredstva donacija, pomoći i transfera iz ranijih godina - izvor 15;
16) Roditeljski dinar za vannastavne aktivnosti - izvor 16;
17) Neutrošena sredstva transfera od drugih nivoa vlasti - izvor 17;
18) Finansijsku pomoć EU - izvor 56.
Dakle, iskazano po izvorima finansiranja, a u skladu sa navedenim članom Pravilnika o standardnom klasifikacionom okviru i kontnom planu za budžetski sistem, prilikom računanja ukupno mogućeg iznosa tekuće budžetske rezerve uzima se 4% od ukupno planiranih prihoda i primanja od prodaje nefinansijske imovine, koji se iskazuju na izvorima finansiranja od 01 do 09, kao i na izvoru 16 i izvoru 56.
Poreski obveznik je 2009. godine zadužen za samodoprinos prema zaradama zaposlenih. U 2016. godini mu je uručeno rešenje o prinudnoj naplati, s tim da nije bilo uplata za navedeno zaduženje. Da li je nastupila apsolutna zastarelost, s obzirom da je rešenje o prinudnoj naplati uručeno 2016. godine?
Prekid roka zastarelosti uređen je odredbama člana 114d Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Ova odredba u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji u primeni je od 08.07.2007. godine. Navedenim članom propisano je da se zastarelost prekida svakom radnjom Poreske uprave – poreskog organa, preduzetom protiv poreskog dužnika u cilju utvrđivanja i naplate poreza i sporednih poreskih davanja, odnosno radnjom poreskog obveznika preduzetom u cilju ostvarivanja prava na povraćaj, poreski kredit, refakciju i refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja i povraćaj sporednih poreskih davanja. Posle prekida zastarelost počinje teći iznova, a vreme koje je proteklo pre prekida ne računa se u rok za zastarelost.
Odredbama člana 114ž Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji koji je u primeni od 27.03.2009. godine definisana je apsolutna zastarelost. Pravo na utvrđivanje, naplatu, povraćaj, poreski kredit, refakciju, refundaciju, kao i namirenje dospelih obaveza putem preknjižavanja poreza, uvek zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je porez trebalo utvrditi ili naplatiti, odnosno u kojoj je izvršena preplata.
Članom 114z Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji koji je uveden od 04.07.2014. godine i izmenjen od 01.01.2016. godine, propisuje se zastoj zastarelosti prava na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih poreskih davanja.
Zastarelost prava Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu poreza i sporednih poreskih davanja ne teče:
Vreme trajanja zastoja zastarelosti produžava apsolutnu zastarelost. Shodno navedenom, radnja dostavljanja rešenja o prinudnoj naplati 2016. godine ne produžava apsolutnu zastarelost.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kod LPA odseka u toku je postupak po zahtevu poreskog obveznika za povraćaj sredstava na ime depozita za licitaciju zemljišta u javnoj svojini gde je oglasom predviđen povraćaj za one koji nisu izlicitirali. Pošto se radi o računu broj 840-841151843-84-Prihodi od prodaje zemljišta u korist nivoa opština, odsek LPA je nadležan za ovakve vrste povraćaja. Poreski obveznik ima dug po osnovi poreza na imovinu i odbija da ga izmiri. Da li u konkretnom slučaju LPA postupa kao kada se povraćaj odnosi na prihode koje administrira LPA? Pošto se radi o prihodu koji LPA direktno ne administrira, da li se on odbija kao neosnovan ili se vrši povraćaj, a porez se naplaćuje u postupku prinudne naplate?
Članom 14. stav 1. Zakona o budžetskom sistemu propisano je da su javne prihodi:
1) porezi;
2) doprinosi za obavezno socijalno osiguranje;
2a) neporeski prihodi, i to:
(1) takse,
(2) naknade,
(3) kazne,
(4) prihodi nastali upotrebom javnih sredstava;
tač. 3) i 4) (brisane)
5) samodoprinos;
6) donacije, transferi i finansijska pomoć Evropske unije;
7) (brisana).
Prema stavu 2. istog člana primanja države su:
1) primanja od prodaje nefinansijske imovine;
2) primanja od zaduživanja;
3) primanja od prodaje finansijske imovine.
podtač. (1)-(3) (brisane)
4) (brisana).
Članom 60. istog zakona propisano je, da ako je od obveznika naplaćeno više prihoda iz člana 14. stav 1. tač. (1)-(5) ovog zakona, odnosno ako je osnov za naplatu bio pogrešan, izvršiće se povraćaj u skladu sa zakonom kojim se uređuje naplata javnih prihode, odnosno u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
U konkretnom slučaju uplatni račun 840-841151843-84 – Primanja od prodaje zemljišta u korist nivoa opština nije javni prihod iz člana 14. stav 1. tač. (1)-(5) ovog zakona, već spada u primanja (u skladu sa članom 14. stav 2. Zakona o budžetskom sistemu), pa u tom smislu se na ovaj javni prihod ne primenjuju odredbe člana 60. Zakona o budžetskom sistemu, pa se povraćaj vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje naplata prihoda.
Shodno navedenom, smatramo da LPA nije nadležna za povraćaj niti preknjižavanje primanja i u tom smislu nema osnova za primenu člana 70. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Zahtev za povraćaj treba odbaciti rešenjem zbog nenadležnosti.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.