Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKako postupiti u situaciji kada Opštinska uprava nakon sprovedenog postupka izbora direktora javnog preduzeća od strane Komisije za sprovođenje postupka za izbor direktora javnog preduzeća, na osnovu dostavljene dokumentacije i odluke Komisije utvrdi da je Komisija u toku postupka napravila propuste. Da li Opštinska uprava u ovakvoj situaciji može da odbije da sačini nacrt akta o imenovanju direktora Javnog preduzeća na osnovu predloga Komisije, odnosno da li Opštinska uprava može zbog uočenih propusta predložiti da se postupak izbora direktora ponovi, odnosno da se raspiše novi javni konkurs?
Shodno članu 31. Zakona o javnim preduzećima ("Sl. glasnik RS", br. 15/2016 i 88/2019), javni konkurs za izbor direktora javnog preduzeća čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave sprovodi Komisija za sprovođenje konkursa za izbor direktora te jedinice lokalne samouprave.
Dalje je članom 41. istog zakona predviđeno da Komisija sastavlja rang listu sa najviše tri kandidata koja su sa najboljim rezultatom ispunila merila za izbor direktora javnog preduzeća. Rang listu iz stava 1. ovog člana i zapisnik o sprovedenom izbornom postupku Komisija dostavlja nadležnom organu jedinice lokalne samouprave. Taj organ jedinice lokalne samouprave priprema predlog akta o imenovanju prvog kandidata sa rang liste i dostavlja ga, radi usvajanja organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za imenovanje direktora javnog preduzeća.
U jedinici lokalne samouprave je skupština nadležna za imenovanje direktora javnog preduzeća.
Dakle, Komisija je nadležna za sprovođenje konkursnog postupka, a skupština za imenovanje direktora javnog preduzeća.
Medjutim, s obzirom da opštinska uprava obavlja stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe rada skupštine, smatramo da bi opštinska uprava uz dokumentaciju koju podnosi skupštini u vezi sa imenovanjem direktora mogla da da i svoju stručnu ocenu sprovedenog konkursnog postupka i da ukaže na eventualne propuste, ali smatramo i da opštinska uprava ne može da odbije da sačini akt o imenovanju.
U ustanovi kulture 1 zaposleni na neodređeno vreme je otišao u penziju, a direktor, koji je bio na određeno vreme je takođe napustio ustanovu. Kako se po članu 27k Zakona o budzetskom sistemu računa broj mogućih prijema? Da li se sa 0,7 množi 1 ili 2 i oduzima broj prijema?
Članom 27k Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2026. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini).
Pravilno računanje je ODLIV x 0,7 – PRILIV.
Da li prosvetni inspektor ima ista prava kao npr. građevinski inspektor ili komunalni inspektor. Komunalni inspektor dobija povećanje 10% dodatni koeficijent za platu, a prosvetni inspektor samo 5%, za povećanje..Da li je to diskriminacija? Ne bi trebalo izjednačiti dodatne koeficijente?
Članom 5. stav 2. Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2008 - prečišćen tekst, 2/2012, 113/2017 - dr. zakon, 23/2018, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon) predviđeno je da se osnovni koeficijenti za obračun i isplatu plate imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, uvećan za dodatni koeficijent predviđen istom Uredbom, može uvećati zaposlenom koji radi na poslovima inspekcijskog terenskog nadzora u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora najviše do 20%.
U nadležnosti je organa jedinice lokalne samouprave da svojim pravilnikom dodatno uredi procenat uvećanja po osnovu rada na poslovima inspekcijskog terenskog nadzora u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora, s obzirom da je uredbom utvrđen najviši procenat uvećanja.
Na kraju, trebalo bi u ovom slučaju spomenuti i odredbe Zakona o radu, koji u članu 104. između ostalog kaže da se zaposlenima garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti koji ostvaruju kod poslodavca. Pod radom jednake vrednosti podrazumeva se rad za koji se zahteva isti stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost.
Član 50. važećeg Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave u prvom stavu propisuje da "zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:...", dok u četvrtom stavu propisuje da se jubilarna nagrada isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava. Imajući u vidu da se podaci Republičkog zavoda za statistiku o visini prosečne mesečne zarade objavljuju, u skladu sa njihovim zvaničnim obaveštenjem od 26.04.2018. godine, 55 dana po isteku meseca na koji se zarade odnose, kada je reč u situacijama da zaposleni ostvaruju jubilarnu nagradu u januaru mesecu tekuće godine, koju shodno citiranom stavu čl. 50. PKU treba isplatiti u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava, a kako će podatak o zaradi za psolednji mesec u prethodnoj godini (decembar mesec 2024. godine) biti objavljen tek u februaru, dolazimo u situaciju da ne primenjujemo ovu odredbu u odnosu na propisani rok isplate. Da li postoji neki propis više pravne snage od navedenog Posebnog kolektivnog ugovora, koji dozvoljava da se isplata vrši po proteku ovog roka, a po objavljivanju podatka od strane organa nadležnog za poslove statistike ili se jednostavno nećemo pozivati na rok isplate u rešenjima, dok se možda PKU ne izmeni, ukoliko se izmeni, u pogledu roka isplate tako da predvidi izuzetak za zaposlene koji ostvaruju pravo na isplatu jubilarne novčane negrade u januaru mesecu (slično formulaciji stava 3. čl. 46. važećeg Posbenog kolektivnog ugovora za državne organe).
Članom 50. stav 4. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da se jubilarna nagrada isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava. Istim članom predviđeno je i da se kao parametar za isplatu jubilarne nagrade uzima prosečna mesečna zarada po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje.
S obzirom da u periodu na početku kalendarske godine još uvek nemamo podatak o prosečnoj mesečnoj zaradi po zaposlenom u Republici Srbiji za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini, smatramo da je ispravno sačekati objavljivanje podatka i potom isplatiti jubilarnu nagradu
Zaposleni u Gradskoj upravi je podneo zahtev da mu se kao minuli rad prizna i radni staž koji je ostvario u ustanovi, čiji je osnivač Grad. Da li se navedeni staž može priznati kao minuli rad, primenom odredaba čl. 108. Zakona o radu i čl. 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
S obzirom da su u konkretnom slučaju u pitanju godine rada u ustanovi, za te godine se ne može ostvariti pravo na minuli rad, bez obzira što je grad osnivač te ustanove.