Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeRad u lokalnoj samoupravi (u bivšem Sekretarijat za NO proveo sam nešto više od 6. godina) radi dobijanja jubilarne nagrade po kolektivnom ugovoru se ne priznaje kao rad u državnom organu. Koji je status zaposlenih radnika u lokalnoj samoupravi?
Član 38. Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike („Sl. glasnik RS“, br. 62/2019, 62/2020 - Aneks I i 81/2021 - Aneks II) kaže da policijski službenik ima pravo na jubilarnu nagradu za ukupni rad u Ministarstvu i drugim državnim organima.
Što se tiče Sekretarijata za narodnu odbranu oni su po ranije važećim propisima bili sistematizovani u organima jedinice lokalne samouprave, tako da se taj staž ne može računati u staž za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu policijskog službenika, jer u skladu sa citiranom odredbom računaju se samo godine u Ministarstvu unutrašnjih poslova i drugim državnim organima, ne i u organima JLS.
Službenik koji je prestao da radi u Gradskoj upravi od 1 novemra 2024 godine a nije podneo zahtev za ocenjivanje tačnije da bude ocewen pre isteka roka za ocenjivanje, Da li rukovodilac službe u kojoj je bio raspoređen pomenuti službenik radi izveštaj o ocenjivanju i da li smo u obavezi da donesemo rešenje o oceni za 2024g službeniku bez podnetog zahteva
Uredba o ocenjivanju službenika („Sl. glasnik RS“, br. 2/2019) u članu 5. kaže da službenik koji podleže ocenjivanju može podneti zahtev da bude ocenjen pre isteka perioda za ocenjivanje ako mu prestaje radni odnos ili ako će duže vreme biti odsutan, a mora biti ocenjen u roku od 30 dana od dana kada je podneo zahtev.
S obzirom da se ocenjivanje pre isteka perioda za ocenjivanje radi na zahtev službenika kome prestaje radni odnos, i da taj zahtev nije podnet, smatramo da organ JLS nije u obavezi da okonča postupak ocenjivanja za tog zaposlenog.
Kako postupiti u situaciji kada Opštinska uprava nakon sprovedenog postupka izbora direktora javnog preduzeća od strane Komisije za sprovođenje postupka za izbor direktora javnog preduzeća, na osnovu dostavljene dokumentacije i odluke Komisije utvrdi da je Komisija u toku postupka napravila propuste. Da li Opštinska uprava u ovakvoj situaciji može da odbije da sačini nacrt akta o imenovanju direktora Javnog preduzeća na osnovu predloga Komisije, odnosno da li Opštinska uprava može zbog uočenih propusta predložiti da se postupak izbora direktora ponovi, odnosno da se raspiše novi javni konkurs?
Shodno članu 31. Zakona o javnim preduzećima ("Sl. glasnik RS", br. 15/2016 i 88/2019), javni konkurs za izbor direktora javnog preduzeća čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave sprovodi Komisija za sprovođenje konkursa za izbor direktora te jedinice lokalne samouprave.
Dalje je članom 41. istog zakona predviđeno da Komisija sastavlja rang listu sa najviše tri kandidata koja su sa najboljim rezultatom ispunila merila za izbor direktora javnog preduzeća. Rang listu iz stava 1. ovog člana i zapisnik o sprovedenom izbornom postupku Komisija dostavlja nadležnom organu jedinice lokalne samouprave. Taj organ jedinice lokalne samouprave priprema predlog akta o imenovanju prvog kandidata sa rang liste i dostavlja ga, radi usvajanja organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za imenovanje direktora javnog preduzeća.
U jedinici lokalne samouprave je skupština nadležna za imenovanje direktora javnog preduzeća.
Dakle, Komisija je nadležna za sprovođenje konkursnog postupka, a skupština za imenovanje direktora javnog preduzeća.
Medjutim, s obzirom da opštinska uprava obavlja stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe rada skupštine, smatramo da bi opštinska uprava uz dokumentaciju koju podnosi skupštini u vezi sa imenovanjem direktora mogla da da i svoju stručnu ocenu sprovedenog konkursnog postupka i da ukaže na eventualne propuste, ali smatramo i da opštinska uprava ne može da odbije da sačini akt o imenovanju.
U ustanovi kulture 1 zaposleni na neodređeno vreme je otišao u penziju, a direktor, koji je bio na određeno vreme je takođe napustio ustanovu. Kako se po članu 27k Zakona o budzetskom sistemu računa broj mogućih prijema? Da li se sa 0,7 množi 1 ili 2 i oduzima broj prijema?
Članom 27k Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2026. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini).
Pravilno računanje je ODLIV x 0,7 – PRILIV.
Da li prosvetni inspektor ima ista prava kao npr. građevinski inspektor ili komunalni inspektor. Komunalni inspektor dobija povećanje 10% dodatni koeficijent za platu, a prosvetni inspektor samo 5%, za povećanje..Da li je to diskriminacija? Ne bi trebalo izjednačiti dodatne koeficijente?
Članom 5. stav 2. Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2008 - prečišćen tekst, 2/2012, 113/2017 - dr. zakon, 23/2018, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon) predviđeno je da se osnovni koeficijenti za obračun i isplatu plate imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, uvećan za dodatni koeficijent predviđen istom Uredbom, može uvećati zaposlenom koji radi na poslovima inspekcijskog terenskog nadzora u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora najviše do 20%.
U nadležnosti je organa jedinice lokalne samouprave da svojim pravilnikom dodatno uredi procenat uvećanja po osnovu rada na poslovima inspekcijskog terenskog nadzora u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora, s obzirom da je uredbom utvrđen najviši procenat uvećanja.
Na kraju, trebalo bi u ovom slučaju spomenuti i odredbe Zakona o radu, koji u članu 104. između ostalog kaže da se zaposlenima garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti koji ostvaruju kod poslodavca. Pod radom jednake vrednosti podrazumeva se rad za koji se zahteva isti stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost.