Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOdbor za administrativno-mandatna pitanja Skupštine opštine doneo je rešenje kojim priznaje pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije, funkcioneru koji je razrešen podnošenjem neopozive ostavke i koji je starosni penzioner u momentu razrešenja i u momentu podnošenja zahteva (član 14. Zakona o zaposlenima u ap i jls). Ovu odluku smatramo nezakonitom, jer su članovi Odbora imali sve relevantne informacije o predmetbom slučaju i upozoreni su da se mora odbiti zahtev. Na koji zakonit način možemo da poništimo ovo nezakonito rešenje o priznavanju prava?
Pre davanja odgovora na ovo pitanje poželjno je da znamo kakvo je uputstvo o pravnom sredstvu. U slučaju da je reč o rešenju protiv koga se može pokrenuti upravni spor postoje dve mogućnosti, ali uz ispunjavanje zakonom predviđenih uslova. To su ponavljanje postupka shodno čl. 176-182. Zakona o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 95/2018 - autentično tumačenje i 2/2023 - odluka US), odnosno poništavanje konačnog rešenja shodno čl. 183. istog zakona. Ovim odredbama je navedeno u kojim slučajevima može doći do jednog odnosno do drugog ishoda.
Republički inspektor i komunalni inspektor su se izjasnili da nisu nadležni nad napuštenim delom državnog puta broj 158 IIA reda. Sukob nadležnosti rešava Vlada (član 58. Zakona o državnoj upravi) na predlog organa koji se poslednji oglasio (član 38. Zakona o opštem upravnom postupku). Da li se predlog podnosi načelniku odеljеnja rеpubličkе inspеkcijе za državnе putеvе Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture? Da li treba podneti tužbu upravnom sudu zbog ćutanja Vlade ili zahtev ustavnom sudu da reši sukob nadležnosti (čl. 68-74. Zakona o Ustavnom sudu)?
Članom 58. stav 1. Zakona o državnoj upravi („Službeni glasnik RS“, br. 79/05, 101/07, 95/10, 99/14, 47/18 i 30/18 - dr. zakon), propisano je da sukob nadležnosti između organa državne uprave, između organa državne uprave i imaoca javnih ovlašćenja i između imalaca javnih ovlašćenja rešava Vlada, a stavom 2. da sukob nadležnosti između područnih jedinica organa državne uprave rešava rukovodilac organa državne uprave. Ova odredba je jasna i nedvosmislena i nikako se ne može primeniti u konkretnom slučaju.
Međutim, članom 167. stav 2 tačka 2. Ustava Republike Srbije („Službeni glasnik RS“, br. 98/2006 i 115/2021) određeno je da Ustavni sud rešava sukob nadležnosti između republičkih organa i pokrajinskih organa ili organa jedinica lokalne samouprave.
Odredbama čl. 68 – 74. Zakona o Ustavnom sudu ("Sl. glasnik RS", br. 109/07, 99/11, 18/13 - odluka US, 103/15, 40/15 - dr. zakon, 10/23 i 92/23), uređen je postupak rešavanja sukoba nadležnosti. Tako je, članom 68. ovog zakona propisano da Ustavni sud rešava sukob nadležnosti iz člana 167. stav 2. tač. 1. do 4. Ustava i da zahtev za rešavanje sukoba nadležnosti, podnosi jedan ili oba organa koji su u sukobu, kao i lice povodom čijeg je prava nastao sukob nadležnosti, a članom 69. da zahtev za rešavanje sukoba nadležnosti sadrži naziv organa koji prihvataju ili odbijaju nadležnost i razloge na osnovu kojih to čine. Članom 70. ovog zakona određeno je da u slučaju kada organi odbijaju nadležnost, zahtev za rešavanje sukoba nadležnosti podnosi se u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti, odnosno konačnosti odluke drugog organa koji se oglasio nenadležnim.
Iz citiranih odredbi Zakona o Ustavnom sudu, može se zaključiti da su i republički inspektor i lokalni komunalni inspektor trebali da donesu pisane odluke o nenadležnosti i da se zahtev za rešavanje sukoba nadležnosti Ustavnom sudu može podneti u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti, odnosno konačnosti odluke drugog organa koji se oglasio nenadležnim.
Članom 12. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS, br. 21/16, 113/17, 113/17-dr. zakon, 95/18, 114/21 i 92/23) predviđeno je da danom izbora, imenovanja, odnosno postavljenja, funkcioneru miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada kod poslodavca kod koga je bio u radnom odnosu do izbora, imenovanja, odnosno postavljenja na funkciju. Funkcioner kome miruju prava i obaveze iz stava 1. ovog člana, ima pravo da se u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, vrati na rad kod poslodavca. Ukoliko je funkcioneru pre izbora, imenovanja, odnosno postavljenja, poslodavac bila autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, prava i obaveze iz stava 1. ovog člana, miruju u organu, službi ili organizaciji u kojoj je bio raspoređen na izvršilačkom radnom mestu, do izbora, imenovanja, odnosno postavljenja na funkciju. Ukoliko funkcioner nije u mogućnosti da se vrati na rad kod poslodavca zbog ukidanja organa, službe ili organizacije, funkcioner iz stava 3. ovog člana, ima pravo da se vrati na rad kod poslodavca u organ, službu, odnosno organizaciju koja je preuzela poslove ukinutog organa, službe, odnosno organizacije.
Dakle, zaposleni u gradskoj upravi može biti biran, imenovan ili postavljen na funkciju u organu grada u čijoj upravi radi, ali u tom slučaju mu miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada u organu u kome je radio pre izbora, imenovanja ili postavljenja.
Zaposlena u organu uprave posle porodiljskog odnosno odsustva radi nege deteta počinje da radi u julu 2025. godine, a dete prvu godinu života puni 28. avgusta. Odredbama Zakona o radu propisana je obaveza poslodavca da zaposlenoj ženi, koja se vrati na rad pre isteka godinu dana od rođenja deteta, obezbedi pravo na jednu ili više dnevnih pauza u toku dnevnog rada u ukupnom trajanju od 90 minuta ili na skraćenje dnevnog radnog vremena u trajanju od 90 minuta, kako bi mogla da doji svoje dete, ako dnevno radno vreme zaposlene žene iznosi šest i više časova. Pauza ili skraćeno radno vreme računaju se u radno vreme, a naknada zaposlenoj po tom osnovu isplaćuje se u visini osnovne zarade, uvećane za minuli rad. Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u JLS ne sadrži ovu odredbu. Molim Vas za odgovor o postupanju poslodavca - organa uprave, za slučaj ako zaposlena podnese zahtev za ostvarivanje gore navedenog prava.
Članom 9. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) propisano je da ako opšti akt i pojedine njegove odredbe utvrđuju nepovoljnije uslove rada od uslova utvrđenih zakonom, primenjuju se odredbe zakona.
Član 93a. istog zakona navodi da je poslodavac dužan da zaposlenoj ženi, koja se vrati na rad pre isteka godinu dana od rođenja deteta, obezbedi pravo na jednu ili više dnevnih pauza u toku dnevnog rada u ukupnom trajanju od 90 minuta ili na skraćenje dnevnog radnog vremena u trajanju od 90 minuta, kako bi mogla da doji svoje dete, ako dnevno radno vreme zaposlene žene iznosi šest i više časova.
Pauza ili skraćeno radno vreme iz stava 1. ovog člana računaju se u radno vreme, a naknada zaposlenoj po tom osnovu isplaćuje se u visini osnovne zarade, uvećane za minuli rad.
Dakle, ukoliko zaposlena podnese zahtev za ostvarivanje navedenog prava poslodavac je dužan da joj to pravo i omogući.
Nekadasnji clan Opštinskog veca k, na stalnom radu, podneo je zahtev za naknadu plate u skladu sa članom 14. Zakona o zaposlenima u AP i JLS, nakon prestanka funkcije. Skupština opštine je na sednici održanoj dana 26.06.2025. godine konstatovala prestanak funkcije članu Opštinskog veća, zbog podnosenja neopozive ostavke i to sa danom 02.06.2025. godine. Imenovani je rođen 22.06.1959. godine i prosle godine, 22.06.2024. godine je ispunio uslov za odlazak u starosnu penziju po sili zakona, sa navršenih 65 godina života i više od 15 godina radnog staža. . Medjutim, ostao je da obavlja funkciju člana Opštinskog veća na stalnom radu do konstatovanja ostavke od strane Skupštine opštine. Dana 03.07.2025. godine podneo je zahtev za naknadu plate, pozivajuci se na član 14. zakona. Da li funkcioner koji je ispunio uslov za starosnu penziju još u julu 2024. godine ima pravo na naknadu plate, s obzirom da u momentu podnošenja zahteva ima navršenih 66 godina zivota, više od 15 godina radnog staza i da je odjavljen od strane poslodavca u Registru obaveznog socijalnog osiguranja sa 02.06.2025. godine, bez obzira na to sto još uvek nije, po njegovim rečima podneo zahtev PIO Fodnu za ostvarivanje prava na starosnu penziju?
Članom 14. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprva ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije. Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona. Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije. Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Članom 19. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 - odluka US, 86/2019, 62/2021, 125/2022, 138/2022, 76/2023 i 94/2024) predviđeno je da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju: 1) kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili 2) kad navrši 45 godina staža osiguranja.
Dakle, s obzirom da je u ovom konkretnom slučaju lice steklo pravo na starosnu penziju u trenutku prestanka funkcije (ima navršenih 66 godina zivota i više od 15 godina radnog staza) ono neće moći da ostvari pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.