Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li zaposleni koji je radio u jednoj JLS od 2007. godine kada je prešao u drugu JLS u kojoj radi i danas i pri tom 2017. godine nije ostvario pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina staža, jer mu se pri tadašnjem tumačenju nije računao radni staž u prvoj JLS, nakon usvajanja novog kolektivnog ugovora, ima pravo da mu se retroaktivno isplati jubilarna nagrada koju je ostvario 2017. godine navršavanjem ukupnog radnog staža u oba državna organa (zaposleni je preuzet iz jedne u drugu JLS na osnovu sporazuma između dve JLS)?
Odredbe bivšeg Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe, koji je stupio na snagu u junu 2015. godine, uređivale su prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u organima pokrajinske autonomije i jedinicama lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca. U tom prvobitnom tekstu odrebe o jubilarnoj nagradi našle su se u članu 46(a) i glasile su:
Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 25% pri svakom narednom ostvarivanju tog prava, tako da se isplaćuje:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa;
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog člana uvećane za 25%;
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog člana uvećane za 25%;
4) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog člana uvećane za 25%.
Jubilarnom godinom rada smatra se godina u kojoj zaposleni navršava 10, 20, 30 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu kod poslodavca, bez obzira na to u kom organu pokrajinske autonomije i organu jedinice lokalne samouprave je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca koji je prestao da postoji, kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje po pravilu na dan autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.
Izuzetno od stava 4. ovog člana, zaposlenima koji su stekli pravo na jubilarnu nagradu u 2015. godini do dana stupanja na snagu ovog ugovora, isplata jubilarne nagrade izvršiće se najkasnije do kraja 2015. godine.
Dakle, u ovom osnovnom tekstu jubilarna nagrada se priznavala za rad proveden u radnom odnosu kod poslodavca, bez obzira na to u kom organu pokrajinske autonomije i organu jedinice lokalne samouprave je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. Ovakvo rešenje zadržalo se do maja 2018. godine, tako da je u konkretnom slučaju 2017. godine navedeno lice imalo pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina rada.
U svakom slučaju, ne postoji mogućnost retroaktivne isplate jubilarne nagrade iz razloga što se ona isplaćuje u jubilarnoj godini rada.
Da li licu koje je na zameni do povratka imenovanog sa funkcije može da se ponudi aneks ugovora o radu, a da imenovano lice nije potpisalo aneks ugovora (jer nije u mogućnosti zbog mirovanja prava i obaveza po osnovi imenovanja)?
Lice koje je angažovano na određeno vreme radi zamene privremeno odsutnog zaposlenog (čl. 37. stav 4. tačka 1) Zakona o radu) može potpisati aneks ugovora o radu bez obzira da li ga je potpisalo lice čija je zamena.
Da li licu koje je zaposleno na neodređeno vreme u ustanovi kulture, nakon imenovanja istog na funkciju predsednika opstine, može da dok mu miruju prava i obaveze bude ponuđen aneks ugovora o radu zbog sistematizacije nove koja je određena shodno Uredbi o katalogu novih radnih mesta?
Članom 79. stav 1. tačka 4) Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drugačije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca.
Za vreme mirovanja radni odnos traje, ali prava i obaveze iz radnog odnosa se ne ostvaruju sve dok ne prestanu razlozi za mirovanje. U tom smislu, poslodavac zaposlenom može ponuditi aneks ugovora tek nakon što se zaposleni vrati kod poslodavca kod koga su mu mirovala prava iz radnog odnosa.
Što se zaposlenog koji obavlja poslove na određeno vreme tiče, njemu se može odmah ponuditi aneks ugovora o radu.
Zaposlenom u Opštinskoj upravi je na osnovu drugostepene presude, izrečena kazna kućnog zatvora u trajanju od 1 godine. Da li zaposlenom, s obzirom da je izrečena ova kazna, prestaje radni odnos u OU, u smislu člana 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave? U Zakonu o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera stoji da imenovani, na onovu Odluke direktora uprave može napuštati prostorije u kojima stanuje, radi odlaska na posao, ako krivično delo za koje je osuđen nije u vezi sa radom, te bi, u slučaju da radni odnos ne prestaje po sili zakona zaposleni mogao i dalje dolaziti na posao (pod uslovom da dobije odobrenje).
Članom 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisani su razlozi za prestanak radnog odnosa po sili zakona.
Dakle, službeniku prestaje radni odnos po sili zakona:
Pored razloga iz stava 1. ovog člana službeniku radni odnos prestaje i iz drugih razloga predviđenih opštim propisima o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca.
Članom 43. Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) je propisano da se učiniocu mogu izreći sledeće kazne:
Članom 45. istog zakona je predviđeno sledeće:
„(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od trideset dana niti duža od dvadeset godina.
(2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog člana izriče se na pune godine i mesece, a do šest meseci i na dane.
(3) Ako učiniocu krivičnog dela izrekne kaznu zatvora do jedne godine, sud može istovremeno odrediti da će se ona izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje posle učinjenog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo učinio može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja.
(4) Osuđeni kojem je određeno izvršenje kazne zatvora na način predviđen u stavu 3. ovog člana ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija. Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora.
(5) Osuđenom za krivično delo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora na način propisan u stavu 3. ovog člana“.
S obzirom da je u konkretnom slučaju i dalje reč o kazni zatvora, u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, imaju se primeniti odredbe člana 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
S obzirom na to da, je Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru prestao da se primenjuje, a bio je osnov za donošenje i primenu Uredbe o internom konkursu, koji su načini da zaposleni kod korisnika budžetskih sredstava zasnuju radni odnos u organima JLS, i obrnuto?
S obzirom da je Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru („Sl. glasnik RS“, br. 68/15, 81/16-odluka US, 95/18) prestao da se primenjuje 31. decembra 2019. godine prestali su da važe i podzakonski akti doneti na osnovu Zakona, odnosno Uredba o internom konkursu („Sl. glasnik RS“, br. 17/16).
S obzirom na navedeno od 1. januara 2020. godine, više nije moguće sprovoditi interni konkurs za organizacione oblike u sistemu lokalne samouprave koji su bili utvrđeni članom 2. stav 5. Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, u skladu sa Uredbom o internom konkursu.
Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/16, 113/17 i 95/18) je propisan način popunjavanja radnih mesta u organima jedinice lokalne samouprave i to trajnim premeštajem, sprovođenjem internog konkursa, preuzimanjem službenika ili zasnivanjem radnog odnosa nakon sprovedenog javnog konkursa. Prema čl. 82. i 84. Zakona, interni konkurs se sprovodi ako se radno mesto ne popuni premeštajem službenika, na kome mogu da učestvuju službenici zaposleni na neodređeno vreme u svim organima, službama i organizacijama iz člana 1. st. 1. i 2. Zakona, kod poslodavca koji oglašava interni konkurs i koji imaju isto zvanje ili ispunjavaju uslove za napredovanje u zvanje u koje je razvrstano radno mesto koje se popunjava. U slučaju neuspeha internog konkursa prema članu 91. stav 1. i 2. Zakona, organ, služba ili organizacija iz člana 1. st. 1. i 2. Zakona, može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme. Preuzimanje službenika vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju uz saglasnost službenika koji se preuzima. Prema tome, Zakonom je propisano da se službenik može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. Zakona kojim je definisano da je poslodavac funkcionera, službenika i nameštenika u autonomnoj pokrajini je autonomna pokrajina, odnosno poslodavac funkcionera, službenika i nameštenika u jedinicama lokalne samouprave je jedinica lokalne samouprave, kao i iz državnog organa.
U slučaju neuspeha internog konkursa, a poslodavac ne izvrši preuzimanje drugog službenika iz organa jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine ili državnog organa, u skladu sa članom 82. stav 4. Zakona, obavezno se sprovodi javni konkurs.
Imajući u vidu navedene odredbe Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, zaposleni kod drugih poslodavaca mogu da se prijave na objavljeni javni konkurs za popunjavanje radnih mesta u organu JLS i ukoliko budu izabrani nakon sprovedenog javnog konkursa mogu da zasnuju radni odnos u organu JLS u skladu sa Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
S tim u vezi, potrebno je da ukažemo da je novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje regulisano članom 27e st. 34-38. Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS“ br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 - ispr., 108/13, 142/14, 68/15 - dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19 i 72/19) i Uredbom o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava („Službeni glasnik RS“, br. 113/13, 21/14, 66/14, 118/14, 22/15, 59/15 i 62/19). Davanje saglasnosti za zasnivanje radnog odnosa regulisano je članom 3. stav 1. Uredbe, a u skladu sa članom 7. Uredbe, zaključak o davanju saglasnosti za popunjavanje slobodnog odnosno upražnjenog radnog mesta donosi Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje ("Službeni glasnik RS", broj 113/13).