Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeS obzirom na to, da se prema članu 70. stav 1. tačku 2) Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine, da li se ovim propisom zabranjuje da lice, koje je zasnovalo radni odnos na ovaj način, bude ponovo angažovano zbog privremeno povećanog obima posla na istom ili drugom radnom mestu u jedinici lokalne samouprave u toku kalendarske godine? Ili se ovaj propis odnosi samo na trajanje takvog radnog odnosa, odnosno da je maksimalno trajanje koje može da se unese u rešenju 6 meseci, ali da po isteku istog, isto lice može ponovo da zasnuje radni odnos na ovaj način?
Član 70. stav 1. tačka 2) Zakona o zaposlenima u AP i JLS kaže da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine.
Iz ovih odredbi i ostalih odredbi zakona zaključujemo da ne postoji ograničenje da se isto lice primi u radni odnos na određeno vreme u istoj kalendarskoj godini na drugo radno mesto, naravno, ukoliko na tom radnom mestu postoji povećan obim posla koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši.
Da li određeno lice može biti član biračkog odbora ako je u krvnom srodstvu sa kandidatom za odbornike?
Srodstvo sa kandidatom za odbornika nije prepreka za članstvo u organima za sprovođenje izbora.
Naime, članom 30. stav 2. Zakona o izboru narodnih poslanika, koji se na osnovu člana 58. Zakona o lokalnim izborima shodno primenjuje i na izbor odbornika, propisano je da članovi i zamenici članova organa za sprovođenje izbora ne mogu biti lica koja su međusobno srodnici po pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj zaključno sa trećim stepenom srodstva, a u tazbinskom srodstvu zaključno sa drugim stepenom srodstva, kao ni bračni drugovi i lica koja su u međusobnom odnosu usvojioca i usvojenika, odnosno staraoca i štićenika.
Članom 3. stav 4. Uputstva za sprovođenje izbora za narodne poslanike Narodne skupštine, raspisanih za 21. jun 2020. godine („Službeni glasnik RS“, broj 70/20), koje, na osnovu člana 15. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, shodno primenjuju i lokalne izborne komisije, propisano je da za člana organa i radnih tela za sprovođenje izbora može da bude predloženo lice koje ima izborno pravo, a nije kandidat za narodnog poslanika, zastupnik podnosioca izborne liste kandidata za narodne poslanike Narodne skupštine ili ovlašćeno lice za podnošenje izborne liste. Stavom 5. istog člana propisano je da, ako se istovremeno sa izborima za narodne poslanike Narodne skupštine sprovode i izbori za odbornike skupština opština/gradova i gradskih opština, odnosno izbori za poslanike skupštine autonomne pokrajine, ograničenje iz stava 4. ovog člana odnosi se i na učesnike navedenih izbora.
Iz svega navedenog proističe konstatacija sa početka ovog odgovora, da srodstvo sa kandidatom za odbornika, bilo krvno, bilo tazbinsko, nije prepreka za članstvo u biračkom odboru.
Odredbama člana 70. stav 1. tačka 1) Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka. Kada se radi o zaposlenom koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme do povratka privremeno odsutno zaposlene (zbog korišćenja porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta, a nakon toga korišćenja godišnjeg odmora i bolovanja), da li zaposleni ima pravo da nastavi da radi sve do povratka zaposlene sa godišnjeg odmora ili odsustvovanja sa rada po drugom osnovu?
Članom 70. stav 1 tačka 1) Zakona o zaposlenima u AP i JLS predvidjeno je da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka.
S obzirom da nije precizirano, mišljenja smo da radni odnos radi zamene odsutnog zaposlenog može trajati do završetka poslednjeg uvrdjenog i odobrenog odsustva tog zaposlenog.
Da li zaposleni u JLS koji je prethodno radio 18 godina u osnovnoj školi, a 20 godina staža stekao u oktobru 2018. godine ima pravo na isplatu jubilarne nagrade u skladu sa članom 46 (a) Posebnog kolektivnog ugovora iz maja 2018. godine?
Izmenama Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe iz maja 2018. godine menja se član 46(a) tako da glasi:
Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 25% pri svakom narednom ostvarivanju tog prava, tako da se isplaćuje:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca koji je prestao da postoji, kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje po pravilu na dan autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave za zaposlene koji su to pravo stekli do tog dana, osim ako kolektivnim ugovorom kod poslodavca nije drugačije određeno.
Pravo iz stava 1. tačka 4) ovog člana ostvaruju svi zaposleni koji počev od 1. januara 2018. godine navršavaju 35 godina rada u radnom odnosu u skladu sa ovim članom.
S obzirom da škola nije državni organ, niti organ autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, radni staž ostvaren u školi ne uračunava se u staž za jubilarnu nagradu u JLS.
Da li je moguće premeštanje zaposlenog dok je na porodiljskom, bez pristanka zaposlenog, sa mesta šefa LPA na mesto šefa budžeta (zaposleni ispunjava sve uslove, ali nema dovoljno iskustva i znanja u oblasti budžeta)?
Članom 115. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da službenik može biti privremeno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto zbog zamene odsutnog službenika ili povećanog obima posla, pri čemu zadržava sva prava na svom radnom mestu. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja. Privremeni premeštaj traje najduže jednu godinu, posle čega službenik ima pravo da se vrati na radno mesto na kome je radio pre premeštaja. Pre premeštaja ili preuzimanja službenika, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.
Član 113. istog zakona uređuje pojam odgovarajućeg radnog mesta i kaže da je odgovarajuće radno mesto ono radno mesto čiji se poslovi rade u istom zvanju kao poslovi radnog mesta sa koga se službenik premešta i za koje službenik ispunjava sve uslove.
Ako su ispunjeni ovi zakonski uslovi, to jest, ako službenik ispunjava sve uslove privremeno upražnjenog radnog mesta, on može biti privremeno premešten u skladu sa članom 115. zakona.
S obzirom da je jedan od uslova za obavljanje nekog radnog mesta i radno iskustvo u struci, na ovom mestu se može spomenuti i član 68a zakona koji govori o pojmu radnog iskustva u struci. Naime, pod radnim iskustvom u struci u smislu odredaba ovog zakona podrazumeva se radno iskustvo na poslovima u okviru zahtevane vrste i stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja koje se zahteva za radno mesto čije poslove službenik obavlja.
Naposletku, na rešenje o privremenom raspoređivanju može se uložiti žalba, iako ona ne odlaže izvršenje rešenja.