Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNa koji način se imenuju članovi Saveta za rodnu ravnopravnost? Ko donosi Odluku o rodnoj ravnopravnosti, da li Komisija može da inicira njeno donošenje?
Zakon o rodnoj ravnopravnosti u članu 63. propisuje obavezu JLS da formiraju i komisiju za rodnu ravnopravnost i savet za rodnu ravnopravnost.
Saglasno članu 63. stav 1. tačka 1. ZRR, komisija za rodnu ravnopravnost formira se u skupštini JLS, kao stalno radno telo skupštine, a u sastav komisije za rodnu ravnopravnost ulaze odbornici/odbornice koje bira skupština. Prema tome, odluka Skupštine grada Zaječara, kojom je obrazovana Komisija za rodnu ravnopravnost sastavljena od predstavnika LS, Zdravstvenog centra, Centra za socijalni rad, predstavnika udruženja, advokata, stručnjakinja iz ove oblasti, kao i od tri odbornice, nije u skladu sa ZRR, imajući u vidu da je reč o stalnom radnom telu skupštine JLS, koje mogu činiti samo odbornici i odbornice.
U cilju ispunjenja zakonskih obaveza, u JLS u kojima nije obrazovana komisija za rodnu ravnopravnost, potrebno je odgovarajućim aktima propisati da komisija za rodnu ravnopravnost predstavlja stalno radno telo skupštine JLS, regulisati nadležnosti i način njenog rada, o doneti odgovarajuće akte o osnivanju ovog tela (čl. 73. ZRR). Prilikom propisivanja nadležnosti, trebalo bi imati u vidu da je komisija za rodnu ravnopravnost nadležna da iz rodne perspektive razmatra sve akte koje skupština JLS razmatra i usvaja, da sagledava kakve će efekte na žene i muškarce imati rešenja sadržana u predlozima ovih akata, kao i da predlaže mere koje bi trebalo uneti u kate u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti.
Drugo telo za rodnu ravnopravnost u JLS jeste savet za rodnu ravnopravnost. Zakon predviđa da savet za rodnu ravnopravnost čine imenovana ili postavljena lica, predstavnici ustanova, organa i organizacija u oblastima od značaja za rodnu ravnopravnost i sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja, o čemu treba voditi računa prilikom imenovanja članova/članica saveta. Osim toga, trebalo bi imati u vidu da, prema ZRR, u radu saveta za rodnu ravnopravnost učestvuju i lica zadužena za rodnu ravnopravnost u organima uprave JLS, koja tim savetima pružaju stručnu i administrativno-tehničku potporu u radu, kako je to propisano u članu 63. stav 1. tačka 2. ZRR. Izbor, nadležnosti i način rada tela za rodnu ravnopravnost bliže se uređuju aktima skupštine JLS (član 63. stav 3. ZRR).
Saglasno članu 63. stav 2. komisija za rodnu ravnopravnost i savet za rodnu ravnopravnost u JLS međusobno sarađuju, ali ostvaruju saradnju i sa svim drugim telima za rodnu ravnopravnost na lokalnom, pokrajinskom i nacionalnom nivou.
Prilikom izbora/imenovanja članova/članica komisije za rodnu ravnopravnost trebalo bi obezbediti uravnoteženu zastupljenost polova, saglasno članu 26. st. 1. i 2. a u vezi sa članom 6. stav 1. tačka 9. Zakona o rodnoj ravnopravnosti.
Da li članove Komisije za rodnu ravnopravnost mogu da se predlože za članove Saveta, s tim što bi članice koje su odbornice bile predstavnice ustanova u kojima rade?
Mišljenja smo da ne postoje prepreke da odbornice koje su do sada bile članice komisije za rodnu ravnopravnost, budu razrešene ove dužnosti i imenovane za članice saveta za rodnu ravnopravnost, kao predstavnice ustanova.
S obzirom na to da je komisija za rodnu ravnopravnost stalno telo skupštine, kao opšteg predstavnika građana i građanki, a da je savet za rodnu ravnopravnost telo pri izvršnoj vlasti, da su njihov status i nadležnosti različiti, te da međusobno treba da sarađuju, jedno lice ne može istovremeno biti član/članica oba tela.
S obzirom na to da u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti stoji da su članovi Saveta imenovana ili postavljena lica, predstavnici ustanova, organa i organizacija u oblastima značajnim za rodnu ravnopravnost i sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja, na koji način se određuje ko će biti članovi? Da li to znači da svakoj ustanovi, organu i organizaciji treba uputiti molbu/zahtev/dopis za dostavljanjem predloga njihovog člana?
Zakon o rodnoj ravnopravnosti ne propisuje sastav i proceduru izbora konkretnih lica za članove/članice saveta za rodnu ravnopravnost, već instruktivnom normom samo upućuje da članovi/članice budu imenovana ili postavljena lica iz onih ustanova, organa i organizacija koje deluju u oblastima koja su od značaja za rodnu ravnopravnost i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja. Zato je potrebno da se u JLS u kojima nije obrazovan savet za rodnu ravnopravnost propisom koji donosi JLS regulisati način izbora članova/članica saveta, kao i nadležnosti i način rada saveta i formirati ovo telo. Prilikom regulisanja načina izbora članova/članica saveta, trebalo bi imati u vidu da savet nije „predstavničko telo“, već telo koje čine lica čiji je radni angažman vezan za oblasti koje su od značaja za rodnu ravnopravnost i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja. To, međutim, ne znači , da je potrebno propisivati pravila kojima bi se regulisao način „prethodne provere stručnosti“ tih lica u oblasti rodne ravnopravnosti, niti je njihovu stručnost potrebno proveravati.
Pošto je Posebnim kolektivnim ugovorom povećan broj dana godišnjeg odmora za određene funkcionere, da li se mora doneti novo rešenja ili doneti izmena rešenja da bi im se priznalo pravo na broj dana godišnjeg odmora po Posebnom kolektivnom ugovoru od aprila 2022. godine?
Posebnim kolektivnim ugovorom o izmenama i dopunama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave (“Službeni glasnik RS”, br. 51 od 29. aprila 2022. godine) izvršena je izmena člana 17. koji govori o merilima za utvrđivanje godišnjeg odmora tako da st. 3 i 4 glase:
“Godišnji odmor, koji se utvrdi nakon primene svih kriterijuma, ne može se koristiti u trajanju dužem od 35 radnih dana.
Zaposleni sa navršenih 30 godina rada provedenih u radnom odnosu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 35 radnih dana.”
S obzirom da se godišnji odmor utvrđuje za kalendarsku godinu, smatramo da je potrebno izmeniti rešenja o godišnjim odmorima kojima je utvrđen godišnji odmor za 2022. godinu a koja su doneta pre stupanja na snagu izmena i dopuna posebnog kolektivnog ugovora i uskladiti ih sa novom maksimalnom dužinom trajanja.
Da li član Gradskog veća može da bude član Konkursne komisije za izbor načelnika i zamenika načelnika Gradske uprave, s obzirom da je u organu koji vrši postavljanje na položaj lica koje bira?
Shodno članu 95. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave javni konkurs za popunjavanje položaja oglašava pokrajinski organ nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće. Pre oglašavanja javnog konkursa za popunjavanje položaja nadležan pokrajinski organ, odnosno Veće obrazuje konkursnu komisiju. Ako je položaj popunjen, konkurs za popunjavanje položaja oglašava se najkasnije u roku od 90 dana pre isteka vremena na koje je službenik na položaju postavljen.
Dalje se u članu 96. istog zakona kaže da izborni postupak sprovodi konkursna komisija od tri člana. Najmanje jedan član komisije mora imati stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, jedan član koji je stručan u oblasti za koju se popunjava položaj i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima. Po okončanom izbornom postupku konkursna komisija sastavlja listu od najviše tri kandidata koji su sa najboljim rezultatom ispunili merila propisana za izbor.
Dakle, zakon ne postavlja ograničenja u pogledu toga ko može da bude član komisije za popunjavanje položaja, već samo određuje uslove za pojedine članove. S obzirom da je Veće kolektivni organ i da kao takav odlučuje u postupku popune položaja, kao i da zakon ne postavlja ograničenja u tom smislu, smatramo da se član Veća može imenovati u komisiju za popunu položaja dokle ispunjava uslove propisane člana 96. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.