Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li predsednik opštine može da podnese zahtev za eksproprijaciju ili zahtev za davanje prethodne saglasnosti Vlade na elaborat kod otuđenja građevinskog zemljišta po članu 99. Zakona o planiranju i izgradnji ukoliko opština nema pravobranioca?
Prema odredbama člana 52. Zakona o pravobranilaštvu ("Sl. glasnik RS", br. 55/14) poslove pravne zaštite interesa lokalne samouprave u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim nadležnim organima kao i u postupcima zaštite imovinsko-pravnih interesa lokalne samouprave preduzima pravobranilaštvo.
Prema odredbama Zakona o eksproprijaciji predlog za eksproprijaciju podnosi korisnik eksproprijacije. U predmetima eksproprijacije ukoliko je korisnik eksproprijacije lokalna samouprava (grad ili opština) u njeno ime predlog podnosi nadležni pravobranilac.
Međutim u situaciji kad pravobranilaštvo nije formirano, a ne postoji ni zajedničko pravobranilaštvo predlog za eksproprijaciju ili zahtev za davanje prethodne saglasnosti u smislu Zakona o planiranju i izgradnji u ime opštine može da podnese i predsednik opštine kao zastupnik opštine.
Da li službenik može da napreduje iz zvanja mlađi saradnik u zvanje mlađi savetnik?
Shodno članu 63. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave u zvanju mlađeg savetnika obavljaju se složeni poslovi koji podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika unutar precizno određenog okvira delovanja, uz redovan nadzor neposrednog rukovodioca i donošenje odluka na osnovu postojeće prakse ili opštih i pojedinačnih uputstava neposrednog rukovodioca. Poslovi zahtevaju sposobnost rešavanja manjih tehničkih ili proceduralnih problema.
Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.
Na osnovu člana 65. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave u zvanju mlađeg saradnika obavljaju se jednostavniji stručni poslovi kao i administrativno-tehnički poslovi uz nadzor, uputstva i detaljna usmerenja službenika u višim zvanjima. Ovi poslovi se sastoje od ograničenog kruga međusobno povezanih zadataka u jednoj oblasti.
Za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca iz člana 1. st. 1. i 2. ovog zakona.
Dakle, za zvanje mlađeg savetnika potrebno je stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca, dok je za zvanje mlađeg saradnika uslov stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca.
Članom 82. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave je previđeno da pri popunjavanju izvršilačkog radnog mesta prednost ima premeštaj službenika, sa napredovanjem ili bez njega.
Ako poslodavac odluči da radno mesto ne popuni premeštajem, sprovodi se interni konkurs.
Ako interni konkurs nije uspeo, radno mesto može da se popuni preuzimanjem službenika od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa.
Ako se radno mesto ne popuni ni preuzimanjem službenika, obavezno se sprovodi javni konkurs.
Ako ni javni konkurs nije uspeo, radno mesto se ne popunjava, ali poslodavac može odlučiti da se sprovede novi javni konkurs.
Međutim, sve navedeno ne predstavlja dovoljan uslov.
Naime, članom 133e je propisano:
“Rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu.
Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se".
Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar".
Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.
Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana”.
Dakle, napredovanje iz zvanja mlađi saradnik u zvanje mlađi savetnik je moguće samo ukoliko službenik kumulativno ispunjava uslove za rad u višem zvanju i uslove u pogledu napredovanja i to stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu kod poslodavca i dobijenih ocena na način kako je to predviđeno članom 133e Zakona.
Da li li se u vezi isplate jubilarne nagrade uračunava i staž koji imam na privremeno povremenim poslovima?
U skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS pravo na jubilarnu nagradu ostvaruju zaposleni u JLS za navršenih 10, 20 30, 35 ili 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvario pravo iz radnog odnosa.
S obzirom da se za jubilarnu nagradu računaju samo godine provedene u radnom odnosu, a imajući u vidu da je odredbama Zakona o radu angažovanje po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova definisano kao rad van radnog odnosa, godine angažovanja po osnovu ovog ugovora se ne računaju u jubilarnu nagradu.
Potrebno mišljenje u vezi donošenja rešenja u postupku promene ličnog imena. Naime, članom 347. st. 3. Porodičnog zakona predviđeno je da pravo na promenu ličnog imena nema lice koje promenom ličnog imena namerava da izbegne neku svoju obavezu. Št ase podrazumeva pod "izbegavanjem obaveze"? Da li je to uverenje da je podnosilac zahteva izmirio poreska dugovanja, tj. da li lice koje koje ima dugovanja na ime poreza ima prava na promenu ličnog imena? Istovremeno, članom 347. st. 4. Porodičnog zakona predviđa se da pravo na promenu ličnog imena nema lice koje namerava da promeni ime u ime koje je u suprotnosti sa običajima i shvaranjima sredine, u tom smislu, šta to konkretno znači?
Pravo na promenu ličnog imena, u skladu sa članom 346. stav 1. Porodičnog zakona („Sl. glasnik RS”, br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015), ima svako lice koje je navršilo 15. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje.
U vezi sa članom 347. stav 3. nema pravo na promenu ličnog imena “lice koje promenom ličnog imena namerava da izbegne neku svoju obavezu”. Fizičko lice, ukoliko promeni lično ime, u obavezi je da nakon menjanja lične karte i promena u istoj, u vezi sa svim obavezama izvrši izmenu podataka u evidencijama organa koji vode određene nadležnosti nad poreskim obavezama.
U skladu sa članom 29. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik RS”, br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 15/2016, 108/2016, 30/2018, 95/2018, 86/2019 i 144/2020), postoji obaveza organa i organizacija nadležnih za upis u registar da obaveštavaju Poresku upravu, lokalni poreski organ o svim promenama. Ukoliko organ ne dostavi informacije o promenama značajnim za oporezivanje, fizičko, pravno lice, preduzetnik je dužan da ih podnese lično, putem elektronske ili redovne pošte.
U skladu sa članom 33. Zakona o porezima na imovinu („Sl. glasnik RS”, br. 26/2001, “Sl. list SRJ”, br. 42/2002 - odluka SUS i “Sl. glasnik RS”, br. 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/2012 - odluka US, 47/2013, 68/2014 - dr. zakon, 95/2018, 99/2018 - odluka US, 86/2019 i 144/2020), fizičko lice dužno je da kao obveznik poreza na imovinu za određenu nepokretnost ili preko javnog beležnika izvrši promenu podataka za potrebe oporezivanja, a kod JLS tj. lokalne poreske administracije ili lično u roku od 30 dana od promene podataka. Obveznik prijavu promene podataka može da se podnese i preko obrazaca PPI, u kojem se obeležava polje - izmenjena poreska prijava, i popunjavaju polja na koja se izmene odnose.
U vezi sa članom 347. stav 3. Porodičnog zakona, nema pravo na promenu ličnog imena “lice koje namerava da promeni ime u pogrdno ime, ime kojim se vređa moral ili ime koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine. U pogledu ove odredbe, zakonodavac je zadržao nešto veću fleksibilnost u mogućim tumačenjima zbog raznolikosti običaja i shvatanja, shodno kulturološkim specifičnostima različitih sredina. Vređanje ličnosti davanjem pogrdnih imena svakako nije dopušteno, niti davanje imena koja su opšte neprihvatljiva sa aspekta morala.
Da li lica zaposlena u kabinetu na određeno vreme sa zvanjem samostalni savetnik ulaze u broj od 20% prema Uredbi koliko može da ima jedinica lokalne samouprave u odnosu na ukupan broj službenika?
Na osnovu člana 34. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, Pravilnikom može da bude određeno da na radnim mestima u zvanju višeg savetnika radi najviše do 10% službenika, a u zvanju samostalnog savetnika da radi najviše do 20% službenika. Dakle, reč je o 20% u odnosu na broj službenika i to u odnosu na broj sistematizovanih radnih mesta.
Shodno članu 3. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave izvršilačka radna mesta su radna mesta u kabinetu izabranog lica, koji je posebna organizaciona jedinica.
S obzirom da je kabinet izabranog lica posebna organizaciona jedinica unutar uprave broj službenika sa zvanjem samostalnog savetnika ulazi u 20% službenika koji mogu imati ovo zvanje.