Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li obrazovna ustanova sa smetnjama u razvoju sa domom za smeštaj i ishranu učenika, može da ima osnov za potpisivanje ugovora sa opštinom odnosno jedinicom lokalne samouprave čije dete ima prebivalište, ako se dete nalazi u hraniteljskoj porodici?
Članom 20. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“, br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon i 47/2018) propisano je da se jedinica lokalne samouprave, preko svojih organa, u skladu s Ustavom i zakonom, između ostalog, stara o zadovoljavanju potreba građana u oblasti prosvete (predškolsko vaspitanje i obrazovanje i osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje). Dakle ne postoji prepreka da JLS razvije program podrške obrazovanju dece koji podrazumeva smeštaj u učenički dom. Svakako ne postoji smetnja da ovim programom budu obuhvaćena deca sa smetnjama u razvoju, deca koja su smeštena u hraniteljske porodice kao i deca u drugim životnim okolnostima. Uslovi za korišćenja ovakvog vida podrške kao i postupak u kom se takva podrška odobrava učenicima sa teritorije određene JLS su u potpunosti u nadležnosti organa JLS.
Prema članu 107. Zakona o socijalnoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 24/2011) kao jedan od vidova materijalne podrške utvrđena je Pomoć za osposobljavanje za rad koja, između ostalog, obuhvata troškove smeštaja u učenički dom. Ukoliko dete ostvari pravo na pomoć za osposobljavanje za rad u vidu troškova smeštaja u učenički dom, izdvajanje JLS za iste troškove bi nesumnjivo predstavljalo nenamensko trošenje javnih sredstava jer bi se u opisanom slučaju obezbeđivala sredstva za istu vrstu troškova iz dva izvora javnih sredstava. Takođe, istovremeni ugovorni odnos doma učenika sa Centrom za socijalni rad i sa JLS za pružanje usluge smeštaja u učenički dom istom detetu, bio bi ozbiljan prekršaj u poslovanju te ustanove. Međutim, ukoliko prethodno nije detetu priznato pravo na pomoć za osposobljavanje za rad u vidu troškova smeštaja u učenički dom, ne postoji prepreka da sredstva u ovu svrhu budu izdvojena iz budžeta JLS u skladu sa odgovarajućim odlukama nadležnih organa JLS.
Član 10a. Pravilnik o kriterijumima i merilima za utvrđivanje cena usluga u oblasti socijalne zaštite koje finansira Republika („Sl. glasnik RS", br. 15/92, 100/93, 12/94, 51/97, 70/2003, 97/2003, 99/2004, 100/2004, 25/2005, 77/2005, 60/2006, 8/2011) predviđa da se hranitelju isplaćuje naknada za izdržavanje deteta u hraniteljskoj porodici, kao i naknada za rad hranitelja. Hranitelju pripadaju navedene naknade i za vreme dok se dete nalazi na internatskom smeštaju radi školovanja, s tim što je hranitelj u obavezi da od iznosa sredstava ovih naknada redovno izmiruje troškove internatskog smeštaja. Izdvajanje sredstava iz budžeta JLS za internatski smeštaj deteta koje koristi uslugu hraniteljstva bi predstavljalo nenamensko trošenje javnih sredstava jer je obaveza hranitelja da podmiruje ovu vrstu troškova, prethodno utvrđena. JLS može da izdvoji sredstva za smeštaj deteta u dom učenika ukoliko visina troškova smeštaja u dom učenika prelazi visinu naknada koje se isplaćuju hranitelju i to u iznosu razlike između visine naknada hranitelju i iznosa troškova smeštaja u učenički dom.
Da li lica zaposlena u kabinetu na određeno vreme sa zvanjem samostalni savetnik ulaze u broj od 20% prema Uredbi koliko može da ima jedinica lokalne samouprave u odnosu na ukupan broj službenika?
Na osnovu člana 34. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, Pravilnikom može da bude određeno da na radnim mestima u zvanju višeg savetnika radi najviše do 10% službenika, a u zvanju samostalnog savetnika da radi najviše do 20% službenika. Dakle, reč je o 20% u odnosu na broj službenika i to u odnosu na broj sistematizovanih radnih mesta.
Shodno članu 3. Uredbe o kriterijumima za razvrstavanje radnih mesta i merilima za opis radnih mesta službenika u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave izvršilačka radna mesta su radna mesta u kabinetu izabranog lica, koji je posebna organizaciona jedinica.
S obzirom da je kabinet izabranog lica posebna organizaciona jedinica unutar uprave broj službenika sa zvanjem samostalnog savetnika ulazi u 20% službenika koji mogu imati ovo zvanje.
Da li rukovodilac može biti zaposleni na određeno vreme?
Članom 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedincima lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon) je propisano sledeće:
„Radni odnos može se zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme):
1) radi zamene odsutnog zaposlenog do njegovog povratka;
2) zbog privremeno povećanog obima posla, koji postojeći broj zaposlenih ne može da izvrši, najduže na šest meseci u toku jedne kalendarske godine;
3) na radnim mestima u kabinetu izabranog lica u organu autonomne pokrajine, najduže dok traje dužnost tog izabranog lica;
4) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika grada Beograda, predsednika Skupštine grada Beograda, najduže dok traje dužnost tih lica;
5) na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, najduže dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu);
6) radi učešća u pripremi ili realizaciji određenog projekta, najduže do završetka projekta;
7) radi obuke pripravnika, za vreme trajanja pripravničkog staža;
8) radi zamene službenika koji je postavljen za vršioca dužnosti, dok traje njegova dužnost;
9) radi zamene službenika kome miruje radni odnos zbog obavljanja pripravničkog staža.
Radni odnos na određeno vreme zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa, izuzev radnog odnosa na određeno vreme radi obuke pripravnika koji se zasniva nakon sprovedenog javnog konkursa, u skladu sa ovim zakonom i ako je potreba zapošljavanja prikazana u kadrovskom planu.
Radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme, izuzev pripravniku, kad položi državni stručni ispit“.
Članom 57. istog zakona je propisano da su izvršilačka radna mesta sva radna mesta koja nisu položaji, uključujući i radna mesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica.
Usled navedenog ne postoji prepreka da se na izvršilačkom radnom mestu rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice zasnuje radni odnos za vreme čije je trajanje unapred određeno.
Da li mogu rukovodioci odeljenja da svaki mesec primaju prekovremeni iako imaju rešenje za godišnji odmor. Da li stalno ista lica imaju prekovremeni rad?
Članom 39. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019 i 55/2020) je propisano da zaposleni koji po pismenom nalogu poslodavca radi duže od punog radnog vremena ima pravo na dodatak za prekovremeni rad u visini od vrednosti sata osnovne plate uvećane za 26%.
Pretpostavljeni je dužan da izda pismeni nalog kojim obaveštava zaposlenog o obavezi da radi prekovremeno, a poslodavac je dužan da izvrši obračun i isplatu dodatka za prekovremeni rad prilikom isplate plate.
Izuzetno, na zahtev zaposlenog, umesto dodatka za prekovremeni rad, zaposlenom se mogu omogućiti slobodni sati u narednom mesecu od meseca u kojem je obavljao prekovremeni rad, tako što za svaki sat prekovremenog rada ostvaruje sat i po vremena slobodno.
Dakle, zaposleni, bilo da je rukovodilac odeljenja ili ne, ima pravo na dodatak za prekovremeni rad, uz ispunjenje gore navedenih uslova. Takođe, ista lica mogu ostvarivati više puta ovo pravo ukoliko po pismenom nalogu poslodavca rade duže od punog radnog vremena. Od navednog je svakako izuzet period korišćenja godišnjeg odmora, s obzirom da se tokom korišćenja godišnjeg odmora ne ostvaruje rad odnosno ne ostvaruje prekovremeni rad.
Službenik je imao završenu srednju školu i radio u zvanju višeg referenta. Pre 2 godine mu je po članu 197. Zakona o zaposlenima dato zvanje mlađeg saradnika. Službenik je u međuvremenu završio fakultet. Koji je dalji način njegovog napredovanja? Dve godine je uzastopno ocenjen ocenom "ističe se".
Član 197. Zakona o zaposlenima u AP i JLS kaže da će se raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donetim u skladu sa ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima, izvršit do početka primene ovog zakona. Ugovori o radu sa nameštenicima, kojima se nastavlja njihov radni odnos, biće zaključeni do početka primene ovog zakona. Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine, sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i položen državni stručni ispit. Izuzetno, za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i položen državni stručni ispit.
U vezi sa navedenim, važno je napomenuti da se radilo o prelaznim i završnim odredbama zakona i da su raspoređivanja i izuzeci predviđeni ovim članom važili za raspoređivanja vršena do početka primene ovog zakona, tj. do 1. decembra 2016. godine.
Članom 133đ Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Dalje je članom 133e propisano da rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu. Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se". Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar". Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje. Prekid u ocenjivanju usled odsutnosti sa rada službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1-3. ovog člana.
U vezi sa tim, članom 79. istog zakona je predviđeno da se radno mesto može popuniti kad se ispune dva uslova: da je radno mesto predviđeno Pravilnikom i da je njegovo popunjavanje predviđeno Kadrovskim planom za tekuću godinu. Kad se oba uslova ispune, rukovodilac organa, službe ili organizacije odlučuje da li je potrebno da se radno mesto popuni.
S obzirom da je članom 197. stav 4 istog zakona predviđeno kao uslov za raspoređivanje u zvanje mlađi saradnik i to da lice ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i kako je proteklo 2 godine od raspoređivanja tog lica na radno mesto u navedenom zvanju, tom licu se neće utvrđivati svojstvo pripravnika jer ispunjava uslove za obavljanje poslove u zvanju mlađi saradnik (član 65. zakona).