Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU slučaju kada je komšija delom svog objekta ili ogradom zauzeo deo komšijske parcele, a za čiju izgradnju ima građevinsku dozvolu ili odobrenje za izvođenje radova (što znači da je u ovom slučaju odstupio od građevinske dozvole), kada i u kom delu ovog predmeta prestaje nadležnost građevinske inspekcije i počinje nadležnost suda tj. kada bi se donelo rešenje o uklanjanju ili prilagođavanju građevinskoj dozvoli, da li bi se rešenje odnosilo i na deo koji je prešao u komšijsku parcelu?
Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020 i 52/2021) je članom 175. stav 1. tačka 4. propsano da građevinski inspektor ima prava i dužnosti u vršenju inspekcijskog nadzora da proverava da li se objekat gradi prema izdatoj građevinskoj dozvoli i projektu za izvođenje, odnosno tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato rešenje iz člana 145. ovog zakona.
Ukoliko građevinski inspektor tokom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da se objekat ne gradi prema izdatoj građevinskoj dozvoli, odnosno projektu za izvođenje, ovlašćen je da naloži rešenjem obustavu radova i odredi rok koji ne može biti duži od 30 dana od dana urednog uručenja investitoru – za podnošenje zahteva sa urednom dokumentacijom za pribavljanje, odnosno izmenu građevinske dozvole, a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi, odnosno ne izmeni građevinsku dozvolu, da naloži rešenjem uklanjanje objekta, odnosno njegovog dela, kako je to propisano članom 176. stav 1. tačka 2. istog zakona.
Ako je nastavljeno sa izvođenjem radova i posle donošenja rešenja o njihovoj obustavi, nadležni građevinski inspektor će podneti:
Kada građevinski inspektor utvrdi da izvođač radova, odnosno odgovorni izvođač radova izvodi radove, odnosno gradi objekat suprotno izdatoj građevinskoj dozvoli i tehničkoj dokumentaciji, na osnovu koje je građevinska dozvola izdata, podnosi krivičnu prijavu i pokreće postupak za oduzimanje licence protiv odgovornog izvođača, odnosno podnosi prijavu za privredni prestup protiv izvođača radova, kako je to propisano članom 176. stav 4. Zakona o planiranju i izgradi.
Zakonom propisane mere građevinski inspktor nalaže bez obzira na kojoj parceli se radovi izvode, tj. bez obzira na to da li je odstupanje od izdate dozvole izvršeno na parceli na kojoj je odobreno izvođenje građevinsih radova ili na susednoj parceli. Nadležnost, prava, obaveze i odgovornosti građevinskog inspektora su iste u oba slučaja i one ne prestaju.
Vlasnik parcele na koju je investitor, mimo dozvole, prešao i izvodi građevinske radove koji dozvolom nisu odobreni, nezavisno od postupka koji sprovodi građevinski inspektor, može može podnošenjem negatorne tužbe na osnovu člana 42. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa ("Sl. list SFRJ", br. 6/80 i 36/90, "Sl. list SRJ", br. 29/96 i "Sl. glasnik RS", br. 115/2005 - dr. zakon), zahtevati, od drugog fizičkog lica da prestane sa uznemiravanjem prava svojine, ako ga treće lice neosnovano uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. Pravo na podnošenje tužbe ne zastareva.
Da li je Ustanova kulture, tj. Dom Kulture dužna da isplati jubilarnu nagradu za 20 godina rada zaposlenom koji radi u ustanovi kulture godinu dana, a pre toga je radio u osnovnoj školi kao nastavnik 19 godina?
Član 30. stav 1. tačka 2) Posebnog kolektivnog ugovora za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 106/2018 i 144/2020) predviđa da zaposleni ima pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to: (1) za 10 godina rada provedenog u radnom odnosu, jedna plata; (2) za 20 godina rada provedenog u radnom odnosu, dve plate; (3) za 30 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri plate; (4) za 35 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri i po plate. Platom se u ovom smislu smatra prosečna mesečna plata zaposlenog, odnosno zaposlenih u ustanovi, odnosno prosečna zarada u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku, u prethodnih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem se isplaćuje jubilarna nagrada, u zavisnosti šta je za zaposlenog povoljnije.
S obzirom da navedene odredbe kolektivnog ugovore ne postavljaju ograničenja u smislu kod kog poslodavca je zaposleni bio prethodno u radnom odnosu jubilarna nagrada će se isplatiti i za godine rada provedene u osnovnoj školi.
Opštini su odobrena sredstva po konkursu ministarstva za nabavku opreme/osnovno sredstvo i projektne dokumentacije za potrebe drugog subjekta (ustanove, verske organizacije i sl. čiji osnovač nije Opština). Postupak nabavke pomenute opreme će se sprovesti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Kako i na koji način, knjigovodstveno (akt, rešenje i sl), Opština može pomenuta sredstva (opremu, osnovno sredstvo) preneti u vlasništvo subjekta za čije potrebe se oprema nabavlja? Plaćanje će se vršiti sa ekonomske klasifikacije 511 i 512.
U slučaju da opština sama sprovodi postupak nabavke pomenute opreme takva nabavka se vodi na osnovna sredstva u pripremi. Opština nakon sprovedenog postupka nabavke može takva sredstva da da na korišćenje ili u trajno vlasništvo ukoliko je tako predviđeno samim projektom na osnovu kojeg je opština i dobila sredstva za nabavku opreme, tj. ako je krajnji korisnik već opredeljen projektom.
Takođe, potrebno je da se vidi u Statutu opštine koji organ je nadležan za donošenje takve odluke, uglavnom je to Skupština opštine.
Nakon donošenja odluke od strane nadležnog organa, opština može da zaključi ugovor o prenosu opreme krajnjem korisniku.
Da li zaposleni koji je i dalje u radnom odnosu na određeno vreme ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina rada?
U skladu sa članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u JLS pravo na jubilarnu nagradu ostvaruju zaposleni u JLS za navršenih 10, 20, 30, 35 ili 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvario pravo iz radnog odnosa.
S obzirom da se za jubilarnu nagradu računaju samo godine provedene u radnom odnosu, a imajući u vidu da je odredbama Zakona o radu angažovanje po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova definisano kao rad van radnog odnosa, godine angažovanja po osnovu ovog ugovora se ne računaju u jubilarnu nagradu. Dakle, ukoliko lice ima navršenih 10 godina u radnom odnosu u JLS ima pravo na jubilarnu nagradu, bez obzira na prekide u radnom odnosu.
Da li može lice koji radi sa ugovorom o privremenim i povremenim poslovima ili sa ugovorom o delu da bude rukovodilac odeljenja u opštinskoj upravi?
Članom 57. Zakona o zaposlenima u AP i JLS je, između ostalog, predviđeno da su Izvršilačka radna mesta sva radna mesta koja nisu položaj, uključujući i radna mesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica. Neposredni rukovodilac je službenik koji rukovodi unutrašnjom organizacionom jedinicom u kojoj je sistematizovano radno mesto.
Dalje se u članu 81. kaže da se izvršilačko radno mesto popunjava trajnim premeštajem, sprovođenjem internog konkursa, preuzimanjem službenika ili zasnivanjem radnog odnosa nakon sprovedenog javnog konkursa, dok se položaj se popunjava postavljenjem.
Članom 197. Zakona o radu predviđeno je da poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa: 1) nezaposlenim licem; 2) zaposlenim koji radi nepuno radno vreme - do punog radnog vremena; 3) korisnikom starosne penzije. Ovakav ugovor zaključuje se u pisanom obliku.
Iako se ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova može zaključiti za obavljanje poslova koje su iz delatnosti uprave i koje nisu iz delatnosti uprave, s obzirom na karakter poslova za koje se zaključuje ovaj ugovor (privremeni i povremeni poslovi) i vremensku ograničenost njegovog trajanja, mišljenja smo da upražnjenost radnog mesta rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice ne bi trebalo nadomešćivati na ovaj način.
Što se ugovora o delu tiče, član 199. Zakona o radu predviđa da poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Ugovor o delu može da se zaključi i sa licem koje obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture u skladu sa zakonom. Dakle, ugovor o delu se ne može zaključiti za obavljanje poslova radnog mesta uprave.