Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li Opštinska uprava, putem javne nabavke koju raspiše, može kupovati specijalna vozila za Dom zdravlja koji se nalazi u okviru Zdravstvenog centra. Ako može, na koji način ili koji je oblik prenosa u svojinu Doma zdravlja, odnosno Zdravstvenog centra?
Naime, članom 13. stav 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je sledeće:
„(4) Društvena briga za zdravlje na nivou jedinice lokalne samouprave može da obuhvati mere za obezbeđivanje i sprovođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na teritoriji jedinice lokalne samouprave, kojima se stvaraju uslovi za bolju dostupnost i pristupačnost u korišćenju zdravstvene zaštite na njenoj teritoriji u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, a koji su viši od normativa, odnosno standarda propisanih ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona u pogledu prostora, opreme, kadra, lekova i medicinskih sredstava, koji se ne obezbeđuju pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje, kao i druga neophodna sredstva za rad zdravstvene ustanove kojima se postiže viši standard u obezbeđivanju zdravstvene zaštite.“
Ovo je zakonski osnov da JLS može da obezbedi sredstva za nabavku sanitetskog vozila i da ih prenese Zdravstvenom centru, ili da nabavi vozilo i da ga preda na korišćenje Zdravstvenom centru koji je na teritoriji te JLS.
Na koji način će JLS to učiniti nije predmet koji se uređuje odredbama ZoZZ.
Smatramo da bi najbolji način bio da se finansijska sredstva za ovu namenu prenesu Zdravstvenom centru koji će sprovesti javnu nabavku za kupovinu sanitetskog vozila.
Koje su nadležnosti sekretara Skupštine opštine, a koje šefa Skupštinskog odeljenja?
Članom 40. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2/14 (dr. zakon), 47/2018) propisano je da se sekretar skupštine stara o obavljanju stručnih poslova u vezi sa sazivanjem i održavanjem sednica skupštine i njenih radnih tela i rukovodi administrativnim poslovima vezanim za njihov rad.
Članom 41. Zakona o lokalnoj samoupravi propisano je da se način prirpeme, vođenje i rad sednice skupštine opštine i druga pitanja za rad skupštine uređuju Poslovnikom skupštine opštine.
Poslednjim izmenama i dopunama Zakona, član 31. je dopunjen odredbom kojom je propisano da je sekretar Skupštine odgovoran za blagovremeno dostavljanje obaveštenja, traženih podataka, spisa i uputstava odbornicima.
U skladu sa navedenim, važno je imati u vidu da je sekretar skupštine funkcioner, što znači da je njegov "opis posla" u potpunosti definisan Zakonom o lokalnoj samoupravi.
Upravo iz tog razloga smatramo da sekretar skupštine nije odgovoran za zakonitost odluka koje skupština usvoji. Takva odgovornost nije definisana ZLS, a i nije moguće zamisliti da jedna osoba može poznavati zakonsku regulativu u svim oblastima u kojima postoji nadležnost JLS. Za pripremu odluka je nadležna uprava, te samim tim odgovornost za zakonitost budućih odluka najviše je na obrađivačima odluka (kao i načelniku uprave koji je odredio lica odgovorna za izradu konkretne odluke), koji su, po pravilu, zaposleni u organizacionoj jedinici koja je nadležna za oblast koja se pravno uređuje.
Takođe, kada je reč o poslovima u vezi sa objavljivanjem odluka SO, smatramo da oni nisu u okviru redovnih poslova sekretara skupštine definisanih ZLS. Međutim, praksa pokazuje da u određenom broju JLS ove poslove zaista obavlja sekretar skupštine u skladu sa lokalnim odlukama o objavljivanju akata u kojima je sadržana obaveza sekretara skupštine da se stara o ovim poslovima. Ipak, u najvećem broju slučajeva, navedenim poslovima se bave zaposleni u upravi, najčešće u organizacionoj jedinici za skupštinske poslove.
Kao glavni razlog za uvođenje sekretara skupštine u ZLS, jeste činjenica da predsednik skupštine rukovodi radom skupštine, ali on često zbog nedostatka stručnog znanja ne može da rukovodi administrativnim poslovima vezanim za njen rad i uopšte se starati o obavljanju stručnih poslova u vezi za sazivanjem i održavanjem sednica skupštine i njenih radnih tela. Obzirom da je sam postupak koji reguliše rad skupštine veoma složen i formalan potrebna je stručnost da bi se obezbedio nesmetan i zakonit za rad predstavničkih organa.
Možemo zaključiti da se u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi pod poslovima sekretara skupštine podrazumevaju stručni i administrativni poslovi u vezi sa sazivanjem i održavanjem sednica skupštine i njenih radnih tela, kao i blagovremeno dostavljanje obaveštenja, traženih podataka, spisa i uputstava odbornicima.
Važno je istaći da se značaj sekretara skupštine ogleda prvenstveno u staranju o poštovanju procedure donošenja propisa i izbora organa, obzirom da povreda procedure može dovesti u pitanje zakonitost donete odluke, i u krajnjoj liniji i do njenog ukidanja ili poništaja.
Kada je reč o rukovodiocu organizacione jedinice koja je zadužena za skupštinske poslove, njegovi poslovi su opisani u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, obzirom da je reč o izvršilačkom radnom mestu u skladu sa Zakonom o zaposlenima u AP i JLS. Iako svaka opština ima slobodu da organizuje svoje poslove na način koji smatra najsvrsishodnijim, možemo konstatovati da većina uprava ima ovo odeljenje koje, po pravilu, obavlja sledeće poslove: pružanje stručne i administrativno-tehničke podrške vezane za sazivanje i održavanje sednica skupštine, postupanje po zahtevu za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, obrada i čuvanje izvornih akata o radu organa, stručni poslovi u vezi sa predstavkama i predlozima građana, priprema i ažuriranje informacija za potrebe internet prezentacije opštine, kao u uređenje i izdavanje službenog lista opštine/grada.
Da li su definisani ciljevi po radnim mestima za zaposlene u LPA, radi ocenjivanja?
Članom 133. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave predviđena je obaveza ocenjivanja službenika od strane rukovodioca. Takođe, članom 134. istog zakona, propisano je da se u pogledu cilja i predmeta ocenjivanja, vrste ocena, posledica ocenjivanja i drugih pitanja vezanih za ocenjivanje i kretanje u službi, koja nisu uređena ovim zakonom, shodno primenjuju propisi kojima se uređuje ocenjivanje državnih službenika.
Članom 4. Uredbe o ocenjivanju državnih službenika predviđeno je, između ostalog, da se ne ocenjuje službenik koji je u periodu za ocenjivanje iz bilo kojeg razloga radio manje od šest meseci i službenik koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme.
Napominjemo, da je članom 3. Uredbe predviđeno da se službenik ocenjuje za period od 1. januara do 31. decembra, s tim što se rezultati postignuti u izvršavanju poslova radnog mesta i postavljenih ciljeva vrednuju kvartalno, da rukovodilac organa donosi najkasnije do kraja februara tekuće godine rešenje kojim određuje ocenu službeniku za prethodni period za ocenjivanje, a da se rešenje rukovodioca zasniva na izveštaju o ocenjivanju, koje priprema lice, koje je neposredno pretpostavljeno službeniku (ocenjivač) i na koji lice, koje je neposredno pretpostavljeno ocenjivaču stavlja svoj kontrolni potpis (kontrolor).
Takođe, članom 7. stav 1. Uredbe, propisano je da radne ciljeve utvrđuje ocenjivač posle razgovora sa službenikom, pre početka svakog perioda za ocenjivanje, a najkasnije 15 dana posle početka perioda za ocenjivanje.
Uredba o ocenjivanju drzavnih sluzbenika.pdf
Prirucnik o ocenjivanju sluzbenika u LS.pdf
Primer radnih ciljeva za inspektora.xlsx
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Imajući u vidu da je u toku izrada Odluke o otpisu potraživanja po osnovu izvornih javnih prihoda za preduzeće koje je prodato u postupku privatizacije, koju treba da usvoji skupština JLS. Zapisnički je usaglašeno stanje sa 31.12.2018. godine. Da li zapisnik o usaglašenom stanju može potpisati šef Odseka JLS za lokalne javne prihode ili mora načelnik Opštinske uprave?
Zapisnik o usaglašenom stanju duga je poreski akt koji sačinjava LPA i u tom smislu taj zapisnik može da potpiše lice koje ima ovlašćenje da potpisuje sva akta koja izdaje LPA (rešenja, opomene i dr.).
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Potrebno je pojašnjenje u vezi zapisnika o kancelarijskoj kontroli prilikom vršenja otpisa/pripisa poreskog dugovanja sa pravnog prethodnika na pravnog sledbenika, kao i uopšte iskustva sa primenom Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Poreska inspekcija u inspekcijskom nadzoru (poreskoj kontroli) pre svega primenjuje poseban zakon - Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, zatim Zakon o inspekcijskom nadzoru - kao opšti sistemski zakon kojim se uređuje inspekcijski nadzor i Zakon o opštem upravnom postupku.
Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji uređen je postupak utvrđivanja, naplate i kontrole javnih prihoda, prava i obaveze poreskih obveznika, registracija poreskih obveznika i poreska krivična dela i prekršaji, što ga čini posebnim zakonom u odnosu na Zakon o inspekcijskom nadzoru u vezi sa odredbama kojima se uređuju poreska kontrola i poreska inspekcija. Članom 3. st. 1, 2. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji uređen je odnos ovog zakona prema drugim zakonim i to tako da ako je drugim zakonom pitanje iz oblasti koju uređuje ovaj zakon uređeno na drugačiji način, primenjuju se odredbe ovog zakona, ako ovim zakonom nije drukčije propisano, poreski postupak se sprovodi prema načelima i u skladu i sa odredbama zakona kojima se uređuje opšti upravni postupak.
Članom 4. Zakona o inspekcijskom nadzoru propisano je da se, u postupku inspekcijskog nadzora koji proističe iz posebnih zakona, neposredno primenjuju odredbe posebnog zakona, ako je u određenoj oblasti inspekcijski nadzor tim zakonom uređen drugačije. Međutim neposredna primena odredaba ovih posebnih zakona i propisa ne može isključiti ili ograničiti neposrednu primenu odredaba Zakona o inspekcijskom nadzoru kojima se uređuju pitanja inspekcijskog nadzora koja nisu uređena posebnim zakonom, u ovom slučaju Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Prema navedenom, na pitanja koja su drugačije uređena u Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji u odnosu na Zakon o inspekcijskom nadzoru primenjuju se odredbe Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kao posebnog zakona. Na pitanje koje je u Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji delimično drugačije uređeno u odnosu na Zakon o inspekcijskom nadzoru primenjuju se odredbe Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji i delu u kome je pitanje drugačije uređeno, a u preostalom delu Zakon o inspekcijskom nadzoru. Na pitanja koja u Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji nisu uređena neposeredno se primenjuje Zakon o inspekcijskom nadzoru. Kada određeno pitanje nije uređeno ni Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji ni Zakonom o inspekcijskom nadzoru, primeniće se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku, kao zakonu kojim se na opšti način uređuje upravni postupak.
U postupku kancelarijske kontrole poreskom obvezniku, nadziranom subjektu, nije potrebno dostavljati obaveštenje o predstojećem inspekcijskom nadzoru. Članom 119. stav 3. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano je da postupak kancelarijske kontrole počinje danom dostavljanja poziva iz člana 121. stav 1. ovog zakona, kojim je propisano da je poreski obveznik dužan da na poziv Poreske uprave, neposredno ili preko poreskog punomoćnika, učestvuje u daljem postupku kancelarijske kontrole i da pruži tražena objašnjenja i dokumentaciju u roku koji odredi Poreska uprava. Obaveštenje o predstojećem inspekcijskom nadzoru iz člana 17. Zakona o inspekcijskom nadzoru i poziv za kancelarijsku kontrolu iz člana 119. stav 3. a u vezi sa članom 121. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji su oblici istog pravnog instituta – poziva, koji je uređen i članom 110. Zakona o opštem upravnom postupku. U skladu sa redosledom primene zakona i materiji koju uređuju, obaveštenje o predstojećem inspekcijskom nadzoru iz člana 17. Zakona o inspekcijskom nadzoru predstavlja poseban oblik poziva iz člana 110. Zakona o opštem upravnom postupku, a poziv za kancelarijsku kontrolu iz člana 119. stav 3. a u vezi sa članom 121. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji čini poseban oblik obaveštenja iz Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Zapisnik o poreskoj kontroli je poreski akt u skladu sa članom, 34. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj adminisraciji
Zapisnikom o kancelarijskoj kontroli ne mogu se naložiti mere za otklanjanje nezakonitosti, odnosno nepravilnosti, koje se nalažu prema članu 27. stav 1. Zakona o inspekcijskom nadzoru. Naime, članom 122. stav 4. ZPPPA propisano je da poreski organ - na osnovu zapisnika - donosi rešenje. Donošenje rešenja predstavlja, dakle, zakonsku obavezu (dužnost), a ne ovlašćenje (pravo), u kom slučaju bi postojao pravni prostor za primenu člana 27. stav 1. Zakona o inspekcijskom nadzoru i nalaganje mera za otklanjanje nezakonitosti-nepravilnosti zapisnikom.
Na osnovu navedenog, zapisnik o kancelarijskoj kontroli koje se sačinjva sa predmetom kontrole koja se definiše u skladu sa konkretnom poreskom situacijom u svemu se sačinjava prema ZPPPA. Na osnovu činjeničnog stanja koje će se konstatovati u zapisniku doneće se rešanja na osnovu kojih će se izvršiti knjiženja u poreskom računovodstvu.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.