Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Šta upisati u NEP obrazac u sledećim slučajevima: 1. predmet upisa –poslovno stambeni objekat i zemljište pod objektom i uz objekat(sve upisano kao opštinsko): - sadašnje stanje u LN, - zemljište ZS, - jedan lokal vlasnik i korisnik opština, ostali privatno vlasništvo, - sama zgrada ZS 2. predmet upisa –poslovno stambeni objekat i zemljište pod objektom i uz objekat(sve upisano kao opštinsko): - sadašnje stanje u LN, - zemljište ZS, - sve stambene i poslovne jedinice privatno vlasništvo, - sama zgrada ZS 3. kada je zemljište ispod objekta u LN upisano: udeo: srazmerno površini objekta, to znači ako je npr. objekat ½, onda je i zemljište ½, tj. i objekat i zemljište su po ½ u vlasništvu opštine. Kad to nije naznačeno (a upisano udeo: srazmerno površini objekta) kao npr. ½,onda upisati ZS? 4. predmet upisa –poslovno stambeni objekat i zemljište pod objektom i uz objekat(sve upisano kao opštinsko); - sadašnje stanje u LN, - zemljište u privatnoj svojini, svojini opštine i svojina republike – ZS, - objekat u privatnoj svojini, svojini opštine i svojini republike –ZS, - delovi objekta neki opštinski, neki privatni 5. predmet upisa građevinsko zemljište-vlasnik opština: - upisano na opštinu, - sadašnje stanje u LN, - dato na korišćenje javnom preduzeću(za koje opština ne vrši upis) 6. predmet upisa građevinsko zemljište-vlasnik opština; - upisano na turističku organizaciju(za koju opština vrši upis), - sadašnje stanje u LN, - dato na korišćenje javnom preduzeću(za koju opština ne vrši upis) 7. predmet upisa – poslovni objekat i zemljište pod objektom i uz objekat: - zemljište i objekti NEKAD bili opštinski, - sadašnje stanje u LN, - sadašnji vlasnik RS,KORISNIK ostao isti-dom zdravlja, - sadašnji korisnik počeo da vrši upis, - podatke koje je nekad upisala opština nije dirao, tako da je napravio duplikat 8. predmet upisa –poslovni objekat i zemljište pod objektom i uz objekat: - zemljište i objekti opštinski, KORISNIK ostao isti-dom zdravlja, - sadašnji korisnik počeo da vrši upis, - podatke koje je nekad upisala opština nije dirao, tako da je napravio duplikat.

Imajući u vidu da su pitanja postavljena kao praktični zadatak na koji način se popunjavanju podaci u aplikaciji Republičke direkcije za imovinu kod popunjavanja pojedinačnog NEP obrasca, crnim (boldovano) je naznačeno šta se unosi kao podatak:

1. U ovom slučaju treba popuniti tri NEP JS obrasca, i to:

  • Vrsta nepokretnosti: Poslovni prostor (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Celo)
  • Vrsta nepokretnosti: Zemljište pod objektom (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Zajednički)
  • Vrsta nepokretnosti: Zemljište uz objekat (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Zajednički)

2. U ovom slučaju treba popuniti tri NEP JS obrasca, i to:

  • Vrsta nepokretnosti: Stambena zgrada (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Zajednički)
  • Vrsta nepokretnosti: Zemljište pod objektom (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Zajednički)
  • Vrsta nepokretnosti: Zemljište uz objekat (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Zajednički)

3. Ako je vlasnik objekta (npr. JLS) i nije naznačeno koji je udeo na objektu, a za zemljište pod tim objektom stoji da je udeo: srazmeran površini objekta, tada za zemljište pod objektom treba upisati, udeo – Celo.

4. U ovom slučaju treba popuniti više NEP JS obrazaca, i to:

  • Vrsta nepokretnosti: Stambena zgrada (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Zajednički)
  • Vrsta nepokretnosti: Zemljište pod objektom (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Zajednički)
  • Vrsta nepokretnosti: Zemljište uz objekat (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Zajednički)
  • Vrsta nepokretnosti: Delovi zgrade (Nosilac prava JS na nepokretnostima – JLS; Podaci o korisniku – JLS; Udeo – Celo)

Napomena:Koliko delova objekta ima JLS, toliko NEP JS obrazaca popuniti

5. U ovom slučaju JLS ne vrši evidenciju za korisnike, već evidenciju svoje imovine. Imajući u vidu da je predmetno građevinsko zemljište u vlasništvu JLS, znači da JLS isto treba da ima u svojoj posebnoj evidenciji. JLS je dužna da se potrudi da se ta nepokretnost evidentira i u aplikaciji Registar nepokretnosti u JS. Ukoliko korisnik odbija da pristupi aplikaciji i izvrši evidenciju nepokretnosti koje koristi u javnoj svojini JLS, tada evidenciju u Registru nepokretnosti u JS treba da izvrši JLS.

6. U ovom slučaju JLS ne vrši evidenciju za korisnike, već evidenciju svoje imovine. Imajući u vidu da je predmetno građevinsko zemljište u vlasništvu JLS, znači da JLS isto treba da ima u svojoj posebnoj evidenciji. JLS je dužna da se potrudi da se ta nepokretnost evidentira i u aplikaciji Registar nepokretnosti u JS. Ukoliko korisnik odbija da pristupi aplikaciji i izvrši evidenciju nepokretnosti koje koristi u javnoj svojini JLS, tada evidenciju u Registru nepokretnosti u JS treba da izvrši JLS.

7. U aplikaciji korisnik nema uvid u evidenciju drugih korisnika aplikacije, kao što je to slučaj sa JLS. Zbog toga, nije mogao da vidi da li su nepokretnosti već unete. Ukoliko JLS više nema vlasništvo nad predmetnim nepokretnostima, tada je potrebno da ista izvrši proceduru brisanja tih NEP JS obrazaca u aplikaciji Registar nepokretnosti u JS.

8. Kod ovog pitanja JLS bi trebala da sa korisnicima kojima je osnivač ima međusobni dogovor oko toga ko će da evidentira nepokretnosti koje korisnici koriste a iste se nalaze u vlasništvu JLS. Takođe, ukoliko je evidencija duplirana, potrebno je da ili JLS ili u ovom slučaju Dom zdravlja izvrši proceduru brisanja tih NEP JS obrazaca u aplikaciji Registar nepokretnosti u JS.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Da li je potrebno doneti rešenje o odbijanju poreska prijave za eko naknadu?

Prema članu 117g Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, u postupku prijema i obrade poreske prijave i drugih izveštaja, proverava se tačnost i potpunost poreske prijave i drugih izveštaja, koje poreski obveznik, u skladu sa zakonom, dostavlja Poreskoj upravi ili poreskog organu.

Ukoliko poreska prijava i drugi izveštaji koji se dostavljaju uz prijavu sadrže nedostatke iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava ili poreski organ obaveštava podnosioca prijave o tim nedostacima.

U slučaju da, podnosilac prijave - poreski obveznik ne postupi po obaveštenju iz stava 2. ovog člana, smatraće se da poreska prijava, odnosno drugi izveštaji nisu ni podneti Poreskoj upravi.

Shodno tome, smatramo da nije potrebno donositi rešenje o odbijanju prijave, već se poreskom obvezniku naknade dostavlja obaveštenje.

Prijava po kojoj se ne utvrđuje naknada se u aplikaciji Jedinstvenog informacionog sistema -  LPA stavlja u status “odbijena”, na osnovu obaveštenja, kao i u svim drugim slučajevima, kao što su duple prijave koje ne treba dopunjavati i slično.


Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Kako se tretiraju nastrešnice, kao poslovni prostor ili garaža?

U skladu sa članom 6b Zakona o porezima na imovinu „pomoćni objekti“ su:

(1) samostalni objekti koji ne služe za stanovanje ili obavljanje delatnosti i ne razvrstavaju se u objekte iz člana 6a stav 1. tač. 5) do 7) ovog zakona, i to:

- pomoćni objekti koji nisu zgrade (bunari, bazeni, rezervoari, cisterne i sl.);

- pomoćne zgrade (prizemne zgrade i zgrade čija je podna površina ispod površine zemlje) koje su u funkciji stambenog, odnosno poslovnog objekta, koji je izgrađen na istom zemljištu (kotlarnice, podrumi, šupe za smeštaj ogreva i sl.);

(2) ekonomski objekti, u skladu sa zakonom kojim se uređuju planiranje i izgradnja;

(3) nadstrešnice osnove preko 10 m2 koje su samostalni objekti.

Dakle, ako je nadstrešnica samostalni objekat osnove preko 10m2, tada se ona može razvrstati u grupu „garaže i pomoćni objekti“.

Činjenično stanje može se utvrditi ili u postupku poreske kontrole ili uvidom u podatke katastra (ako postoje).

Napominjemo da treba proveriti da li predmetne nadstrešnice u poslovnim knjigama vode po fer vrednosti primenom MSFI i MRS, pa ukoliko je to slučaj onda fer vrednost mora da bude poreska osnovica,  a ne primena prosečne cene za „garaže i pomoćne objekte“. Shodno navedenom, poreski obveznik nema pravo da bira da li će primeniti fer vrednost, ukoliko ispunjava uslove da fer vrednost bude poreska osnovica.


Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada. 

Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Da li splavove na kojima su izgrađene kućice treba oporezovati ili ne?

Prema članu 2 . Zakona o porezima na imovinu nepokretnostima se, u smislu oporezivanja imovine, smatraju:

  • zemljište, i to građevinsko, poljoprivredno, šumsko i drugo;
  • stambene, poslovne i druge zgrade, stanovi, poslovne prostorije, garaže i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti, odnosno njihovi delovi (u daljem tekstu: objekti).

Objekat je građevina spojena sa tlom, koja predstavlja fizičku, funkcionalnu, tehničko-tehnološku ili biotehničku celinu i to su: zgrade svih vrsta, saobraćajni, vodoprivredni i energetski objekti, kablovska kanalizacija, objekti komunalne infrastrukture, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, skloništa i sl.

Nepokretnosti su inkorporisane u zemljište i ne mogu se premeštati s jednog mesta na drugo bez oštećenja njihove suštine.

Shodno tome, kućice koje su postavljene na splavovima koji se nalaze na vodi, nisu izgrađene i samim tim ni splav ni kućica na njemu nisu inkorporisani u zemljište, u smislu da se mogu premeštati sa mesta na mesto, tako da se ne mogu smatrati nepokretnostima i po našem mišljenju ne mogu biti predmet oporezivanja porezom na imovinu.


Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada. 


Lokalne finansije, planski sistem i javna svojina

Poreski obveznik ima registrovanu šifru delatnosti - trgovina na veliko, u vlasništvu ima poslovni prostor u kom su smešteni gotovi proizvodi za dalju prodaju. Da li može koristiti knjigovodstvenu vrednost ili mora prosečnu cenu?

U skladu sa Zakonom o porezima na imovinu pretežna šifra delatnosti nikada nije opredeljivala poresku osnovicu. Od 1.1.2021 brisana je iz člana 7. odredba da se nepokretnosti iz stava 4. ovog člana opredeljuju prema njihovoj nameni u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija delatnosti Naime, ta odredba je samo ukazivala da se posmatra delatnost koja se obavlja u objektu, odnosno posmatra se funkcionalnost objekta, za šta je objekat namenjen i u tom smislu vrsta delatnosti iz klasifikacije, a ne pretežna registrovana delatnost obveznika.

Napominjemo da obveznik može obavljati razne delatnosti, a imati samo jednu pretežnu registrovanu.

Izmenama je u članu 7. dato pojašnjenje šta se smatra proizvodnim, a šta skladišnim prostorom (koji se oporezuju po knjigovodstvenoj vrednosti prema članu  7. Stav 4 ZPI):

Proizvodnim pogonima prerađivačke industrije iz stava 4. tačka 2) ovog člana smatraju se (nadzemni i podzemni) objekti koji su namenjeni za obavljanje proizvodnje u delatnosti koja je klasifikovana kao prerađivačka industrija, u skladu sa zakonom kojim se uređuje klasifikacija delatnosti.

Skladišnim i stovarišnim objektima iz stava 4. tačka 8) ovog člana smatraju se (nadzemni i podzemni) objekti koji su namenjeni za preuzimanje i čuvanje sirovina i robe (uključujući i rezervoare i cisterne za skladištenje koji se smatraju nepokretnostima, kao i objekte za skladištenje otpada), koji se ne koriste za promet na malo ili za druge namene, odnosno u delu u kome se ne koriste za promet na malo ili za druge namene.

Shodno tome, smatramo da se poslovni prostor u kome su smešteni gotovi proizvodi za dalju prodaju mogu oporezovati po knjigovodstvenoj vrednosti kao skladišni i stovarišni objekat po članu 7. stav 4. tačka 8) Zakona o porezima na imovinu, ako se u tom prostoru ne vrši maloprodaja.


Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.