Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeMoje pitanje se odnosi na uslove za postavljenje načelnika ili zamenika načelnika opštinske uprave. Konkretno, da li se u delu koji propisuje 5 godina iskustva u struci, podrazumeva 5 godina radnog iskustva u pravnoj struci, ili se podrazumeva pet godina radnog iskustva na poslovima sa sedmim stepenom obrazovanja. Podrazumeva se da kandidat u trenutku javljanja na konkurs mora da ima obrazovanje pravnika.
Član 68a. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave predviđa da se pod radnim iskustvom u struci u smislu odredaba ovog zakona podrazumeva radno iskustvo na poslovima u okviru zahtevane vrste i stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja koje se zahteva za radno mesto čije poslove službenik obavlja.
Da li predlog Poslovnika skupštine opštine treba da se podnese Opštinskom veću na utvrđivanje ili predlog podnosi grupa odbornika, odnosno neko drugo radno telo skupštine opštine?
Poslovnik Skupštine opštine predstavlja interni akt predstavničkog tela kojim se uređuju organizacija i način rada Skupštine opštine, odbornika, predsednika Skupštine i radnih tela Skupštine. Saglasno pravnoj prirodi ovog akta i sistemu podele nadležnosti organa lokalne samouprave, predlog Poslovnika ne spada u akte koje utvrđuje Opštinsko veće kao izvršni organ.
U skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom opštine Kladovo, pravo podnošenja predloga Poslovnika Skupštine opštine imaju odbornici, grupa odbornika, predsednik Skupštine opštine, odnosno nadležno radno telo Skupštine (najčešće odbor nadležan za propise ili normativna pitanja), u skladu sa odredbama Statuta.
Opštinsko veće nema obavezu niti ovlašćenje da utvrđuje predlog Poslovnika Skupštine opštine, niti je njegovo prethodno razmatranje ili saglasnost uslov za upućivanje predloga na razmatranje i odlučivanje Skupštini opštine.
Da li priliv u JLS predstavlja samo zapošljavanje novih kadrova (na pr. putem konkursa, preuzimanje iz drugih državnih organa ili organa jedinice lokalne samouprave i sl.)? Da li odliv zaposlenih u JLS samo predstavlja proces napuštanja sistema od strane postojećih zaposlenih na neodređeno vreme ( na pr.odlazak u penziju, smrt zaposlenog odlazak u drugi sektor-privatni, otpuštanje zaposlenog, sporazumni raskid i sl)? Da li premeštaj iz jedne gradske uprave u drugu gradsku upravu u okviru iste jedinice lokalne samouprave , treba posmatrati kao odliv, odnosno priliv?
Izvod iz mišljenja Ministarstva finansija broj: 011-00-00059/2021-03 od 27. januara 2021. godine:
Polazeći od toga da je prostor od 70% opredeljen na nivou pojedinačnog korisnika javnih sredstava, smatramo da se u isti računaju sva lica koja zasnivaju radni odnos, odnosno nastavljaju da rade na neodređeno vreme kod drugog korisnika javnih sredstava, bez obzira na način popunjavanja radnog mesta. To praktično znači da se u smislu citiranog člana Zakona o budžetskom sistemu novozaposlenim kod određenog korisnika smatraju i državni službenici koji su premešteni iz drugog državnog organa po sprovedenom internom konkursu. S druge strane, kod korisnika javnih sredstava, u konkretnom slučaju kod državnog organa iz kojeg je državni službenik premešten, ova situacija će se tretirati kao odliv i uzimaće se u obzir prilikom opredeljivanja prostora od 70% na nivou tog korisnika u narednoj kalendarskoj godini.
Isto važi i kada je u pitanju premeštaj po osnovu sporazuma o preuzimanju i premeštaj iz drugog državnog organa po sprovedenom javnom konkursu.
Iz navedenog mišljenja se zaključuje da je u smislu Zakona o budžetskom sistemu priliv i odliv računa na nivou korisnika budžetskih sredstava, što znači da u slučaju više uprava koje imaju različite jedinstvene brojeve korisnika budžetskih sredstava se priliv i odliv posmatraju u slučaju kada službenik pređe iz jedne uprave u drugu.
Službenik koji radi na radnom mestu gradjevinski inspektor u opštinskoj upravi, danas mu prestaje radni odnos zbog odlaska u starosnu penziju. Da li se isti može po nekom osnovu kasnije angažovati na poslovima vezanim za mesto koje je radio obzirom da nemamo drugog službenika koji bih mogao da obavlja te poslove a nismo ni dobili saglasnost za novo zapošljavanje.
Starosni penzioner može ponovo biti angažovan i raditi posle prestanka radnog odnosa zbog odlaska u starosnu penziju, ali to se ne tretira kao isti radni odnos u kome je prethodno bio zaposlen i važe specifična pravila koja treba poštovati. Starosni penzioner može biti ponovo angažovan kod poslodavca (opštinska uprava) i može istovremeno primati zaradu bez gubitka prava na penziju. Angažovanje se može ostvariti putem: ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vreme), ugovora o delu, privremenih i povremenih poslova, druge forme ugovora predviđene Zakonom o radu. Poslodavac je dužan da uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje kao da se radi o standardnom zaposlenom. Ako nakon angažovanja penzioner radi bar godinu dana i to je prijavljeno, on može imati pravo na preračunavanje penzije po tom dodatnom stažu ako to zatraži nakon prestanka angažovanja (ovo se posebno odnosi na korisnike starosne i prevremene starosne penzije). Ovo važi samo za starosne penzionere — odnosno one koji su otišli u penziju jer su ispunili godine i staž. Invalidski ili porodični penzioneri imaju drugačija pravila (npr. većim ograničenjima ili gubitkom prava na penziju u nekim slučajevima).
U konkretnom slučaju, kada službenik kome prestaje radni odnos jer ide u starosnu penziju, možete ga kasnije ponovo angažovati (npr. na isti posao građevinskog inspektora ili druge poslove koje je radio), pod uslovom da mu ponudite novi angažman po nekom od važećih pravnih osnova (ugovor o radu, ugovor o delu, privremeni/povremeni poslovi itd.). Starosnom penzioneru to ne ugrožava pravo na penziju. Uz to, preporučujemo da uvek prethodno proverite specifične interne akte vaše opštine i konsultujte pravnu službu jer mogu postojati dodatne procedure ili ograničenja (npr. način angažovanja, sistematizacija, budžetska sredstva).
Da li se za zaposlenog u jedinici lokalne samouprave u jubilarne godine rada računaju godine rada provedene u radnom odnosu u Domu omladine čiji je osnivač 100% Grad odnosno jedinica lokalne samouprave u kojoj je zaposleni sada u radnom odnosu?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.“
S obzirom da ustanova kulture nije organ jedinice lokalne samouprave, zaposleni neće ostvariti pravo na jubilarnu nagradu za godine rada provedene u toj ustanovi.