Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeAko je usled prestanka rada na položaju (u skladu sa članom 54. stav 1. Zakona o zaposlenima u AP I JLS) doneto rešenje o prestanku rada na položaju, da li se službenik može rasporediti na drugo radno mesto (za koje ispunjava uslove a koje je planirano Kadrovskim planom i Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta) bez javnog konkursa?
Shodno članu 54. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. - zakon) propisano je da službenik kome je prestao rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) ovog zakona ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove, bez javnog konkursa.
Dakle, reč je o slučajevima prestanka rada na položaju kada protekne vreme na koje je postavljen, kada podnese pismenu ostavku i kada dođe do ukidanja položaja.
Navedeno znači da prestanak rada na položaju sam po sebi nije dovoljan, već je neophodno da je reč o prestanku rada na položaju iz navedenih razloga. Naravno, kumulativno treba da se ispune uslovi koji se odnose na raspoloživost u pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta odnosno konkretnom kadrovskom planu.
S druge strane, ukoliko ne postoji radno mesto na koje može biti raspoređen, službenik ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca u visini koju je imao u vreme prestanka rada na položaju, iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1) i 10) ovog zakona.
Pravo na naknadu plate iz stava 2. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu službenik stiče pravo na penziju.
Pravo iz stava 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Službenik pravo iz st. 2. i 3. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu rada na položaju.
Pravo iz st. 2. i 3. ovog člana, po zahtevu službenika, utvrđuje organ nadležan za njegovo postavljenje.
Zahtev za ostvarivanje prava iz stava 2. ovog člana, službenik može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka rada na položaju, s tim što pravo iz stava 2. ovog člana ostvaruje od narednog dana od dana prestanka rada na položaju.
Da li zaposleni ima pravo na srazmerni deo godišnjeg odmora ukoliko je po jednom rešenju radio po zameni par meseci (do povratka odsutnog sa bolovanja), zatim imao prekid od 20 dana i dobio rešenje na određeno na 6 meseci? Da li ima pravo na odmor po oba rešenja s obzirom da je radni odnos zasnovan u januaru tekuće godine u gradskoj upravi?
U skladu sa članom 72. Zakona o radu, zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora iz člana 69. ovog zakona (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos. U pitanju je računanje isključivo na pune mesece, primera radi:
Ako je lice zasnovalo radni odnos 15. januara, a radni odnos mu je prestao 30. juna, zaposleni će imati pravo na srazmeran godišnji odmor za 5 meseci (januar se ne računa, ali jun da). Ako je ponovo zasnovao radni odnos 20. jula, a radni odnos će mu prestati 20. decembra, zaposleni će za ovaj deo imati pravo na srazmerni godišnji odmor za 4 meseca (jul i decembar se ne računaju).
Bitno za ovu situacije jeste i član 76. Zakona o radu koji kaže da je u slučaju prestanka radnog odnosa poslodavac dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.
U Zakonu o zaposlenima u AP i JLS u članu 52. tačka 1. predviđeno je da se službenik razrešava sa položaja ako mu prestane radni odnos zbog pravosnažne presude na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje 6 meseci. Da li to znači da načelniku Uprave, koji je već razrešen, prestaje radni odnos i kao službeniku?
Shodno članu 52. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. - zakon)
službenik se razrešava sa položaja ako mu prestane radni odnos zbog:
1) pravosnažne presude na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest meseci - danom pravosnažnosti presude;
2) konačnog rešenja kojim mu je izrečena disciplinska kazna prestanka radnog odnosa;
3) konačnog rešenja kojim mu je određena ocena "ne zadovoljava" na vanrednom ocenjivanju;
4) sprovođenja inicijative za razrešenje na osnovu mere javnog objavljivanja preporuke za razrešenje koju izrekne Agencija za borbu protiv korupcije;
5) drugih razloga predviđenih opštim propisima o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca.
Službenik se razrešava s položaja i ako:
1) organ jedinice lokalne samouprave nadležan za njegovo postavljenje na položaj prihvati javnu preporuku za razrešenje gradskog, odnosno opštinskog zaštitnika prava građana;
2) dva puta, bez obzira na redosled ocena, rešenjem bude određena ocena "ne zadovoljava".
S druge strane, članom 54. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS, broj 21/16, 113/17, 95/18, 119/17 - dr. zakon, 95/18 – dr. - zakon) propisano je da službenik kome je prestao rad na položaju iz razloga utvrđenih članom 51. tač. 1), 2) i 10) ovog zakona ima pravo da kod poslodavca bude raspoređen na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove, bez javnog konkursa.
Dakle, reč je o slučajevima prestanka rada na položaju kada protekne vreme na koje je postavljen, kada podnese pismenu ostavku i kada dođe do ukidanja položaja.
Navedeno znači da prestanak rada na položaju sam po sebi nije dovoljan da dođe do raspoređivanja na drugo radno mesto za koje ispunjava uslove, već je neophodno da je reč o prestanku rada na položaju iz navedenih razloga. Naravno, kumulativno treba da se ispune uslovi koji se odnose na raspoloživost u pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta odnosno konkretnom kadrovskom planu.
U konkretnom slučaju ne može da dođe do raspoređivanja na drugo radno mesto, što znači i da dolazi do prestanka radnog odnosa.
Za jedno radno mesto je dobijena saglasnost za zapošljavanje na neodređeno vreme. Ispoštovana je procedura, primljeno je lice na to radno mesto. Međutim, u istom odeljenju, pojavila se neodložna potreba za popunjavanjem drugog radnog mesta. Da li je u skladu sa propisima premeštaj tog zaposlenog, koji je nedavno zasnovao radni odnos na neodređeno vreme?
Uredbom o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava bliže se uređuje postupak za pribavljanje saglasnosti:
1) za zasnivanje radnog odnosa sa novim licima radi popunjavanja slobodnih, odnosno upražnjenih radnih mesta kod korisnika javnih sredstava, u smislu člana 27e stav 35. Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 - ispravka i 108/13 - u daljem tekstu: Zakon);
2) da ukupan broj zaposlenih na određeno vreme zbog povećanog obima posla, lica angažovanih po osnovu ugovora o delu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge i lica angažovanih po drugim osnovama kod određenog korisnika javnih sredstava, u smislu člana 27e stav 37. Zakona, bude veći od 10% od ukupnog broja zaposlenih kod tog korisnika;
3) za nastavljanje postupaka radi popunjavanja radnih mesta kod korisnika javnih sredstava koji su započeti, a nisu okončani do dana stupanja na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", broj 108/13).
Članom 3. ove Uredbe je propisano:
“Saglasnosti iz člana 1. ove uredbe daje komisija obrazovana Odlukom o obrazovanju Komisije za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava ("Službeni glasnik RS", broj 113/13).
Molbu za popunjavanje slobodnog, odnosno upražnjenog radnog mesta i za odobravanje dodatnog radnog angažovanja, u smislu člana 27e st. 35. i 37. Zakona, kao i za nastavljanje postupka u smislu člana 5. stav 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", broj 108/13), korisnik javnih sredstava podnosi nadležnom ministarstvu, odnosno drugom nadležnom organu iz člana 5. stav 1. ove uredbe.
Molba iz stava 1. ovog člana podnosi se na Obrascu PRM - Novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava (u daljem tekstu: Obrazac PRM), koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.
Molba se podnosi u tri primerka (za nadležno ministarstvo, odnosno drugi nadležni organ, za Ministarstvo finansija i za Komisiju), a četvrti primerak zadržava podnosilac molbe za svoje potrebe.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, korisnici javnih sredstava koji su korisnici sredstava budžeta jedinice lokalne samouprave, odnosno čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, molbe blagovremeno dostavljaju nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, koji ih u roku iz člana 6. stav 1. ove uredbe istovremeno podnosi Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave”.
Međutim, ni Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, niti Uredba o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava ne propisuju vremenski razmak koji bi morao da se ispoštuje između davanja saglasnosti nadležne komisije odnosno novog zapošljavanja i popunjavanja nekog drugog radnog mesta sa upravo tim novozaposlenim licem.
Na koji način se obračunava započeti čas prekovremenog rada? Zzaposleni je prijavio 10,5 časova prekovremenog rada. Da li se tih pola časa računa kao ceo čas ili se računa kao 30 minuta?
Članom 53. Zakona o radu je propisano da je na zahtev poslodavca, zaposleni dužan da radi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran.
Prekovremeni rad ne može da traje duže od osam časova nedeljno.
Zaposleni ne može da radi duže od 12 časova dnevno uključujući i prekovremeni rad.
Zaposlenom koji radi na poslovima na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme u skladu sa članom 52. ovog zakona ne može da se odredi prekovremeni rad na tim poslovima, ako zakonom nije drukčije određeno.
Članom 39. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%.
Pretpostavljeni je dužan da izda pismeni nalog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno.
Poslodavac je dužan da izvrši obračun i isplatu dodatka za prekovremeni rad prilikom isplate plate.
Izuzetno, na zahtev zaposlenog, umesto dodatka za prekovremeni rad, zaposlenom se mogu omogućiti slobodni sati u narednom mesecu od meseca u kojem je obavljao prekovremeni rad, tako što za svaki sat prekovremenog rada ostvaruje sat i po vremena slobodno”.
Dakle, ni Zakonom o radu, kao lex generalis zakonom, ni Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave nije predviđeno da pola časa u slučaju prekovremenog rada treba obračunavati kao pun čas rada.